Prema definiciji Ameri\u010dke asocijacije psihologa, transgeneracijska trauma predstavlja preno\u0161enje traume ili njenog naslje\u0111a, u vidu psiholo\u0161ke posljedice povrede ili napada, siroma\u0161tva, sa generacije koja je do\u017eivjela traumu na njihove potomke. Osim fizi\u010dkog, mo\u017ee da se prenese i emotivni i socijalni bol.<\/p>\n
Jedno od prvih istra\u017eivanja transgeneracijske traume sproveo je 1966. godine kanadski psihijatar Vivian M. Rakof sa svojim saradnicima na djeci ljudi koji su pre\u017eivjeli Holokaust.<\/p>\n
Ovo je otvorilo novo podru\u010dje za istra\u017eivanje, ne samo u medicini, nego i u psihologiji. Tokom godina koje su uslijedile ra\u0111ena su brojna istra\u017eivanja na ovu temu da bi se utvrdio uticaj traume na generacije koje inicijalno dolaze poslije one koja je traumu do\u017eivjela.<\/p>\n
Sam po\u010detak “za\u010daranog kruga” je kada odre\u0111ena osoba do\u017eivi neki traumati\u010dan doga\u0111aj (zlostavljanje, prirodne katastrofe, rasizam, rat…). Takav traumati\u010dan doga\u0111aj mo\u017ee da dovede do anksioznosti, depresije, PTSD-ija kod pre\u017eivjelih, \u0161to dalje mo\u017ee da uzrokuje brojne probleme u socijalnom \u017eivotu osobe, njenim odnosima sa \u010dlanovima porodice, prijateljima itd.<\/p>\n
Kada je u pitanju samo preno\u0161enje sa generacije na generaciju, pretpostavlja se da je ono epigenetskog karaktera – trauma koju do\u017eivi starija generacija (na primjer na\u0161i djedovi) se prevodi u odre\u0111enu genetsku adaptaciju koja se potom prenosi na generacije koje dolaze poslije. Pored same genetske izmjene, mo\u017eemo tako\u0111e spomenuti da se trauma prenosi i psiholo\u0161kim mehanizmima, koji su naj\u010de\u0161\u0107e nesvjesni.<\/p>\n
Kod ve\u0107ine, trauma je bila potiskivana i o njoj se nije pri\u010dalo. Kako trauma ostane potisnuta, ona tra\u017ei na\u010din da se razrije\u0161i na bilo koji na\u010din, samim tim “potrebno” je da neko traumati\u010dno iskustvo “preuzme”, da ga izvu\u010de iz nesvjesnog i da se ono razrije\u0161i da bi se “zatvorio krug”.<\/p>\n
Reakcije na traumu mogu da variraju od generacije do generacije, ali uglavnom uklju\u010duju osje\u0107anja srama i krivice, nisko samopo\u0161tovanje, depresiju, suicidalnost, kori\u0161tenje psihoaktivnih supstanci, razne probleme u odnosima i vezanosti sa drugima, te\u0161ko\u0107e u regulisanju agresije i ekstremnih reakcija na stres.<\/p>\n
Dugo se pretpostavljalo da djeca onih koji su pro\u0161li kroz traumu razvijaju traumatsko iskustvo zbog sredine u kojoj su odrasli, odnosno da se takvo iskustvo razvija kao posljedica odgajanja od strane roditelja koji su patili od dugoro\u010dnih emocionalnih posljedica te\u0161ke traume.<\/p>\n
Me\u0111utim, doga\u0111aji u SAD septembra 2001. godine pokazali su upravo suprotno. Psihijatar Rej\u010del Jehuda pratila je trudnice koje su pro\u0161le kroz napad na Svjetski trgova\u010dki centar, te je pokazala da bi trauma mogla ostaviti trag na na\u0161e potomke i prije njihovog ro\u0111enja.<\/p>\n
Ono \u0161to je dobro znati je to da se epigenetske promjene, za razliku od genetskih, mogu promijeniti. Mogu\u0107e je raditi na tome da se trauma prevazi\u0111e.<\/p>\n
Bitno je napomenuti da nije lako otkriti transgeneracijsku traumu. Potrebna je spremnost da se o nekim stvarima govori, a \u0161to se pogotovo kod starijih generacija mo\u017ee do\u017eivjeti kao neka vrsta napada.<\/p>\n
Pri\u010danje o traumama jo\u0161 uvijek je, najjednostavnije re\u010deno, nepopularno i dosta stigmatizovano, pa se nerijetko na bilo kakvo spominjanje psihologa javlja negativna stigmatizacija osobe.<\/p>\n
Ono \u0161to je va\u017eno naglasiti jeste da je pomo\u0107 za prevazila\u017eenje traume dostupna i da ju je mogu\u0107e dobiti. Na\u017ealost, ne postoji magi\u010dni \u0161tapi\u0107 kojim mo\u017eemo rije\u0161iti na\u0161e probleme, nego sami moramo preuzeti odgovornost za rad na sebi, prvenstveno radi sebe, svoje budu\u0107nosti, ali i zbog svih onih koji dolaze poslije nas.<\/p>\n
Na\u0161a nas pro\u0161lost ne odre\u0111uje i iako je nismo ni tra\u017eili ni birali, ne zna\u010di da ne mo\u017eemo da je iskoristimo da iz nje ne\u0161to nau\u010dimo.<\/p>\n
(Ttekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, mo\u017eete na\u0107i na sajtu Laboratorije).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema definiciji Ameri\u010dke asocijacije psihologa, transgeneracijska trauma predstavlja preno\u0161enje traume ili njenog naslje\u0111a, u vidu psiholo\u0161ke posljedice povrede ili napada, siroma\u0161tva, sa generacije koja je do\u017eivjela traumu na njihove potomke. Osim fizi\u010dkog, mo\u017ee da se prenese i emotivni i socijalni bol.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":302156,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-396423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=396423"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396423\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":396426,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396423\/revisions\/396426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/302156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=396423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=396423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=396423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}