{"id":396198,"date":"2024-03-14T06:54:50","date_gmt":"2024-03-14T05:54:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=396198"},"modified":"2024-03-14T06:54:50","modified_gmt":"2024-03-14T05:54:50","slug":"viktor-orban-sumrak-zapada-i-koreni-evropskog-suverenizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/03\/14\/viktor-orban-sumrak-zapada-i-koreni-evropskog-suverenizma\/","title":{"rendered":"Viktor Orban, sumrak Zapada i koreni evropskog suverenizma"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: prof. dr Du\u0161ko Lopandi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p style=\"text-align: right;\"><em>\u201cSvet se promenio oko Evrope. Nije samo migrantska kriza pokazala da Evropa nije na nivou novih izazova\u201c. (Viktor Orban)<\/em><\/p>\n<p>Bez obzira koliko bi neko gajio simpatije ili antipatije prema ma\u0111arskom premijeru Viktoru Orbanu, ne mo\u017ee se re\u0107i da ovaj veteran u prvoj ligi evropske politike (ve\u0107 17 godina je primijer Ma\u0111arske) nema jasne i povremeno zanimljive stavove, odnosno neku vrstu iskristalisane ideologije koja nadilazi prose\u010dan nastup obi\u010dnog evropskog politi\u010dara. Ovo se odnosi kako na interpretaciju svetskih zbivanja, tako posebno i na stanje u Evropi i EU, \u0161to je mnogo bitnije, imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da je Orban istaknuti predstavnik konzervativnih, populisti\u010dkih i \u201eneliberalnih\u201c politi\u010dkih tendencija koje su u Evropi sve prisutnije.<\/p>\n<p>Iako je sa svojim stavovima \u010desto u manjini i na marginama dnevnopoliti\u010dkog uticaja &#8211; imaju\u0107i u vidu da su njegovi stavovi doveli i do povla\u010denja\/isklju\u010divanja njegove stranke Fide\u0161 iz umereno desne Evropske narodne partije \u2013 Orbanove ocene i procene ne treba zanemarivati. Orban je na neki na\u010din bio prethodnik ultradesnog talasa koji danas zapljuskuje Evropu, od \u0160panije i Italije do \u0160vedske. Kako ukazuju sva predvi\u0111anja za predstoje\u0107e junske izbore za Evropski parlament, nailazi nova plima porasta uticaja konzervativne ili ekstremne desnice u evropskoj i nacionalnim politikama dr\u017eava \u010dlanica: londonski ECFR prognozira da \u0107e \u010dak u devet dr\u017eava \u010dlanica EU stranke krajnje desnice (od francuskog \u201eNacionalnog okupljanja\u201c Mari Le Pen do italijanske \u201eBra\u0107e Italije\u201c \u0110.Meloni i ma\u0111arskog Fide\u0161a) odneti najve\u0107i broj glasova, a da \u0107e u jo\u0161 devet zemalja one biti na drugom ili na tre\u0107em mestu (poput \u201eAlternative za Nema\u010dku\u201c koja je trenutno na drugom mestu u prognozama u Nema\u010dkoj).<\/p>\n<p>Orbanove analize svetskih i evropskih zbivanja su \u010desto zaminljivije nego re\u0161enja koja predla\u017ee i koja se mogu svesti na povratak konzervativnim ideolo\u0161kim korenima (\u010dije poreklo mo\u017eemo na\u0107i duboko u XIX veku) i koji se mogu svesti na slogan: \u201enacija, familija, vera\u201c. Me\u0111utim, ponekad izgleda da postoji vi\u0161e politi\u010dara pod imenom Viktor Orban. Jedan je pragmati\u010dni analiti\u010dar me\u0111unarodnih odnosa i politi\u010dar koji nalazi i predla\u017ee prakti\u010dna re\u0161enja. Drugi je ideolog opsednut nacionalnim temama, o\u0161tar protivnik imigracije, autoritarni neprijatelj liberalne ideologije i predvodnik pobune protiv nadnacionalne birokratije. Orbanova podr\u0161ka politi\u010darima poput Trampa ili Natanjahua i njegov krsta\u0161ki rat protiv imigracije, \u201eSoro\u0161evih NVO\u201c i liberalne ideologije ilustruju u praksi njegove stavove. Mnogi ga optu\u017euju da je umesto liberalne demokratije u Ma\u0111arskoj stvorio novi sistem autokratsko-populisti\u010dkog nacionalizma.<\/p>\n<p>Orban \u010desto u svojim govorima ukazuje na brze promene u svetskim politi\u010dkim i ekonomskim odnosima, odnosno na relativni pad ekonomskog, tehnolo\u0161kog i demografskog zna\u010daja Zapada (SAD i EU) u odnosu na Aziju, a posebno na Kinu. \u0160penglerovska slika sumraka zapada je u osnovi Orbanovih geopoliti\u010dkih osvrta. Citiraju\u0107i Haningtona (\u201eSudar civilizacija\u201c) on ukazuje da smo svedoci uzdizanja nezapadnih blokova i dr\u017eava koje na SAD i EU gledaju iz pozicije resentimenta i revan\u0161izma, \u010dak i kada se radi o kontinentima koji kulturno-politi\u010dki nisu a priori antizapadni (npr. Ju\u017ena Amerika). Pri tome, Evropa se u najnovijim me\u0111unarodnim ekonomskim konvulzijama iz raznih razloga snalazi lo\u0161ije nego SAD. U 2010 SAD i EU su predstavljali oko 22% odnosno 23% ukupne svetske proizvodnje dok su danas SAD na 25% \u00a0a EU je opala na 17%. Rat u Ukrajini je dodatno doprineo perspektivi dugoro\u010dnog opadanja Evrope. Zbog rata i sankcija prema Rusiji, privreda EU primorana je da pla\u0107a uvoz gasa i energije 653 milijarde evra umesto 300 milijardi pre rata. Prognoze za 2030 za 10 dr\u017eava sa najve\u0107im ekonomijama govore da \u0107e od evropskih zemalja u toj grupi ostati samo Nema\u010dka (i to deseta).<\/p>\n<p>Prema Orbanu, Evropska unija sve vi\u0161e li\u010di na neku vrstu opkoljene tvr\u0111ave koja \u201evi\u0161e ne kontroli\u0161e i nije sposobna da kontroli\u0161e svoju budu\u0107nost\u201c. Ovo se u prvom redu odnosi na duboku strate\u0161ku zavisnost Evrope od SAD, ali i na obespokojavaju\u0107u sliku ekonomskog zaostajanja u klju\u010dnim sektorima (npr. IT i biotehnologije), ideolo\u0161kog \u201ebespu\u0107a\u201c (u vidu \u0161irenja uticaja \u201eprogresivnih liberala\u201c odnosno liberalne hegemonije koja name\u0107e \u201ewoke\u201c\u00a0 i rodne ideologije pa i \u201eseksualizaciju dece\u201c, ukidanje roditeljskog autoriteta i sl.) kao i nesposobnosti da se evropski podkontinent efikasno odupre talasima imigracije koja ugro\u017eava koheziju \u201estarih evropskih nacija\u201c. Multikulturalizam kao ideologija, prema Orbanu, predstavlja laganu smrt za istorijske evropske nacije, pa se pitanja prihvatanja imigranata i tema islama predstavljaju kao egzistencijalna pitanja &#8211; \u201ebiti ili ne biti\u201c za nacionalni opstanak. Otuda \u010deli\u010dna bodljikava ograda na granici prema Srbiji na koju je Ma\u0111arska navodno potro\u0161ila preko 2 milijarde evra.<\/p>\n<p>Glavni predmet Orbanovih kritika, koje deli uglavnom sa celom ekstremnom desnicom, predstavlja evropska birokratija u Briselu koja, po njemu, nastoji da preuzme politi\u010dke funkcije Evropskog saveta ali koja je bez politi\u010dke svesti i sposobnosti (on posebno navodi period predsedavanja \u017d.K. Junkera Evropskom komisijom, kao i najnoviji period tokom kog se ma\u0111arske vlasti ve\u0107 godinama \u201ervu\u201c sa sankcijama iz Brisela). Orbana posebno zabrinjava i op\u0161ti nedostatak ozbiljnog politi\u010dkog liderstva u Evropi. Dana\u0161nji evropski politi\u010dar je po profilu i sposobnostima daleko od nekada\u0161njih politi\u010dkih vo\u0111a u evropskim dr\u017eavama nakon II sv. rata. Rascep izme\u0111u politi\u010dkih elita, nesposobnih da razumeju narodne potrebe i onoga \u0161to stanovni\u0161tvo \u017eeli, u osnovi je evropske politi\u010dke krize.<\/p>\n<p>Osim toga, u sr\u017ei bitke za Evropu danas je generalni sukob evropskih federalista (ispod \u010dije ko\u017ee se kriju \u201eprogresivni liberali\u201c), koje trenutno predvode rukovodstva Francuske i Nema\u010dke, sa suverenistima (tj. strankama zasnovanim na konzervativizmu), kojih je najvi\u0161e u centralnoj i isto\u010dnoj Evropi (Ma\u0111arska, do nedavno Poljska). U konceptualnom smislu, Orban ovaj sukob svodi na pitanje izbora izme\u0111u individualizma &#8211; li\u010dnog egoizma (liberalni koncept), s jedne strane, i ideje odr\u017eavanja zajednice u obliku nacije.<\/p>\n<p>U geopoliti\u010dkom smislu, ka\u017ee Orban, EU je isuvi\u0161e usidrena za sudbinu i politike SAD, \u0161to nikako nije dobro, jer Amerikanci imaju svoje interese i orijentaciju koja ne odgovara nu\u017eno evropskim interesima. Primer je rusko-ukrajinski rat na kom SAD profitiraju, a Evropa gubi. Orban pozitivno ocenjuje odnose SAD i EU do vremena R. Regana kada je vladao \u201ekonzervativni\u201c konsenzus, koji je nakon toga zamenjen vladavinom \u201eprogresivnih liberala\u201c \u010diji simbol su NVO koje finansira Soro\u0161, sa svim efektima po tradicionalne vrednosti evropskih nacija i uticajem na rastapanje nacionalne kohezije, \u010demu smo svedoci danas. Orban opravdano upozorava na potrebu da se EU spremi na mogu\u0107nost da SAD \u201enapuste Evropu\u201c, posebno kada se radi o potrebi izgradnje zajedni\u010dke bezbednosne i odbrambene politike.<\/p>\n<p>Obnovu konzervativnog pokreta Orban zasniva na politici promovisanja nacionalne kohezije, ja\u010danja porodice, hri\u0161\u0107anskih vrednosti i borbe protiv imigracije, \u0161to su uglavnom osnovni slogani populista i dana\u0161nje ekstremne desnice u drugim evropskim dr\u017eavama. On ukazuje na ekonomski uspeh Ma\u0111arske tokom njegove vladavine koji uklju\u010duje i nastojanje da se \u201edr\u017eava blagostanja\u201c zamenni \u201edr\u017eavom radne etike\u201c (\u201eworkfare State\u201c umesto \u201ewelfare State\u201c) i obnove hri\u0161\u0107anskih vrednosti. Me\u0111utim, retko \u0107e pomenuti koliko velika sredstava iz fondova EU je Ma\u0111arska primila tokom njegove vladavine (u pojedinim periodima strukturni fondovi EU za Ma\u0111arsku su dostizali 4% od njenog BNP).<\/p>\n<p>\u010cini se da je osnovni problem ideologije ekstremne desnice u suprotnosti izme\u0111u kritika evropske integracije u dana\u0161njem obliku, s jedne strane i nedostatka originalnih predloga za pravu reformu Unije, sa druge strane. Stav svih nacionalisti\u010dkih suverenista, pa i Orbanov, bi prirodno vodio ka postepenoj razgradnji EU, odnosno vra\u0107anja nadle\u017enosti sa kojim Unija raspola\u017ee sa kvazifederalnog nivoa na nacionalni nivo. Ostaje me\u0111utim, otvoreno pitanje kako bi organizacija Evrope sli\u010dna onoj pre II svetskog rata, kada je uticaj dr\u017eava nacija bio neupitan, pomogla prevazila\u017eenju velikih me\u0111unarodnih i tehnolo\u0161kih izazova na koje Orban \u010desto sa pravom ukazuje, ali na koje ne daje ozbiljan odgovor. U tom smislu, i Orban je ipak pre svega populisti\u010dki lider i tehnolog odr\u017eanja vlasti jednostavnim ali efikasnim sredstvima, a mnogo manje stvarni politi\u010dki vizionar.<\/p>\n<blockquote><p>Autor je profesor Me\u0111unarodnog i evropskog prava i biv\u0161i diplomata<br \/>\n<a href=\"https:\/\/mc.rs\/viktor-orban-sumrak-zapada-i-koreni-evropskog-suverenizma\/misljenja-i-komentari\/detaljno\/7205\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">mc.rs<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U geopoliti\u010dkom smislu, ka\u017ee Orban, EU je isuvi\u0161e usidrena za sudbinu i politike SAD, \u0161to nikako nije dobro, jer Amerikanci imaju svoje interese i orijentaciju koja ne odgovara nu\u017eno evropskim interesima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":331714,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-396198","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396198","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=396198"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396198\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":396209,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/396198\/revisions\/396209"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/331714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=396198"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=396198"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=396198"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}