{"id":395353,"date":"2024-03-06T07:18:38","date_gmt":"2024-03-06T06:18:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=395353"},"modified":"2024-03-06T07:18:38","modified_gmt":"2024-03-06T06:18:38","slug":"rosa-luxemburg-ostri-mac-i-zivi-plamen-revolucije-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/03\/06\/rosa-luxemburg-ostri-mac-i-zivi-plamen-revolucije-2\/","title":{"rendered":"Rosa Luxemburg \u2013 o\u0161tri ma\u010d i \u017eivi plamen revolucije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ana Orsag<\/strong><\/p>\n

\u201eOni koji se ne kre\u0107u, ne primje\u0107uju svoje okove.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Na dana\u0161nji dan, 5. o\u017eujka 1870. godine u Zamo\u0161\u0107u u Poljskoj rodila se jedna od najve\u0107ih revolucionarki dvadesetog stolje\u0107a, Rosa Luxemburg. Nemogu\u0107e je bilo predvidjeti kako \u0107e djevoj\u010dica ro\u0111ena kao peto dijete u siroma\u0161noj poljsko-\u017eidovskoj obitelji postati figura koja i danas inspirira feministkinje, komunistkinje, revolucionarke i ljevi\u010darke, ali i njihove mu\u0161ke kolege \u0161irom svijeta.<\/p>\n

U doba kada \u017eene ne samo da nisu imale nikakva prava, ve\u0107 im u mu\u0161kom dru\u0161tvu nije bilo dopu\u0161teno ni progovoriti bez dopu\u0161tenja, zaista je nevjerojatna preobrazba siroma\u0161ne djevoj\u010dice \u017eidovskog podrijetla (koja se u petoj godini \u017eivota suo\u010dila s trajnim invaliditetom) u mladu \u017eenu koja na \u010delu radni\u010dkog pokreta Njema\u010dke i Poljske. Njezinu snagu, hrabrost i veli\u010dinu najlak\u0161e je i\u0161\u010ditati iz\u00a0 povijesne \u010dinjenice da\u00a0je \u017eivjela u doba koje je bilo optere\u0107eno predrasudama prema svemu \u0161to je radila. Rosa Luxemburg bila je jedna od prvih \u017eena koja je aktivno sudjelovala u politi\u010dkom pokretu.<\/p>\n

Bertham Wolfe\u00a0je o ovoj istaknutoj marksisti\u010dkoj teoreti\u010darki, filozofkinji, ekonomistici, aktivistici i pacifistici napisao:<\/p>\n

\u201eFizi\u010dki se Rosa nije \u010dinila kao tragi\u010dna junakinja ili vo\u0111a. Dje\u010dja bolest kuka u\u010dinila je njezino tijelo uganutim, krhkim i slabim. Hodala je nezgrapno \u0161epaju\u0107i. Ali kad je govorila, ono \u0161to su ljudi vidjeli bile su velike, izra\u017eajne o\u010di koje su sjajile od suosje\u0107anja, blistale od smijeha, gorjele od borbenosti, bljeskale s ironijom i ga\u0111enjem.\u00a0 Kada bi imala rije\u010d na kongresima i sastancima, \u010dinilo se kao da njezina sitna gra\u0111a raste i postaje zapovjedni\u010dkom. Njezin glas bio je topao i rezonantan, njezina pamet smrtonosna, argumenti \u0161irokog raspona, u pravilu, vi\u0161e usmjereni na inteligenciju nego na osje\u0107aje slu\u0161atelja.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Unato\u010d diskriminaciji s kojom se zbog svog \u017eidovskog podrijetla i invaliditeta od najranije dobi suo\u010davala, bila je najbolja u\u010denica u razredu. U djevoja\u010dkoj gimnaziji koju je poha\u0111ala isticala se\u00a0 britko\u0161\u0107u i inteligencijom, sna\u017enim suosje\u0107anjem za patnje drugih i ozbiljno\u0161\u0107u. Revolucionarnim aktivnostima po\u010dela se baviti kada je kao \u0161esnaestogodi\u0161njakinja u\u0161la u revolucionarnu partiju pod imenom Proleterijat.<\/p>\n

Od tog trenutka revolucija postaje njezin na\u010din \u017eivota. Otvoreno je kritizirala carski re\u017eim u Poljskoj zbog \u010dega je nakon mature bila prisiljena emigrirati u \u0160vicarsku kako bi izbjegla pritvor. U Z\u00fcrichu je studirala prirodne znanosti i politi\u010dku ekonomiju na jednom od rijetkih sveu\u010dili\u0161ta gdje je to \u017eenama bilo dopu\u0161teno. Doktorirala je u vrijeme kada je malo \u017eena moglo ste\u0107i akademsko obrazovanje. U Z\u00fcrichu je upoznala cijeli niz ljevi\u010dara i intelektualaca s kojima \u0107e kasnije odigrati va\u017enu ulogu u europskom radni\u010dkom pokretu.<\/p>\n

Aktivizam Rose Luxemburg povezan je s razvojem me\u0111unarnodnog radni\u010dkog pokreta i borbama izme\u0111u razli\u010ditih tendencija u tom pokretu i njihovim raspadom. Ona je bila jedna od rijetkih koji su strastveno i bez odstupanja slijedili Marxovu\u00a0 \u201ekritiku postoje\u0107eg stanja\u201c. Pritom se nije zaustavljala samo na kritici postoje\u0107eg kaplitalisti\u010dkog sustava i liberalnog gra\u0111anskog dru\u0161tva, ve\u0107 je imala hrabrosti otvoreno kritizirati svoje strana\u010dke kolege i ideolo\u0161ke istomi\u0161ljenike.<\/p>\n

Ono \u0161to je kod Rose Luxemburg doista revolucionarno je ne samo to \u0161to je bila politi\u010dki ravnopravna s mu\u0161karcima, ve\u0107 \u0161to je argumentirano pobijala njihove politi\u010dke teorije u vrijeme kada je \u017eenama diljem Europe bilo nezamislivo mu\u0161karcu prigovoriti oko mnogo banalnijih stvari od politi\u010dkog poretka.
\nIzme\u0111u ostalog, na meti njezine ekonomsko-politi\u010dke kritike na\u0161la se cijela\u00a0Druga internacionala\u00a0na \u010delu s Engelsom s kojom se nije slagala po pitanju nacionalnog samoodre\u0111enja Poljske. Budu\u0107i da je zazirala od nacionalisti\u010dkih pokreta, smatrala je kako se proleterijat Rusije i Poljske mora udru\u017eiti u borbi protiv carizma.<\/p>\n

Usudila se kritizirati samog Lenjina i njegovu agrarnu reformu. Protivila se socijaldemokratskom revizionizmu jer je smatrala kako se radni\u010dka prava mogu izboriti jedino revolucionarnim metodama. \u017destoko se protivila Prvom svjetskom ratu. Dok je cijeli svijet gubio razum u krvavim pohodima, ona je i dalje pozivala na na\u010dela jedinstva, bratstva i slobode svih ljudi.<\/p>\n

Eugen Levine, Rosin blizak suradnik, opisao ju je kao \u201e\u017eenu superiornog uma koji ga pla\u0161i\u201c. Upravo zbog njezine superiornosti niz \u201esuperiornih\u201c mu\u0161karaca je se toliko bojao da je cijenu njihova straha nerijetko pla\u0107ala vlastitom slobodom. Vi\u0161e puta je mu\u010dena i zatvarana kako bi joj uskratili kontakt s vanjskim svijetom.<\/p>\n

Nakon izlaska iz zatvora 1919. godine u\u010destvovala je u osnivanju marksisti\u010dke revolucionarne grupe iz koje je kasnije nastala Komunisti\u010dka partija Njema\u010dke. Po\u010detkom prvog mjeseca 1919. novoosnovana Komunisti\u010dka Partija na \u010delu s Rosom pozvala je na masovne demonstracije u Berlinu. Unato\u010d progonu, mu\u010denju, zastra\u0161ivanju, rastu\u0107em broju neprijatelja i godinama provedenim iza re\u0161etaka ne odustaje od svog na\u010dela \u201eSocijalizam ili barbarizam!\u201c, te i dalje \u010dvrsto stoji iza svog stava kako je barbarstvo zaista jedina mogu\u0107a alternativa socijalizmu. Stotine tisu\u0107a radnika smatralo je isto mar\u0161iraju\u0107i berlinskim ulicama. Revolucija je ugu\u0161ena od strane monarhisti\u010dke armije i desni\u010darske paravojne formacije. Milijuni radnika su mu\u010deni i brutalno ubijeni.<\/p>\n

Rosa Luxemburg uhi\u0107ena je 15. sije\u010dnja u Berlinu gdje je nakon nasilnog ispitivanja pogubljena. Tijelo najve\u0107e revolucionarke 20. stolje\u0107a ba\u010deno je u kanal rijeke Spree nakon \u0161to joj je tupim predmetom smrskana lubanja. Ubio ju je njezin vlastiti u\u010denik, predsjednik socijaldemokratske vlade, Ebert.<\/p>\n

Klara Zetkin\u00a0je zapisala:<\/p>\n

\u201cDo\u017eivjeti revoluciju, boriti se \u2013 to je bila njezina najve\u0107a sre\u0107a.\u00a0 Snaga volje, nesebi\u010dnost i privr\u017eenost, anga\u017eirala je cijelo njezino bi\u0107e i sve \u0161to je imala za ponuditi socijalizmu.\u00a0 \u017drtvovala se s razlogom, ne samo u svojoj smrti, ve\u0107 u svakodnevnom radu i borbi. Bila je o\u0161tri ma\u010d i \u017eivi plamen revolucije.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U doba kada \u017eene ne samo da nisu imale nikakva prava, ve\u0107 im u mu\u0161kom dru\u0161tvu nije bilo dopu\u0161teno ni progovoriti bez dopu\u0161tenja, zaista je nevjerojatna preobrazba siroma\u0161ne djevoj\u010dice \u017eidovskog podrijetla<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285655,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-395353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/395353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=395353"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/395353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":395356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/395353\/revisions\/395356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285655"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=395353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=395353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=395353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}