{"id":394879,"date":"2024-03-01T07:38:55","date_gmt":"2024-03-01T06:38:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=394879"},"modified":"2024-03-01T07:38:55","modified_gmt":"2024-03-01T06:38:55","slug":"lea-horvat-i-ana-sekulic-okupljamo-price-koje-prkose-staticnoj-ideji-balkana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/03\/01\/lea-horvat-i-ana-sekulic-okupljamo-price-koje-prkose-staticnoj-ideji-balkana\/","title":{"rendered":"Lea Horvat i Ana Sekuli\u0107: Okupljamo pri\u010de koje prkose stati\u010dnoj ideji Balkana"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autorka: Danaja Glavi\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Nedavno se u bespu\u0107ima Interneta pojavio novi, vrlo zanimljiv projekt naziva Women* Write the Balkans. Zvjezdica pokraj rije\u010di women tu je da nas podsjeti na inkluzivnost koja vlada ovim prostorom \u2013 tra\u017ee se perspektive autora:ica koje se indentificiraju kao \u017eene, trans ili nebinarne osobe. U dosad objavljenim tekstovima prona\u0107i \u0107ete Balkan vi\u0111en sasvim drugim o\u010dima, u esejima razli\u010ditih formata, kojima je ipak zajedni\u010dki jezik kojim govore \u2013 jezik koji istovremeno podrazumijeva stru\u010dnost (\u010desto i akademsku), iskustvo, osobni do\u017eivljaj i, nadasve, toplinu i emociju koja je ina\u010de gotovo uvijek nespojiva sa stru\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Tekstovi tako funkcioniraju kao unikatni narativi kroz pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost Balkana, prostora koji se u ovom kontekstu odbija shva\u0107ati na ustaljene, kli\u0161ejizirane, previ\u0161e pojednostavljene na\u010dine. Bilo da se radi o ljetima na Jadranu, usporedbi dvaju turisti\u010dkih gradova na suprotnim stranama Balkana, nemogu\u0107nosti sumiranja ljudskog \u017eivota ili slo\u017eenih pro\u0161lih doga\u0111aja, tradicionalnim metodama lije\u010denja ili asimilaciji na potpuno novi \u017eivot u stranoj zemlji, svaki od ovih tekstova podstaknut \u0107e vas na promi\u0161ljanje, i nijedan vas ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nima. Bilo da autori:ce trenutno \u017eive na ovim prostorima, bilo da se iz dijaspore ili povremenih posjeta prisje\u0107aju svojih iskustava, njihovi glasovi su glasovi koje nemamo \u010desto prilike \u010duti, i to u tekstovima visoke literarne vrijednosti.<\/p>\n<p>Urednice platforme, Lea Horvat i Ana Sekuli\u0107, obje su povjesni\u010darke, obje su ro\u0111ene i odrasle u Hrvatskoj, i obje je \u017eivot odveo u inostranstvo. Predstavljaju nam svoj zajedni\u010dki projekt u nastavku.<\/p>\n<blockquote><p><em>Povezale ste se preko Twittera, kako obja\u0161njavate u intervjuu za Balkans Media, a ideja za projekt do\u0161la je spontano, iz dijeljenog nezadovoljstva kli\u0161ejima koje pronalazite u pisanju o Balkanu. No, koncept se \u010dini mnogo slo\u017eenijim \u2013 \u0161to tra\u017eite u pri\u010dama koje objavljujete ili \u017eelite objaviti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Tra\u017eimo dobru pri\u010du koju jedva \u010dekamo podijeliti s drugima, pri\u010du s kojom se svatko pomalo mo\u017ee poistovjetiti, ali istovremeno otkrije i ne\u0161to novo o autor:ici i o svijetu koji nam on:a pokazuje, bilo da je rije\u010d o periskama, posjetu vra\u010dari ili javnom zdravstvu. Smatramo da ustaljeni akademski \u017eanr nije jedini na\u010din dijeljenja iskustva i znanja i uvijek se veselimo radu s autor:icama koje \u017eele eksperimentirati s tekstovima koji su transparentni, u kojima se autor:ice ne skrivaju iza naoko objektivne, distancirane pripovjeda\u010dke instance, ve\u0107 autor:ice istra\u017euju svoju pri\u010du i usidruju je u \u0161iri kontekst.<\/p>\n<blockquote><p><em>Platforma Women* Write the Balkans namijenjena je \u017eenama, trans i nebinarnim osobama, dakle nagla\u0161avate inkluzivnost, ali \u010dini mi se da su dosad objavljeni eseji svojom tematikom gotovo nevezani uz izrazito \u017eenska iskustva ili iskustva trans ili nebinarnih osoba \u2013 fokus im je negdje drugdje. No, ipak ste odlu\u010dile napomenuti da vas zanimaju autorice\/autori koji se tako identificiraju. Postoji li neki poseban razlog za to?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Otvorene smo i za tekstove koji eksplicitnije istra\u017euju seksualnost i rodno obilje\u017eena iskustva, ali ne bavimo se isklju\u010divo rodnom problematikom. Glasovi cis mu\u0161karaca dominiraju u politi\u010dkim analizama, me\u0111u fakultetskim nastavnic:ama i u mnogim drugim sferama; eksplicitan odmak od te grupe na platformi olak\u0161ava nam fokus na perspektive koje su i danas ti\u0161e i nevidljivije nego \u0161to to zaslu\u017euju. U tom nam je smislu jedan od uzora platforma Environmental History Now koja na sli\u010dan na\u010din kombinira feministi\u010dku intervenciju i teme koje u u\u017eem smislu nisu primarno feministi\u010dke.<\/p>\n<blockquote><p><em>Iako ve\u0107inu eseja potpisuju autorice koje dolaze iz akademskog svijeta i svijeta znanstvenih istra\u017eivanja, jezik kojim ovdje govore \u010dini se druk\u010dijim, puno toplijim i humanijim. Pretpostavljam da to nije slu\u010dajno \u2013 je li jedna od va\u0161ih \u017eelja bila i pribli\u017eiti taj svijet \u010ditateljima i \u010ditateljicama?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>U ranoj fazi opremanja i osmi\u0161ljavanja na\u0161eg prostora iskristaliziralo se da nas posebno zanima spoj uzbudljivo ispri\u010danog teksta i stru\u010dnosti. Stru\u010dnost pritom nije ograni\u010dena na akademsku naobrazbu, ve\u0107 mo\u017ee zna\u010diti i debeli sloj osobnog iskustva. Komponenta stru\u010dnosti osobama koje se kre\u0107u u akademskim krugovima prili\u010dno je jasna; ve\u0107i je izazov na\u0107i na\u010din na koji autor:ice \u017eele eksperimentirati sa svojim glasom onkraj pseudoneutralnog, neosobnog i \u010desto suhoparnog akademskog stila.<\/p>\n<p>Autor:ice koj:e nisu usko vezane uz akademsku zajednicu, uglavnom ve\u0107 dolaze s izbru\u0161enim stilom i smislom za literarno oblikovanje jezika, ali su ponekad nesigurne oko kontekstualizacije. Bitno nam je u tekstovima objediniti oba aspekta i intenzivno radimo s autor:icama na strani pri\u010de koja im zadaje vi\u0161e nedoumica. Posebno nas veseli kad se autor:ica upusti u ne\u0161to novo u \u010demu se mo\u017eda u prvi mah ne osje\u0107a najsigurnije.<\/p>\n<blockquote><p><em>Mo\u017eemo li u budu\u0107nosti o\u010dekivati i tekstove koji dolaze iz druk\u010dijih krugova? Tko vam se sve javlja sa \u017eeljom za suradnjom?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Javljaju nam se uglavnom osobe koje se bave humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima i\/li kreativnim pisanjem. Nerijetko se i mi javljamo zanimljivim autor:icama s upitom. Vjerujemo da je jedan od rodno obilje\u017eenih problema i oblika tzv. imposter syndrome: mnog:e perspektivn:e auor:ice boje se javiti jer misle da njihova ideja nije dovoljno dobra. Da citiramo Survival of the Thickest: \u201eStop telling yourself no before somebody else tells you no\u201c. Na prolje\u0107e planiramo radionicu za zainteresiran:e autor:ice koj:e mo\u017eda jo\u0161 nemaju previ\u0161e iskustva s objavljivanjem i \u017eele se oku\u0161ati u ne\u010dem novom.<\/p>\n<blockquote><p><em>Va\u0161a platforma zasad, \u010dini se, zaista uspje\u0161no zaobilazi logiku i ograni\u010denja mainstream medija. To za sobom povla\u010di, pretpostavljam, i potpuno druk\u010diju marketin\u0161ku logiku. Do koga \u017eelite doprijeti ovim pri\u010dama, te kako se obra\u0107ate ciljanoj publici? Koje sve kanale koristite?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Obi\u010dno promoviramo tekstove na na\u0161im internetskim kanalima (Bluesky, Instagram, Twitter) i usmenom predajom. Dosad su uspjeli prona\u0107i publiku koja ih je prepoznala.<\/p>\n<p>Tvrdoglavo ustrajemo u tome da je na\u0161a platforma neovisna i neprofitna, prostor koji krojimo po na\u0161oj mjeri. To zna\u010di i da nemamo strog ritam objavljivanja i da si mo\u017eemo dopustiti da temeljito i intenzivno radimo s autor:icama na tome da tekst bude pamtljiv dugo nakon njegovih sedam minuta vidljivosti na dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u017delimo okupljati tekstove kojima se \u010ditatelj:ice vra\u0107aju.<\/p>\n<p>S odbijanjem komercijalnog, ali i konvencionalno akademskog profila na\u017ealost dolaze i financijski izazovi. Hibridni karakter na\u0161eg projekta eliminira nas iz mnogih sredstava financiranja. No, ne damo se obeshrabriti i radimo na tome da u budu\u0107nosti osiguramo honorare za autor:ice.<\/p>\n<blockquote><p><em>Kako vi vidite Balkan? Budu\u0107i da obje ve\u0107inu ili dio vremena provodite negdje drugdje, nedostaje li vam? Ili, \u0161to vam nedostaje, a \u0161to ne uop\u0107e? Otkud dolazi takva strast prema ovim temama?<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>Kao povjesni\u010darke jugoisto\u010dne Europe Balkan svakodnevno gledamo na poslu, u povijesnim izvorima i literaturi. Istovremeno je tu i prisutnost povijesti na\u0161e obitelji, slu\u010dajnih susreta u dijaspori i online veza. Balkan nije bolji ni lo\u0161iji od drugih regija. Kad se udubite u bilo koji kutak svijeta, otvara se nevjerojatno slo\u017eena situacija. Zato nas frustrira stati\u010dna slika Balkana kao entiteta zamrznutog u pro\u0161losti. Pisanjem i \u010ditanjem poku\u0161avamo shvatiti ne\u0161to o sebi i o drugima i stvoriti nove veze i uvjete za me\u0111usobno razumijevanje.<\/p>\n<p>Lea: Nedostaje mi na\u0161 jezik u svakodnevici, sjedeljka u kafi\u0107u, Zagreb i kesten pire. Ne nedostaje mi prijetnja zagreba\u010dkog podstanarstva.<\/p>\n<p>Ana: Ovih dana mi ponajvi\u0161e nedostaje bura.<\/p>\n<p>Svoje prijedloge za pri\u010de mo\u017eete prijaviti putem <a href=\"https:\/\/www.womenwritethebalkans.com\/contact-us\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">stranice projekta.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno se u bespu\u0107ima Interneta pojavio novi, vrlo zanimljiv projekt naziva Women* Write the Balkans. Zvjezdica pokraj rije\u010di women tu je da nas podsjeti na inkluzivnost koja vlada ovim prostorom \u2013 tra\u017ee se perspektive autora:ica koje se indentificiraju kao \u017eene, trans ili nebinarne osobe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":394882,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-394879","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=394879"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394879\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":394884,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394879\/revisions\/394884"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/394882"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=394879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=394879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=394879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}