{"id":394795,"date":"2024-02-29T07:59:29","date_gmt":"2024-02-29T06:59:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=394795"},"modified":"2024-02-29T07:59:29","modified_gmt":"2024-02-29T06:59:29","slug":"stari-li-nas-mozak-brze-nego-mi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/29\/stari-li-nas-mozak-brze-nego-mi\/","title":{"rendered":"Stari li na\u0161 mozak br\u017ee nego mi?"},"content":{"rendered":"<p>Pokazatelji da mozak stari br\u017ee nego vi mogu se uo\u010diti ve\u0107 nakon tridesete.<\/p>\n<p>Nauka pokazuje da starenje na\u0161eg mozga ne mora biti u skladu s na\u0161im godinama. Zavisno od zdravlja, na\u010dina \u017eivota i drugih li\u010dnih karakteristika, va\u0161 mozak bi u figurativnom smislu mogao biti mnogo mla\u0111i ili stariji nego vi.<\/p>\n<p>Nau\u010dnicu su istra\u017eili pokazatelje da na\u0161 mozak mo\u017eda stari br\u017ee nego \u0161to je optimalno. Evo znakova na koje treba obratiti pa\u017enju:<\/p>\n<p><strong>Cini\u010dna ste osoba<\/strong><\/p>\n<p>Finski nau\u010dnici objavili su fascinantnu studiju u kojoj su otkrili da vrlo cini\u010dni stariji ljudi ne samo da imaju ve\u0107u stopu kognitivnog pada, ve\u0107 i umiru ranije. Za\u0161to? Stres bi mogao biti krivac; znamo, na primjer, da kortizol, hormon stresa, ima vrlo nezdrav u\u010dinak na mozak i sprje\u010dava vas da jasno razmi\u0161ljate.<\/p>\n<p>Ako ste ponekad cini\u010dni, poku\u0161ajte da primijetite kada se takav stav pojavi o ne\u010demu ili nekome i u tim trenucima potrudite se da promijenite svoj na\u010din razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Cinik je \u010dovjek ravnodu\u0161an kako prema dobrom tako i prema zlu. Zato se za cinika ka\u017ee da je osoba koja se svemu podsmijeva, \u0161to govori o veoma bezobzirnom pona\u0161anju. Cinik je prema tome i bezobrazan i drzak i protivi se svim dru\u0161tvenim formama i okvirima.<\/p>\n<p><strong>Pa\u017enja vam puno luta<\/strong><\/p>\n<p>Svi znamo koliko je te\u0161ko koncentrirati se kada smo uzbu\u0111eni ili nervozni. Ipak, ako smatrate da vam je jako, jako te\u0161ko da budete fokusirani na ne\u0161to, mo\u017eda bi trebalo da razgovarate sa svojim ljekarom.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dki tim s Univerziteta Ju\u017ene Kalifornije otkrio je da je rasijanost znak kognitivnog starenja. Rije\u010d je o smanjenju umnih sposobnosti da primje\u0107ujemo, istra\u017eujemo, analiziramo, zaklju\u010dujemo i rje\u0161avamo probleme i zadatke kojima smo okru\u017eeni. Ova osobina mo\u017ee se pojaviti i kod osoba starosti od 30 godina i mogla bi biti jedan od znakova eventualne Alchajmerove bolesti.<\/p>\n<p>To se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a kod starijih ljudi, ali ako imate problema s fokusiranjem kad ste pod stresom, kognitivno testiranje moglo bi vam pomo\u0107i da otkrijete da li imate predispoziciju za kognitivni pad. Vje\u017ebanje mozga, poput slaganja slagalica ili igara, mo\u017ee biti od pomo\u0107i u izgradnji vje\u0161tina koncentracije.<\/p>\n<p><strong>Zaboravljate stvari<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u010dera s prijateljima mo\u017ee vam donijeti puno toga. Me\u0111utim, ako ih vi\u0161e puta ispravite bez razloga, to mo\u017ee signalizirati problem. Ako va\u0161i prijatelji pomenu da se va\u0161e pona\u0161anje \u010dini druga\u010dijim, ozbiljno shvatite njihove rije\u010di.<\/p>\n<p>\u201cPacijenti koje vi\u0111am i koji imaju problema s pam\u0107enjem obi\u010dno ne prepoznaju da ga imaju\u201d, ka\u017ee Tomas R. Vidik, saradnik Ameri\u010dke akademije za neurologiju koji radi na klinici Elkhart i dodaje:<\/p>\n<p>\u201cUvjereni su da s njima nije ni\u0161ta lo\u0161e. Zato bih rekao da je vrlo va\u017ean znak na koji treba obratiti pa\u017enju ono \u0161to vam govore prijatelji i porodica. Da li su primijetili da imate problema s pam\u0107enjem? Ako jesu, vrijeme je da dobijete stru\u010dno mi\u0161ljenje.\u201d<\/p>\n<p><strong>Umorni ste tokom dana<\/strong><\/p>\n<p>To je klju\u010dni znak zapa\u017een u nekoliko studija, na primjer u studiji starenja Klinike Mejo. Pospanost danju ne samo da zna\u010di da va\u0161 mozak ne dobija odgovaraju\u0107i regenerativni odmor koji mu je potreban no\u0107u, ve\u0107 mo\u017ee izazvati fizi\u010dke promjene mozga povezane sa starenjem.<\/p>\n<p>\u201cSan je zaista va\u017ean za\u0161titnik mozga\u201d, ka\u017ee Nil Graf-Redford, profesor neurologije na klinici Mejo u Floridi.<\/p>\n<p>\u201cIstra\u017eivanje je pokazalo da apneja za vrijeme spavanja zapravo mo\u017ee smanjiti hipokampus (koji je klju\u010dni dio va\u0161eg mozga koji ima veze s u\u010denjem i pam\u0107enjem). Apneja za vrijeme spavanja prouzrokuje nedostatak kiseonika, \u0161to mo\u017ee o\u0161tetiti mozak, ali istra\u017eivanje tako\u0111e pokazuje da lije\u010denje apneje za vrijeme spavanja mo\u017ee vratiti stanje u normalu. Za zdravlje mozga potrebno vam je sedam i po do osam sati dobrog sna svake no\u0107i.\u201d<\/p>\n<p>Apneja je kratkotrajni prekid disanja u snu koji traje du\u017ee od tri, a kra\u0107e od deset sekundi. (Izvor:Prevention\/ Danas)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pokazatelji da mozak stari br\u017ee nego vi mogu se uo\u010diti ve\u0107 nakon tridesete.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277777,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-394795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=394795"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":394798,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394795\/revisions\/394798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=394795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=394795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=394795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}