{"id":394694,"date":"2024-02-27T13:18:50","date_gmt":"2024-02-27T12:18:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=394694"},"modified":"2024-02-27T13:18:50","modified_gmt":"2024-02-27T12:18:50","slug":"sa-panel-diskusije-suocavanje-s-prosloscu-dostignuca-i-izazovi-poruceno-nerasvijetljeni-zlocin-se-ponavlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/27\/sa-panel-diskusije-suocavanje-s-prosloscu-dostignuca-i-izazovi-poruceno-nerasvijetljeni-zlocin-se-ponavlja\/","title":{"rendered":"Sa panel diskusije ‘Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u \u2013 dostignu\u0107a i izazovi’ poru\u010deno: Nerasvijetljeni zlo\u010din se ponavlja"},"content":{"rendered":"

Javlja: Akcija za ljudska prava
\n<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svi po\u010dinioci ratnih zlo\u010dina iz 90-tih moraju biti procesuirani i privedeni pravdi, treba obe\u0161tetiti sve civilne \u017ertve, obilje\u017eiti mjesto svakog zlo\u010dina, u nastavu istorije uvrstiti lekcije o ovim zlo\u010dinima, a na javnim funkcijama ne smiju da budu oni koji su posredno ili neposredno u\u010destvovali ili podr\u017eavali ratne zlo\u010dine, zaklju\u010dci su panel diskusije \u201cSuo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u – dostignu\u0107a i izazovi\u201d.<\/p>\n

Izvr\u0161na direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelevi\u0107<\/a>\u00a0je istakla da su ovi zaklju\u010dci mi\u0161ljenje ve\u0107ine gra\u0111ana Crne Gore, sude\u0107i po istra\u017eivanju javnog mnjenja koje je HRA sprovela sa DAMAR agencijom<\/a>. Naglasila je da \u201cve\u0107ina gra\u0111ana smatra da je suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u neophodno za izgradnju sigurne budu\u0107nosti\u201d i da to obavezuje vlast i dr\u017eavu da se kona\u010dno strate\u0161ki i temeljno suo\u010di sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. \u201cSuo\u010davanje podrazumijeva kako krivi\u010dnu pravdu, tako i materijalne i simboli\u010dke reparacije \u2013 da vlasti posjete sva mjesta ratnih zlo\u010dina i odaju po\u010dast \u017ertvama\u201d.<\/p>\n

Panel diskusiju je organizovala HRA u saradnji sa Bo\u0161nja\u010dkim vije\u0107em, u susret obilje\u017eavanju godi\u0161njice ratnog zlo\u010dina otmice putnika iz voza u \u0160trpcima 27. februara 1993. godine.<\/p>\n

Na panelu se moglo \u010duti i da se Crna Gora jo\u0161 nije suo\u010dila ni sa deportacijom izbjeglica iz Herceg Novog, mu\u010denjem zatvorenika u Morinju, iseljavanjem iz Bukovice, ubijanjem civila u Kalu\u0111erskom lazu…<\/p>\n

\n

Tu\u017eila\u0161tvo ne mari za izvje\u0161taj Salustra<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Direktorka HRA je podsjetila da je Mauricio Salustro, ekspert Evropske unije (EU) jo\u0161 2014. u svom izvje\u0161taju o procesuiranju ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori<\/a>, naveo da je Bukovica pogre\u0161no kvalifikovana, da je deportacija kvalifikovana veoma \u010dudno, sa spornom presudom zasnovanom na pogre\u0161noj primjeni me\u0111unarodnog humanitarnog prava\u2026<\/p>\n

Specijalna tu\u017eiteljka Tanja \u010colan Dereti\u0107, je na pitanje direktorke HRA, rekla da ne zna da li u tu\u017eila\u0161tvu postoji taj izvje\u0161taj, ali da je \u010dula za njega iz medija.<\/p>\n

\u201cNevjerovatno je da nemate taj izvje\u0161taj, taj \u010dovjek je jo\u0161 davno dobronamjerno i objektivno rekao \u0161ta je tu\u017eila\u0161tvo moralo strate\u0161ki dalje da radi\u201d, istakla je Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n

Tu\u017eiteljka je odgovorila da nije sigurna da li je izvje\u0161taj u arhivi tu\u017eila\u0161tva, ali da je ona svakako upoznata s njim, navode\u0107i \u201cda nije samo tu\u017eilastvo, ve\u0107 i sud pravio gre\u0161ke\u201d.<\/p>\n

Predsjednik Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a u Crnoj Gori Suljo Mustafi\u0107<\/a>\u00a0je naveo da je pora\u017eavaju\u0107e da, posle vi\u0161e od tri decenije, nije ostvareno suo\u010davanje sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u devedesetih:<\/p>\n

\u201cNajva\u017enije je da se pravosudno utvrdi ko je i za\u0161to planirao, podsticao i u\u010destvovao u zlo\u010dinima – gotovo nijedan zlo\u010din nije procesuiran do kraja. Neki zlo\u010dinci se i dalje slobodno \u0161etaju, a komandna odgovornost je gotovo potpuno isklju\u010dena. Posmrtni ostaci \u017ertava skriveni su, sada se porodicama uzima i pravo na sje\u0107anje, a u ud\u017ebenicima nema ni rije\u010di o ratnim zlo\u010dinima\u201d.<\/p>\n

\n

Nova strategija, izmjene ZKP<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Specijalna tu\u017eiteljka Tanja \u010colan Dereti\u0107 je istakla da je tu\u017eila\u0161tvo uo\u010dilo da Strategija za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina nije adekvatna, te da je u februaru ove godine donijeta odluka o izradi nove strategije, koja treba da bude zavr\u0161ena do kraja juna.<\/p>\n

Ona nagla\u0161ava da im ote\u017eava rad to \u0161to ne mogu da koriste dokaze iz Haga, pa tra\u017ei da izmjene ZKP \u0161to prije u\u0111u u skup\u0161tinsku proceduru.<\/p>\n

\u201cDokazi su uglavnom na teritoriji drugih dr\u017eava\u201d, navodi ona.<\/p>\n

Na apele prisutnih da se treba baviti i napadom na Dubrovnik tu\u017eiteljka je navela \u201cda postoji jedan postupak vezan za dubrova\u010dko rati\u0161te, te da je Crna Gora bila dio u\u017ei\u010dkog korpusa\u201d.<\/p>\n

U nekim starim predmetima, dodaje ona, otvoren je izvi\u0111aj, ne \u017eele\u0107i da precizira u kojim.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dica i pravna savjetnica HRA Bojana Malovi\u0107 je pojasnila da se radi o Bukovici i \u0160trpcima.<\/p>\n

Malovi\u0107 je naglasila da je od 36 optu\u017eenih u starim predmetima ratnih zlo\u010dina u Crnoj Gori, 26 oslobo\u0111eno, te da i neki koji su osu\u0111eni nijesu bili ni dana u zatvoru. Trenutno se vode jo\u0161 dva nova predmeta, dodaje Malovi\u0107, za koje nije zaslu\u017eno na\u0161e tu\u017eila\u0161tvo, ve\u0107 su ustupljeni iz BiH i Srbije.<\/p>\n

\u201cStarim predmetima se mora pristupiti proaktivnije,ne smiju se zaboraviti. Prethodni rad tu\u017eila\u0161tva bio je vrlo netransparentan\u201d, zaklju\u010dila je ona.<\/p>\n

Advokat Velija Muri\u0107<\/a>\u00a0je ocijenio da nije ura\u0111eno gotovo ni\u0161ta, te da je neobja\u0161njivo nekorektan odnos dr\u017eave prema \u017ertvama zlo\u010dina.<\/p>\n

On je upozorio da krivu percepciju o pro\u0161losti stvara upravo ta neka\u017enjivost, te da bi bilo ljekovito svo\u0111enje odgovornosti na konkretna imena i skidanje kolektivne krivice. Neophodno je dodaje Muri\u0107, donijeti kona\u010dno Zakon o lustraciji i raditi proaktivnije na istra\u017eivanju ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n

\u201cRastu\u0107i trend fa\u0161izacije dru\u0161tva nas upozorava da se ne\u0161to mora u\u010diniti. Najve\u0107i neprijatelj su neznanje i neinformisanost\u201d, istakao je Muri\u0107.<\/p>\n

On je pitao tu\u017eiteljku da li smatra da ono \u0161to se dogodilo u Bukovici predstavlja genocid.<\/p>\n

\u201cSvjedok je izvi\u0111aj u toku ne mogu govoriti o pravnoj kvalifikaciji u Bukovici, ne mogu da ka\u017eem trenutno da li je genocid\u201d, odgovorila je tu\u017eiteljka.<\/p>\n

Alen Bajrovi\u0107, sin Osma Bajrovi\u0107a, podsjetio je da je crnogorska policija zarobila njegovog oca i odvela ga u smrt, te da ni danas nema njegove posmrtne ostatke: \u201cO\u010dekujem da SDT, nakon 32 godine, hitno radi na rasvjetljavanju zlo\u010dina Deportacije. Mi smo jedina porodica \u017ertve koja i dalje \u017eivi u CG, koja nije prihvatila reparaciju i o\u010dekujem da saznam ko je ubio moga oca i gdje\u201d.<\/p>\n

Predstavnica Ujedinjenih nacija Anjet Lanting je istakla da ne smije biti neka\u017enjivosti, te da \u017ertve moraju biti obe\u0161te\u0107ene i da su to druge dr\u017eave tra\u017eile od Crne Gore za vrijeme Univerzalnog periodi\u010dnog pregleda (UPR): \u201cSamo je jedno su\u0111enje u toku, nadamo se da \u0107e izmjene ZKP donijeti pobolj\u0161anje u procesuiranju slu\u010dajeva\u201d.<\/p>\n

\n

Peru\u0107ac masovna grobnica<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Predsjednik Komisije za nestala lica crnogorske Vlade Dragan \u0110ukanovi\u0107 je naveo da je ura\u0111ena baza podataka nestalih, te da trenutno potra\u017euju 51 lice:<\/p>\n

\u201cJezero Peru\u0107ac je najve\u0107a masovna grobnica. Prona\u0111eni su neki posmrtni ostaci 2010, poku\u0161avamo da se pretra\u017ei jezero, ali i rje\u010dni tokovi Drine i Save\u201d.<\/p>\n

On je ukazao da se ubrzano radi na izmjenama Zakona o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi, kako bi se obezbijedila za\u0161tita za sve civilne \u017ertve rata iz Crne Gore.<\/p>\n

Istori\u010dar Novak Ad\u017ei\u0107 je istakao da je odgovorna onda\u0161nja crnogorska vladaju\u0107a struktura, a ne dr\u017eava Crna Gora, koja tada nije ni postojala: \u201cU zadnje 33 godine od izbijanja rata u Jugoslaviji vlast u CG je uradila jako malo, a i ono \u0161to je ra\u0111eno naj\u010de\u0161\u010de je bilo pogre\u0161no, tako da su brojni zlo\u010dini i nalogodavci ostali neka\u017enjeni\u201d.<\/p>\n

On je istakao da je edukacija neophodna, te podsjetio da nijedan ud\u017ebenik srednje \u0161kole ne govori o po\u010dinjenim ratnim zlo\u010dinima devedesetih, ali da ni na univerzitetima situacija nije bolja:<\/p>\n

\u201cOnaj ko zaboravi zlo\u010din ili ona vlast koja je ne procesuira i ne kazni je indirektno i simboli\u010dno sau\u010desnik u zlo\u010dinu\u201d, rekao je Ad\u017ei\u0107.<\/p>\n

\n

Niko iz vlasti nije bio na panelu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zaklju\u010dio je da to \u0161to niko iz Vlade, pozvane ministarke kulture i rada i socijalnog staranja nijesu tu, dosta govori o tome koliko su zainteresovani za ovu temu.<\/p>\n

S njim su se saglasili i koordinatorka Centra za \u017eensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) Ervina Dabi\u017einovi\u0107, ali i Demir Li\u010dina iz Udru\u017eenja \u201c\u0160trpci – Protiv zaborava\u201d.<\/p>\n

\u201cJa sam ljut na ministarku, njeno prisustvo bi zna\u010dilo ne\u0161to, to je taj odnos prema \u017ertvama. 30 godina je dug vremenski period kada bi trebalo da govorimo o pravosna\u017enim presudama i zavr\u0161enim procesima, naknadi \u0161tete, a na\u017ealost to nije slu\u010daj\u201d, istakao je Li\u010dina.<\/p>\n

Dabi\u017einovi\u0107 je dodala da svako mjesto na kome se dogodio zlo\u010din mora biti obilje\u017eeno, te da negiranjem ili poricanjem ne\u0107emo nigdje sti\u0107i.<\/p>\n

\u201cTo \u0161to ovdje danas nema nikoga iz vlasti je dovoljno indikativno. Zlo\u010din koji se ne rasvijetli je zlo\u010din koji \u0107e se ponoviti\u201c, upozorila je ona.<\/p>\n

Reis Islamske zajednice Rifat Fejzi\u0107 je istakao da ako se negdje dogodio genocid onda je to u \u0160ahovi\u0107ima, jer nijedan Bo\u0161njak vi\u0161e ne \u017eivi tamo. Naglasio je da je \u201csve zapo\u010dela politika, i politika to mora da rije\u0161i\u201d.<\/p>\n

\n

Reparacije za ozdravljenje dru\u0161tva<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Direktor Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman, je govore\u0107i o istoriji memorijalizacije ratnih zlo\u010dina, naveo da ne mo\u017eemo istovremeno tra\u017eiti podizanje spomenika \u017ertvama deportacije i da se ulica u Podgorici nazove po Pavlu Bulatovi\u0107u, ministru policije koji je deportovao izbjeglice:<\/p>\n

\u201cVe\u0107 u Pljevljima ima jedna slijepa ulica koja se zove po njemu\u201d.<\/p>\n

Izvr\u0161na direktorica Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarevi\u0107 je navela da upravo inertne institucije dovode do toga da mi danas govorimo o tome da se ulica nazove po Pavlu Bulatovi\u0107u:<\/p>\n

\u201cSudska pravda je va\u017ena, ali je podjednako va\u017ean i dio kojim se simboli\u010dki mo\u017ee pomo\u0107i. Reparacija je va\u017ena za ukupno ozdravljenje dru\u0161tva. Da smo u ud\u017ebenike unijeli ove teme, da se sa u\u010denicima i studentima kriti\u010dki razgovaralo o svemu ovome, ne bismo danas imali situaciju da nam mladi ili ne znaju ili su dezinformisani po ovim pitanjima\u201d.<\/p>\n

Ona je dodala da su javna izvinjenja, memorijalna spomen obilje\u017eja, te simboli\u010dke reparacije \u201cveoma zna\u010dajne za isceljivanje kolektivne traume\u201d.<\/p>\n

Predsjednik Izvr\u0161nog odbora Bo\u0161nja\u010dkog vije\u0107a Mirsad Rastoder je zaklju\u010dio da svi zlo\u010dini moraju biti dovr\u0161eni u procesnom smislu, da se sve \u017ertve obe\u0161tete i da se javnost od \u0161kolskog uzrasta informi\u0161e kako bi u svijest gra\u0111ana stvarali jasnu sliku o tome \u0161ta se sve desilo i time zajedno imali jasniju pro\u0161lost. On je pozvao sve predstavnike vlasti da se temeljno posvete suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u i zatvore to neslavno poglavlje crnogorske istorije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi po\u010dinioci ratnih zlo\u010dina iz 90-tih moraju biti procesuirani i privedeni pravdi, treba obe\u0161tetiti sve civilne \u017ertve, obilje\u017eiti mjesto svakog zlo\u010dina, u nastavu istorije uvrstiti lekcije o ovim zlo\u010dinima, a na javnim funkcijama ne smiju da budu oni koji su posredno ili neposredno u\u010destvovali ili podr\u017eavali ratne zlo\u010dine, zaklju\u010dci su panel diskusije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":394697,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-394694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=394694"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":394698,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394694\/revisions\/394698"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/394697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=394694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=394694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=394694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}