{"id":394542,"date":"2024-02-26T07:29:50","date_gmt":"2024-02-26T06:29:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=394542"},"modified":"2024-02-26T07:29:50","modified_gmt":"2024-02-26T06:29:50","slug":"direktiva-nepovoljnih-scenarija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/26\/direktiva-nepovoljnih-scenarija\/","title":{"rendered":"Direktiva nepovoljnih scenarija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Martina Domladovac<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U sjeni nedavnih korupcijskih skandala u Europskom parlamentu, uo\u010di skora\u0161njih izbora, Europska komisija je donijela takozvani Paket za obranu demokracije, dio kojeg je i Direktiva o transparentnosti organizacija koje zastupaju interese tre\u0107ih zemalja. Doneseni su s idejom osiguravanja integriteta izbornih procesa te suzbijanja utjecaja stranih interesa na \u201cpolitike, dono\u0161enje odluka i demokratski prostor\u201d. Dono\u0161enje Paketa najavljeno je ubrzo nakon oru\u017eanog napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine, a nakon \u0161to su krajem te iste godine optu\u017ebe za korupciju u slu\u010daju Qatargate potresle Europski parlament, postao je prioritet predizborne kampanje predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Paket uklju\u010duje preporuke zemljama \u010dlanicama o tome kako za\u0161tititi svoje izborne procese vezano za kiberneti\u010dku sigurnost, restrikcije politi\u010dkog ogla\u0161avanja te kako gra\u0111ane vi\u0161e uklju\u010diti u razvoj zakonodavstva.<\/p>\n

Sporni dio Paketa odnosi se na Direktivu kojom se \u017eeli ote\u017eati lobiranje i utjecaj stranih zemalja na dono\u0161enje politi\u010dkih odluka u EU. Naime, Direktiva propisuje obavezu upisa u EU registar transparentnosti svih tijela i organizacija koje \u201cprovode aktivnosti zastupanja interesa\u201d iz zemalja koje nisu \u010dlanice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora. S tim registrom potom se trebaju uskladiti svi postoje\u0107i ili novouspostavljeni sli\u010dni registri na razini dr\u017eava \u010dlanica EU. Direktiva prvenstveno cilja lobiste iz zemalja kao \u0161to su Rusija, Kina ili Zaljevske zemlje, no pod isti nazivnik stavlja i sva financiranja i donacije koje dolaze iz primjerice SAD-a, Velike Britanije ili \u0160vicarske.<\/p>\n

Zabrinutost organizacija civilnog dru\u0161tva dolazi iz mogu\u0107nosti koje Direktiva pru\u017ea autokratskim politi\u010darima kao \u0161to je Viktor Orb\u00e1n da je iskoriste kako bi nametnuli dodatne restrikcije politi\u010dki nepodobnim organizacijama.<\/h2>\n

Organizacije civilnog dru\u0161tva upozoravaju kako Direktiva ne\u0107e proizvesti \u017eeljeni u\u010dinak, a mogla bi na\u0161tetiti upravo organizacijama koje se bave pitanjima ljudskih prava, vladavine prava, izbornog integriteta i antikorupcije, posebno u isto\u010dnoeuropskim \u010dlanicama EU. GONG navodi kako postojanje registra u koji \u0107e se organizacije koje primaju financiranje iz tre\u0107ih zemalja morati upisati nije problemati\u010dno samo po sebi. Zabrinutost organizacija civilnog dru\u0161tva dolazi iz mogu\u0107nosti koje Direktiva pru\u017ea autokratskim politi\u010darima kao \u0161to je Viktor Orb\u00e1n da je iskoriste kako bi nametnuli dodatne restrikcije politi\u010dki nepodobnim organizacijama.<\/p>\n

Koliko je takav scenarij realan, mo\u017eemo vidjeti na ranijem primjeru Ma\u0111arske koja je jo\u0161 2017. godine donijela sli\u010dan zakon. Njime su se udruge i zaklade koje godi\u0161nje primaju ne\u0161to vi\u0161e od 20 000 eura iz inozemnih izvora trebale registrirati kao organizacije koje primaju inozemna sredstva. Trebale su godi\u0161nje izvje\u0161tavati o svom inozemnom financiranju i na svim svojim publikacijama i web stranicama istaknuti oznaku \u201corganizacija koja prima inozemna sredstva\u201d. Popis organizacija civilnog dru\u0161tva koje primaju strane donacije tako\u0111er je bio objavljen na web stranicama vlade. Na\u010delno, zakon je trebao biti mjera za borbu protiv pranja novca, no s obzirom na to da su nevladine organizacije ve\u0107 imale obvezu podno\u0161enja godi\u0161njih financijskih izvje\u0161\u0107a koja garantiraju transparentnost, vjerojatnije je da se njime \u017eeljelo diskreditirati i stigmatizirati organizacije koje primaju strane donacije.<\/p>\n

Organizacije civilnog dru\u0161tva upozoravale su kako je zakon \u201cdio niza mjera koje su zapo\u010dele 2013. godine s ciljem gu\u0161enja i u\u0161utkavanja organizacija civilnog dru\u0161tva koje vladu poku\u0161avaju dr\u017eati odgovornom za borbu protiv korupcije, za\u0161titu okoli\u0161a, ljudskih prava, demokracije i vladavine prava\u201d. Ukazivale su i na \u010dinjenicu da takav zakon organizacijama stavlja dodatni administrativni teret stalnog izvje\u0161tavanja na koje se moraju fokusirati, umjesto na aktivnosti zbog kojih su osnovane. Europska komisija tako\u0111er je intenzivno kritizirala zakon, tvrde\u0107i kako je u izravnom sukobu sa zakonima Europske unije kao \u0161to su pravo na slobodu udru\u017eivanja, slobodno kretanje kapitala i pravo za\u0161tite privatnosti i osobnih podataka. To je 2020. godine presudio i Sud Europske unije (ECJ), s obja\u0161njenjem da je praksa uvedena zakonom diskriminiraju\u0107a i name\u0107e neopravdana ograni\u010denja. Identificirao je pravo na pristup financiranju kao klju\u010dni element slobode udru\u017eivanja i prepoznao problemati\u010dan u\u010dinak zakona koji mo\u017ee potaknuti nepovjerenje u rad udruga.<\/p>\n

Pod prijetnjom sankcija Orbanova vlada bila je prisiljena povu\u0107i sporni zakon, no organizacije civilnog dru\u0161tva, kulturne institucije, sveu\u010dili\u0161ta, aktiviste i novinare nastavili su targetirati drugim zakonskim odredbama.<\/h2>\n

Ma\u0111arske i europske organizacije civilnog dru\u0161tva bile su zadovoljne s presudom istaknuv\u0161i kako je \u201cECJ njome poslao jasnu poruku svim dr\u017eavama \u010dlanicama da nije prihvatljivo ograni\u010diti financiranje organizacija civilnog dru\u0161tva koje nadziru da se vlade pridr\u017eavaju temeljnih prava, kao \u0161to su pravo na okupljanje i slobodu govora.\u201d<\/p>\n

Pod prijetnjom sankcija Orbanova vlada bila je prisiljena povu\u0107i sporni zakon, no organizacije civilnog dru\u0161tva, kulturne institucije, sveu\u010dili\u0161ta, aktiviste i novinare nastavili su targetirati drugim zakonskim odredbama. Posljednji u nizu \u2013 prijedlog zakona koji bi omogu\u0107io \u201cistra\u017eivanje aktivnosti koje prijete ma\u0111arskom suverenitetu\u201d, a vjeruje se da \u0107e zapravo ponovno napasti civilno dru\u0161tvo i ostatke nezavisnih medija u zemlji \u2013 najavljen je krajem pro\u0161le godine.<\/p>\n

S obzirom na ECJ-ovu presudu u ma\u0111arskom slu\u010daju, organizacije civilnog dru\u0161tva ostale su zate\u010dene odlukom Europske komisije da samo tri godine kasnije sli\u010dnom direktivom ugrozi kriti\u010dke glasove i potencijalno ograni\u010di rad civilnog dru\u0161tva u cijeloj Europskoj uniji, a istovremeno se ne bavi stvarnim prijetnjama demokraciji koje dolaze iz zemalja \u010dlanica.<\/p>\n

Osim toga, Direktiva \u0107e ograni\u010diti mogu\u0107nost djelovanja same EU u tre\u0107im dr\u017eavama \u010dije civilno dru\u0161tvo i aktiviste nominalno \u017eeli podr\u017eati. Primjerice, u vrijeme kad je Komisija ubrzano radila na prijedlogu Direktive, u Gruziji su izbili prosvjedi zbog sli\u010dnog zakona koji je njihova vlada modelirala prema ruskom primjeru. Prijedlog gruzijskog zakona koji na kraju nije implementiran, prisilio bi organizacije da se registriraju kao \u201cagenti stranog utjecaja\u201d ako vi\u0161e od 20 posto njihovog financiranja dolazi iz inozemstva. Europski predstavnik u Gruziji tada je rekao kako bi izglasavanje zakona bio \u201cvrlo lo\u0161 razvoj doga\u0111aja za Gruziju i njene gra\u0111ane, te da bi mogao imati problemati\u010dan utjecaj na medije i nevladine organizacije\u201d. Upozorio je da \u201cprijedlog zakona nije kompatibilan s vrijednostima Europske unije te da bi mogao dovesti do ozbiljnih posljedica za europsko-gruzijske odnose\u201d.<\/p>\n

Vi\u0161e od 200 europskih organizacija civilnog dru\u0161tva, zahtijevaju\u0107i reviziju Direktive pro\u0161le godine, naglasilo je kako bi ona mogla utjecati na sposobnost organizacija civilnog dru\u0161tva da ispune svoju ulogu branitelja demokracije u Europi i izvan nje. Izjavu je potpisalo i vi\u0161e hrvatskih nevladinih organizacija, me\u0111u kojima su Mre\u017ea mladih Hrvatske i Centar za mirovne studije.<\/p>\n

Josip Mili\u010devi\u0107 iz MMH ka\u017ee kako usvajanje spomenute Direktive ne utje\u010de direktno na financiranje i rad Mre\u017ee s obzirom na to da gotovo sva njihova financijska sredstva dolaze kroz nacionalno i europsko projektno financiranje. \u201cMe\u0111utim, kao organizacija smo kroz na\u0161u povijest koristili sredstva iz zemalja izvan EU (primarno SAD) kroz koje smo se mogli baviti temama poput razvoja politika za mlade i ja\u010danje na\u0161e watchdog uloge u nama specifi\u010dnom sektoru mladih.\u00a0Tako\u0111er, ve\u0107 godinama intenzivno i kvalitetno sura\u0111ujemo s nacionalnim vije\u0107ima iz susjednih ne-EU zemalja kao \u0161to su Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija. Direktiva je u nama pobudila brigu ho\u0107emo li mo\u0107i nastaviti i na koji na\u010din suradnju s udrugama mladih iz tih zemalja, s obzirom na to da oni tako\u0111er koriste sredstva koja dolaze izvan EU\u201d, obja\u0161njava Mili\u010devi\u0107.<\/p>\n

Treba spomenuti i da Direktiva uklju\u010duje i odre\u0111ene za\u0161titne mjere kako bi se sprije\u010dilo njeno zloupotrebljavanje za ograni\u010davanje temeljnih prava, kao \u0161to su sloboda izra\u017eavanja ili udru\u017eivanja, ili za neopravdano ograni\u010davanje prostora za gra\u0111ansko djelovanje. Primjerice, neovisna nadzorna tijela bit \u0107e ovla\u0161tena zatra\u017eiti ograni\u010denu evidenciju samo u propisno opravdanim slu\u010dajevima i na razmjeran na\u010din.<\/p>\n

Nadle\u017ena tijela morat \u0107e se pobrinuti da upisivanje u spomenuti registar ne uzrokuje negativne posljedice, a predvi\u0111ena je i mogu\u0107nost odstupanja od objave informacija u propisno opravdanim slu\u010dajevima. Zbog potpunog uskla\u0111ivanja u okviru prijedloga dr\u017eave \u010dlanice ne mogu zadr\u017eati ni uvesti dodatne zahtjeve ili prakse. Ipak, Mili\u010devi\u0107 nagla\u0161ava kako im se spomenute prednosti i garancije za o\u010duvanje civilnog dru\u0161tva prilikom predstavljanja Direktive \u010dine bitnima, ali i te\u017ee ostvarivima od negativnih scenarija, pogotovo kada pogledamo \u0161to se ve\u0107 doga\u0111alo u Ma\u0111arskoj.<\/p>\n

Na sli\u010dne probleme ukazuje i Sara Keku\u0161 iz CMS-a. Obja\u0161njava kako se organizacije koje se bave za\u0161titom ljudskih prava ve\u0107 godinama suo\u010davaju sa su\u017eenim prostorom za djelovanje i politi\u010dkim napadima, pa \u010dak i kriminalizacijom, bilo da se radi o pritiscima, difamaciji i zastra\u0161ivanju ili pak formalnoj kriminalizaciji.<\/p>\n

Na podru\u010dju EU, tako i globalno, a sada sve vi\u0161e su\u017eava prostor za financiranje na aktivnosti koji su politi\u010dki oportune, umjesto u slu\u017ebi za\u0161tite temeljnih prava.<\/h2>\n

\u201cIako Direktiva deklarativno ima za cilj pove\u0107anje transparentnosti i obranu demokracije reguliranjem stranog utjecaja, njezina \u0107e \u0161teta potencijalno biti ve\u0107a od koristi. Upravo organizacije civilnog dru\u0161tva igraju klju\u010dnu ulogu u o\u010duvanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Rad organizacija civilnog dru\u0161tva je transparentan \u2013 na\u0161e su financije i izvori financiranja javno dostupna informacija. Uspostavom ovakvog registra organizacijama se crta meta na \u010delu. Koliko je to opasno ve\u0107 smo vidjeli na primjeru Ma\u0111arske i Orbanovog \u2018Lex-NGO-a\u2019. Brine nas da sigurnosna jamstva Direktive nisu dovoljna i da \u0107e nejasne formulacije ostaviti prostor za zlouporabu i manipulaciju te tako dodatno ugroziti prostor za djelovanje civilnog dru\u0161tva i za\u0161titu demokracije. Stvarne \u0107emo posljedice vidjeti tek implementacijom direktive\u201d, ka\u017ee Keku\u0161.<\/p>\n

Dodaje kako se Europska unija nekad ponosila zalaganjem za gra\u0111anske slobode, za\u0161titu branitelja ljudskih prava i vladavinu prava, kako na podru\u010dju EU-a tako i globalno, a sada sve vi\u0161e su\u017eava prostor za financiranje na aktivnosti koji su politi\u010dki oportune, umjesto u slu\u017ebi za\u0161tite temeljnih prava. \u201cOvakvim legislativnim promjenama EU se priklanja nedemokratskim politi\u010dkim opcijama koje agentima u slu\u017ebi stranog interesa prozivaju svaki racionalan poku\u0161aj propitivanja ili upozoravanja na djelovanje koje je suprotno javnom interesu, vladavini prava i op\u0107enitom zakonodavnom i demokratskom okviru\u201d, nagla\u0161ava Keku\u0161.<\/p>\n

Nakon svega djeluje kako je dono\u0161enje Direktive po\u017eureno kako bi se stvorio dojam da EU poduzima potrebne mjere uo\u010di parlamentarnih izbora, nau\u0161trb sveobuhvatne analize i procjene njenog utjecaja. \u010cak i nakon upozorenja organizacija civilnog dru\u0161tva, revizija je izvr\u0161ena ubrzano tijekom ljeta, \u010dini se bez stvarne \u017eelje za kreiranjem boljeg dokumenta. Zato prevladava mi\u0161ljenje kako je njen primarni cilj zapravo stvaranje iluzije sigurnih i demokratskih izbora.<\/p>\n

Nicholas Aiossa iz organizacije Transparency International EU ka\u017ee kako je va\u017eno osvijestiti da prijetnje demokraciji ne dolaze samo izvan Europske unije. \u201cKad prou\u010davamo prijetnje europskim demokracijama, zna\u010dajno podru\u010dje rizika predstavlja financiranje politi\u010dkih stranaka. Na\u017ealost, Direktiva ovaj problem ne adresira na sveobuhvatan na\u010din\u201d, obja\u0161njava Aiossa i dodaje kako je \u201cpredlo\u017eeni registar lobija, koji cilja samo na subjekte financirane iz inozemstva, pogre\u0161an pristup koji ne\u0107e uspjeti suzbiti ne\u017eeljeni utjecaj na demokratske procese\u201d. Umjesto toga, organizacije civilnog dru\u0161tva predla\u017eu dono\u0161enje takozvanog EU Interest Representatives Acta koji bi obuhvatio sve predstavnike interesnih skupina u EU, te adekvatnije adresirao financiranje koje dolazi iz Europske unije i izvan nje. Da bi se efikasnije suprotstavila neprijateljskom utjecaju na dono\u0161enje politika u dr\u017eavama \u010dlanicama, Europska komisija bi trebala \u201cbaciti mre\u017eu \u0161iroko\u201d i kreirati op\u0107i registar lobista, a ne samo popis organizacija koje se financiraju sredstvima iz tre\u0107ih zemalja.<\/p>\n

Kritiziraju\u0107i Direktivu Aiossa zaklju\u010duje kako \u201covaj dokument jednostavno nije prikladan alat za \u017eeljeni u\u010dinak \u2013 zbog svog ograni\u010denog opsega ne\u0107e uspjeti obuhvatiti potrebne informacije, a potencijalno bi mogao dovesti do stigmatizacije civilnog dru\u0161tva\u201d.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ususret skorim izborima, EU se po\u017eurila s dono\u0161enjem Direktive o transparentnosti \u010dije bi posljedice mogle dodatno ograni\u010diti djelovanje civilnog dru\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":326641,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-394542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=394542"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394542\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":394546,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394542\/revisions\/394546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/326641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=394542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=394542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=394542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}