{"id":394375,"date":"2024-02-23T18:14:57","date_gmt":"2024-02-23T17:14:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=394375"},"modified":"2024-02-23T18:14:57","modified_gmt":"2024-02-23T17:14:57","slug":"napredak-je-moguc-kada-ti-neko-ukazuje-na-greske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/23\/napredak-je-moguc-kada-ti-neko-ukazuje-na-greske\/","title":{"rendered":"Napredak je mogu\u0107 kada ti neko ukazuje na gre\u0161ke"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: Hilma Unki\u0107, \u017darka Radoja i Teodora \u0110urni\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada je prije pet godina\u00a0portal eTrafika\u00a0<\/a>objavio pri\u010du o uspje\u0161noj studentkinji medicine Maji Peri\u0161i\u0107, u ovom mediju vjerovali su da je rije\u010d o jo\u0161 jednom uobi\u010dajenom tekstu kojim se predstavljaju talentovane mlade osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH). Me\u0111utim, desetak minuta nakon objave teksta na dru\u0161tvenim mre\u017eama, redakcija i glavna urednica eTrafike po\u010deli su primati poruke i komentare brojnih nezadovoljnih \u010ditalaca koji su tvrdili da pri\u010da nije ta\u010dna ili su bili uvjereni da je rije\u010d o pla\u0107enom tekstu s ciljem promocije osobe koja to nije zaslu\u017eila.<\/p>\n

Urednica eTrafike Vanja Stoki\u0107 na\u0161la se tada u izazovnoj situaciji jer je morala rije\u0161iti nekoliko problema \u2013 odgovoriti \u010ditaocima na, uglavnom, agresivne poruke, pobrinuti se za mladu studentkinju novinarstva koja je tekst napisala u sklopu edukativnog programa eTrafike i u tom trenutku je mislila da \u0107e joj pri\u010da obilje\u017eiti cijelu novinarsku karijeru, ali i provjeriti ta\u010dnost pri\u010de i vidjeti gdje je do\u0161lo do gre\u0161ke.<\/p>\n

Pri\u010da o Maji Peri\u0161i\u0107 ve\u0107 je ranije bila ispri\u010dana u medijima, a tekst na eTrafici trebao je biti nadogradnja ve\u0107 postoje\u0107ih informacija o njoj. U spornom tekstu, Peri\u0161i\u0107 iznosi niz tvrdnji za koje \u0107e se kasnije ispostaviti da su neta\u010dne, na primjer, da je zaposlena na Medicinskom fakultetu u Banjaluci i da \u0107e postati najmla\u0111a doktorica medicinskih nauka u istoriji BiH.<\/p>\n

\u201cUglavnom, od cijele pri\u010de, stajalo je samo to da je bila prvakinja Republike Srpske u pru\u017eanju prve pomo\u0107i\u201d, prisje\u0107a se Stoki\u0107.<\/p>\n

Zatra\u017eiti pomo\u0107 od kolega iz drugih medija<\/p>\n

Po\u0161to se prvi put susrela sa takvom situacijom, Stoki\u0107 je zatra\u017eila savjete od drugih kolega koji su joj tada govorili da treba da se \u201cpravi da se ni\u0161ta nije desilo\u201d jer \u0107e \u010ditaoci ubrzo zaboraviti na sve, ili da obri\u0161e tekst.<\/p>\n

\u201cMeni to nije bilo ok. Ako si pogrije\u0161io, ako se bavi\u0161 javnim poslom, priznaj gre\u0161ku\u201d, ka\u017ee Stoki\u0107 i dodaje da nije \u017eeljela da tekst objavljen na njenom portalu u budu\u0107nosti navede neke druge novinare da ponovo pi\u0161u takvu pri\u010du o istoj osobi.<\/p>\n

Uslijedila je ispravka teksta uz\u00a0izvinjene \u010ditaocima<\/a>, ali i nauk za budu\u0107nost.<\/p>\n

\u201cOvo je slu\u010daj koji obra\u0111ujemo na svakom novom programu i posve\u0107ujemo mu posebnu pa\u017enju. Svaki put ljudima ka\u017eem \u2018ne treba nam nova Maja Peri\u0161i\u0107\u2019. Mi smo se poprili\u010dno opekli i trudimo se da nam se to ne desi ponovo\u201d, ka\u017ee Stoki\u0107.<\/p>\n

Iako su reakcije \u010ditalaca bile o\u0161tre, a Stoki\u0107 je li\u010dno primila mnogo uvreda koje su bile suvi\u0161ne, isti\u010de da joj je drago da je publika reagovala jer bez toga ne bi znala da je ne\u0161to lo\u0161e uradila.<\/p>\n

\u201cAko ljudi samo primaju medijski sadr\u017eaj, onako ravnodu\u0161no i pre\u0111u preko njega, mi nismo dobro odradili svoj posao. Meni je super kad dobijemo bilo kakvu reakciju od ljudi, bilo da nas kritikuju ili hvale, svaka nam je jednako vrijedna\u201d, ka\u017ee Stoki\u0107.<\/p>\n

U gre\u0161kama vidi i priliku za napredak: \u201cNe volim da se okru\u017eim ljudima koji mi samo klimaju glavom i tap\u0161u me po ramenu iako ja radim ne\u0161to lo\u0161e jer od toga se ne napreduje. Napreduje se kada te neko izaziva i kada ti ukazuje na gre\u0161ke jer samim time pobolj\u0161ava\u0161 svoj rad.\u201d<\/p>\n

\n

Va\u017eno je reagovati na sadr\u017eaje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Do velike promjene medijskog izvje\u0161tavanja ne mo\u017ee do\u0107i na osnovu samo jedne prijave samoregulatornom tijelu. Za to je potrebno da se \u0161to vi\u0161e gra\u0111ana i nevladinih organizacija javlja, ka\u017eu iz\u00a0Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije<\/a>\u00a0iz Sarajeva.<\/p>\n

\u201cVije\u0107e tek sada, ukoliko se osvrnemo unazad i analiziramo \u017ealbe koje zaprimamo i koja su to kr\u0161enja, mo\u017ee da vidi pozitivne pomake u smislu smanjenja broja drasti\u010dnih kr\u0161enja\u00a0Kodeksa za \u0161tampane i online medije<\/a>. Ranije su se de\u0161avali mnogo \u010de\u0161\u0107e slu\u010dajevi kr\u0161enja odredbi koje se odnose na za\u0161titu odre\u0111enih ranjivih grupa, na primjer, kada su u pitanju maloljetnici i razli\u010diti oblici diskriminacije tokom izvje\u0161tavanja\u201d, obja\u0161njava Maida Bahto Kestend\u017ei\u0107, projektna koordinatorka iz Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije.<\/p>\n

Veliki iskorak je napravljen i u samoregulaciji govora mr\u017enje u novinarskim tekstovima. U Kodeksu za \u0161tampane i onlajn medije uredni\u010dka odgovornost je pro\u0161irena i na komentare posjetilaca portala, te je vidljivo da pojedini urednici razvijaju mehanizme kojima \u0107e se boriti protiv govora mr\u017enje i naru\u0161avanja prava drugih u\u010desnika u diskusiji na slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n

Iz Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije ka\u017eu da je va\u017eno i da su omogu\u0107ili osobama koje pripadaju ranjivim kategorijama da im se obrate anonimno, odnosno uz mogu\u0107nost da Vije\u0107e za\u0161titi njihov identitet, kako bi sadr\u017eaji koji kr\u0161e Kodeks bili ispravljeni, ali da se pri tome ne nanosi dodatna \u0161teta osobama koje bi mogle nai\u0107i na odre\u0111ene probleme u lokalnoj zajednici ili biti dodatno stigmatizovane.<\/p>\n

Srbijanskom\u00a0Savetu za \u0161tampu<\/a>\u00a0oko 70 posto \u017ealbi podnesu pojedinci, oko 20 posto nevladine organizacije, a ostali 10 posto. \u017dalbe treba, prije svega, da pru\u017ee satisfakciju onome ko je o\u0161te\u0107en objavljenim sadr\u017eajem, a zatim i da medij izvu\u010de pouku i ne ponavlja gre\u0161ku, mada je takvo o\u010dekivanje nerealno, smatra Gordana Novakovi\u0107, generalna sekretarka ovog samoregulatornog tijela u Srbiji. Ipak, izdvaja slu\u010dajeve u kojima su odluke imale efekta, kao kada je uredni\u0161tvo jedne dnevne novine, nakon nekoliko odluka Komisije za \u017ealbe da je to \u0161to isti\u010du romsku nacionalnu pripadnost po\u010dinilaca krivi\u010dnih djela pogre\u0161no, odlu\u010dilo poslati obavje\u0161tenje urednicima i novinarima da tako ne smiju pisati.<\/p>\n

\u201cU jo\u0161 nekim redakcijama su, koliko znam, sli\u010dna obavje\u0161tenja dostavljena u vezi sa otkrivanjem identiteta maloletnika, tako\u0111e na osnovu na\u0161ih odluka. Na\u017ealost, ovo se ne po\u0161tuje doslijedno\u201d, ka\u017ee Novakovi\u0107<\/p>\n

Na osnovu monitoringa dnevnih novina u Srbiji vidljivo je da je smanjen broj prekr\u0161aja pretpostavke nevinosti, na koji su se odnosile brojne odluke Komisije za \u017ealbe, kao i skrivenog ogla\u0161avanja za koja sada i nemaju \u017ealbe.<\/p>\n

\u201cNe zna\u010di, naravno, da ga nema, ali je takvih slu\u010dajeva znatno manje\u201d, ka\u017ee Novakovi\u0107.<\/p>\n

\n

Smjernice za izvje\u0161tavanje nakon \u017ealbi gra\u0111ana<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Gra\u0111ani Kosova \u017ealili su se\u00a0Savetu \u0161tampe\u00a0na na\u010din izvje\u0161tavanja pojedinih medija u slu\u010dajevima samoubistava, kao i na izvje\u0161tavanje u kriznim situacijama tokom de\u0161avanja na sjeveru zemlje, u septembru pro\u0161le godine. Nisu svi medijii u tim trenucima izvje\u0161tavali po\u0161tuju\u0107i eti\u010dke kodekse, te je dolazilo i do pojave objavljivanja la\u017enih fotografija, ka\u017ee direktor Saveta \u0161tampe Imer Mushkolaj. Za obje teme Savet \u0161tampe objavio je smjernice za izvje\u0161tavanje, a u saradnji s Udru\u017eenjem novinara uputili su\u00a0javni apel\u00a0za po\u0161tivanje eti\u010dkog kodeksa.<\/p>\n

Mushkolaj ka\u017ee da su ve\u0107ina medija koji su \u010dlanovi Saveta \u0161tampe sada pa\u017eljiviji u pristupu osjetljivim temama koje se odnose na me\u0111uetni\u010dko izvje\u0161tavanje i izvje\u0161tavanje o marginalizovanim grupama, kao \u0161to je LGBT zajednica.<\/p>\n

\u201cU medijima na Kosovu ne mo\u017eete prona\u0107i neprikladnu terminologiju za ove grupe. Tako da su mediji mnogo pa\u017eljiviji u na\u010dinu izvje\u0161tavanja koji bi mogao da podstakne govor mr\u017enje\u201d, govori Mushkolaj.<\/p>\n

\n

Kroz instituciju ombudsmana do kvalitetnijeg sadr\u017eaja pojedinih medija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U Crnoj Gori kao samoregulatorno tijelo postoje i ombudsmani i ombudsmenke pojedinih medija koji predstavljaju sponu izme\u0111u gra\u0111ana i civilnog sektora i konkretnih medija. Ombudsmanka Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Danijela Popovi\u0107 obja\u0161njava da od ukupno 20 \u017ealbi koje je primila tokom 2023. godine, tri su poslali gra\u0111ani, a ostalo predstavnici civilnog sektora.<\/p>\n

Institut Ombudsmana RTCG postoji skoro tri godine, a za to vrijeme su pristigli prigovori za neka ozbiljna kr\u0161enja\u00a0Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore<\/a>\u00a0i\u00a0Pravilnika o programskim principima i profesionalnim standardima u elektronskim medijima<\/a>.\u00a0Me\u0111utim, ombudsmanka ukazuje da je Savjet RTCG, na osnovu njenih izvje\u0161taja, samo u dva slu\u010daja preporu\u010dio odre\u0111ene mjere.<\/p>\n

,,U pitanju je slu\u010daj u kojem je\u00a0voditeljka Jutarnjeg programa iznijela neprimjereni komentar u razgovoru sa sagovornicima na temu nasilja nad \u017eenama<\/a>. Predmet o ovom slu\u010daju\u00a0je formiran i prije upu\u0107enih prigovora od strane velikog broja gra\u0111ana i organizacija, a voditeljka nakon ovog, mogu re\u0107i incidenta, jedno vrijeme nije mogla da se pojavljuje u programu\u201d, obja\u0161njava Popovi\u0107.<\/p>\n

U vrijeme ruske agresije na Ukrajinu, zabilje\u017een je i slu\u010daj novinara Radija Crne Gore koji je, podsje\u0107a ombudsmanka ove medijske ku\u0107e, svojim komentarom stao u odbranu Rusije. Iako je ona uva\u017eila \u017ealbu upu\u0107enu zbog ovog kr\u0161enja profesionalnih standarda, Savjet nije donio nikakvu mjeru ili preporuku. ,,Ipak, nakon tog doga\u0111aja, de\u0161avanja u Ukrajini su se tretirala i tretiraju na RTCG-u isklju\u010divo kao rat u Ukrajini\u201d, dodaje Popovi\u0107.<\/p>\n

Opse\u017ena studija o samoregulatornim mehanizmima provedena u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj<\/p>\n

Nekoliko nevladinih organizacija koje su \u010dlanice Mre\u017ee za profesionalizaciju medija jugoisto\u010dne Evrope (SEENPM) nedavno su uradile veliko regionalno istra\u017eivanje analiziraju\u0107i polo\u017eaj u kojem se nalaze samoregulatorna tijela u\u00a0Bosni i Hercegovini,\u00a0Srbiji,\u00a0Crnoj Gori,\u00a0Albaniji,\u00a0Kosovu,\u00a0Sjevernoj Makedoniji\u00a0i\u00a0Turskoj.<\/p>\n

Zaklju\u010dak istra\u017eivanja je da samoregulacija mo\u017ee zna\u010dajno pobolj\u0161ati medijske sisteme u onim zemljama u kojima ve\u0107 postoji relativno visok i stabilan nivo medijskih sloboda i osje\u0107aja za javnu odgovornost.<\/p>\n

Samoregulatorni mehanizmi u regionu uglavnom nisu proiza\u0161li iz interne potrebe novinarske struke ili dru\u0161tva u kojem se nalaze nego su uglavnom formirani uz inicijativu, podr\u0161ku i mentorstvo me\u0111unarodnih organizacija. Ipak, i pored prostora za pobolj\u0161anje rada ovih mehanizama u regionu, u svim zemljama postoje prili\u010dno dobri samoregulatorni okviri sli\u010dni onima u zemljama sa bogatom demokratskom tradicijom. Ono \u0161to i dalje ostaje izazov je njihov mali uticaj na spremnost medija da uva\u017ee kritike i zaista pobolj\u0161aju kvalitet svog izvje\u0161tavanja i obave\u017eu se na po\u0161tivanje eti\u010dkih kodeksa struke.<\/p>\n

Istra\u017eivanja su ra\u0111ena u sklopu regionalnog trogodi\u0161njeg projekta\u00a0\u201cNa\u0161i mediji: Inicijativa za unapre\u0111enje medijske pismenosti, dijalog i aktivizam\u201d\u00a0koju realizuju nevladine organizacije iz Zapadnog Balkana i Turske.<\/p>\n

Regionalni program \u201eNa\u0161i mediji: Inicijativa civilnog dru\u0161tva za razvoj medijske pismenosti i aktivizma, borbu protiv polarizacije i promoviranje dijaloga\u201c implementiraju partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vije\u0107e za \u0161tampu Kosova, Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska \u0161kola, Mirovni institut i Bianet uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije.<\/p>\n

Ovaj \u010dlanak je produciran uz finansijsku podr\u0161ku Evropske unije. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost SEENPM-a i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Evropske unije.<\/p><\/blockquote>\n

Izvorno je \u010dlanak objavljen na veb sajtu IMCG<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uloga gra\u0111ana i civilnog sektora u borbi za kvalitetnije novinarstvo je va\u017ena<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":224166,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-394375","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=394375"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394375\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":394378,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/394375\/revisions\/394378"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/224166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=394375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=394375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=394375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}