“Ideologija novocrnogorstva podijelila je sudbinu \u0110ukanovi\u0107evog DPS-a nakon izbora 2020. De\u0161avanja na politi\u010dkoj sceni u periodu od 2020. do 2023. jasno govore u prilog tezi da je crnogorska zajednica ve\u0107inski odbacila ovu identitetsku platformu. DPS-ov obra\u010dun sa SPC okon\u010dan je potpisivanjem Temeljnog ugovora, a nose\u0107e institucije novocrnogorskog projekta, Crnogorska pravoslavna crkva i FCJK, ne pokazuju sposobnost da pre\u017eive pad re\u017eima koji ih je sve vrijeme podupirao”, ocjenjuje Fe\u0111a Pavlovi\u0107, politi\u010dki teoreti\u010dar, u polemi\u010dkom tekstu koji je objavio portal CdM.<\/p>\n
Pavlovi\u0107 zaklju\u010duje “da novocrnogorstvo, kao identitetska platforma, o\u010digledno nema kapacitet da u post\u0111ukanovi\u0107evskom dobu poslu\u017ei izgradnji odr\u017eivog, minimalno kohezivnog kolektivnog Mi, koje bi odgovorilo izazovima XXI vijeka. I da nam je potrebna alternativna koncepcija crnogorskog nacionalnog identiteta”.<\/p>\n
On ka\u017ee da “nema nikakve potrebe da se crnogorski nacionalni identitet koncipira po obrascu srpskog nacionalizma, to jest na bazi jezika, kulture i crkve”. “\u010cini mi se da mi Crnogorci imamo drugu, kredibilniju kartu na koju bismo mogli da zaigramo”, ka\u017ee Pavlovi\u0107.<\/p>\n
“Jedna od karakteristika crnogorskog identitetskog prostora je relevantnost razlike izme\u0111u nacionalnosti i narodnosti \u2013 razlike koja nije bog zna kako teorijski \u010dvrsta, ali je veliki broj na\u0161ih ljudi \u017eivi. Ako se narodnost ogleda u odgovoru na pitanje \u201ckojim jezikom govorim\u201d, \u201ckojoj kulturi pripadam\u201d, \u201ckoje mitove ba\u0161tinim\u201d, nacionalnost se, u na\u0161em kontekstu, mo\u017ee \u010ditati kao odgovor na pitanje \u201ckoja je moja otad\u017ebina\u201d. Sa kojom je politi\u010dkom zajednicom, utemeljenom u prostoru\/teritoriji i istorijskom trajanju, skop\u010dana moja sudbina?<\/p>\n
Crnogorski nacionalni identitet mogao bi se koncipirati u klju\u010du te razlike izme\u0111u nacionalnosti i narodnosti \u2013 preciznije, u odnosu prema otad\u017ebini, koji se temelji na svijesti o vjekovnom iskustvu dr\u017eavnosti i svih onih specifi\u010dnosti koje karakteri\u0161u istorijski razvoj crnogorske dr\u017eavne zajednice. Zajednice koja se formirala na zborovima, na gumnima ispred manastira, na Stegi na\u0161ih glavara i poslanicama na\u0161ih vladika, u bitkama koje su nam preci zajedni\u010dki vojevali i svemu \u0161to su crnogorska plemena zajedni\u010dki pro\u017eivjela i propatila tokom vjekova borbe protiv turskog osvaja\u010da \u2013 borbe \u2018za krst \u010dasni i slobodu zlatnu\u2019 ali i za goli opstanak. Tu ima dosta materijala. Sasvim dovoljno za naciju.<\/p>\n
Ovakva koncepcija crnogorskog nacionalnog identiteta ne bi ni \u201cukidala\u201d ni isklju\u010divala nikog, a ponajmanje \u2018novocrnogorce\u2019 \u2013 upravo zato \u0161to ona funkcioni\u0161e u sasvim razli\u010ditom registru. Zato \u0161to se ne bavi kulturno-jezi\u010dkim karakterom crnogorske zajednice, ve\u0107 njenim istorijskim i politi\u010dkim subjektivitetom. Ona je stoga u potpunosti kompatibilna i sa novocrnogorstvom i sa osje\u0107ajem pripadnosti srpskom kulturno-jezi\u010dkom prostoru. I ona bi, kao takva, bila inkluzivnija, a time i dugoro\u010dno odr\u017eivija kao platforma za izgradnju crnogorskog kolektivnog Mi”, pi\u0161e Pavlovi\u0107.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Novocrnogorstvo, kao identitetska platforma, o\u010digledno nema kapacitet da u post\u0111ukanovi\u0107evskom dobu poslu\u017ei izgradnji odr\u017eivog, minimalno kohezivnog kolektivnog Mi, koje bi odgovorilo izazovima XXI vijeka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":377986,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-393227","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=393227"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":393230,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393227\/revisions\/393230"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/377986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=393227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=393227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=393227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}