{"id":393143,"date":"2024-02-09T08:19:40","date_gmt":"2024-02-09T07:19:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=393143"},"modified":"2024-02-09T08:19:40","modified_gmt":"2024-02-09T07:19:40","slug":"do-vidjenja-u-albaniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/09\/do-vidjenja-u-albaniji\/","title":{"rendered":"Do vi\u0111enja u Albaniji"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Antun Dulibi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Italija i Albanija su se sporazumjele o uspostavi centra za tra\u017eitelje azila u Italiji na teritoriju Albanije. Ako se migranti koji \u010dekaju procesuiranje svojih zahtjeva smjeste u tre\u0107e zemlje, pogotovo zemlje \u010dije su vlasti manje nadzirane od strane nevladinih udruga ili regulatornih tijela, izgledan je znatan porast kr\u0161enja ljudskih prava. Sami uvjeti u tim kampovima vi\u0161e ne\u0107e biti pod direktnim nadzorom Europske unije niti \u0107e kampovi morati udovoljavati pozitivnopravnim propisima poput Europske konvencije o ljudskim pravima.<\/p>\n

U ponedjeljak, 29. sije\u010dnja Ustavni sud Albanije donio je odluku kojom odobrava kontroverzni bilateralni sporazum, koji \u0107e omogu\u0107iti Italiji da uspostavi centre za tra\u017eitelje azila na teritoriju Albanije. Donji dom talijanskog parlamenta je ve\u0107 24. sije\u010dnja ratificirao sporni dokument te ga poslao na raspravu u gornji dom u kojem desno-orijentirana koalicija premijerke Giorgie Meloni dr\u017ei ve\u0107inu. O\u010dekuje se da \u0107e biti potvr\u0111en. Odluka ustavnog suda sada otvara put za ratifikaciju sporazuma i u albanskom parlamentu.<\/p>\n

Sporazum predvi\u0111a uspostavu dvaju centrara za registraciju migranata i njihovo privremeno smje\u0161tanje u blizini albanske luke Sh\u00ebngjin. Ako se realiziraju, ti centri \u0107e biti pod upravom Italije te \u0107e mo\u0107i primiti do 3 tisu\u0107e ljudi koji \u010dekaju odluku o svojim zahtjevima za azil u Italiji. O\u010dekivani tro\u0161kovi sporazuma tijekom petogodi\u0161njeg trajanja iznose vi\u0161e od 650 milijuna eura te \u0107e ih u potpunosti platiti Italija.<\/p>\n

Sporazum je nai\u0161ao na o\u0161tre kritike i protivljenje dijelova albanske opozicije, \u010diji predstavnici tvrde da kr\u0161i ustav zemlje jer prenosi teritorij i dr\u017eavne ovlasti drugoj zemlji. Opozicija u Albaniji je kritizirala i premijera Edija Ramu zbog nedostatka transparentnosti u vezi s ovim sporazumom.<\/p>\n

Ni u Italiji ne postoji konsenzus vlasti i oporbe oko ovog sporazuma. Tijekom parlamentarne rasprave, oporba je kritizirala premijerku Giorgiu Meloni, optu\u017euju\u0107i je da koristi migrante u svrhu politi\u010dke propagande. Oporba isti\u010de kako projekt ne\u0107e bitno smanjiti broj migranata, ali \u0107e zato biti izuzetno skup.<\/p>\n

Takvi sporazumi nisu novost. Nedavno je Ujedinjeno Kraljevstvo u\u0161lo u pregovore s Ruandom oko mogu\u0107eg deportiranja tra\u017eitelja azila. Prema predlo\u017eenom sporazumu, migranti koji se ilegalno zateknu na teritoriju Ujedinjenog Kraljevstva ne\u0107e kao do sada biti procesuirani u samom Ujedinjenom Kraljevstvu, ve\u0107 \u0107e biti poslani u Ruandu i tamo ostati dok se njihovi zahtjevi ne rije\u0161e. Samo u odre\u0111enim slu\u010dajevima, ako se ti zahtjevi odobre, mo\u0107i \u0107e se vratiti u Ujedinjeno Kraljevstvo.<\/p>\n

Ovakvi sporazumi posti\u017eu se u kontekstu sve sna\u017enijih regularnih i neregularnih migracijskih tokova prema Europi. Prema podacima Europske komisije i Frontexa, pro\u0161le je godine brodovima i kopnenim putem neregularno u Europsku uniju u\u0161lo najmanje 255 332 tra\u017eitelja azila. Otprilike \u0161ezdeset posto neregularnih ulazaka u uniju je bilo preko Italije.<\/p>\n

Valja naglasiti kako su neregularni migranti i dalje relativno malen dio ukupne populacije koja migrira u Europu. Po podacima UN-a, u 2022. (podaci za 2023. godinu jo\u0161 nisu dostupni) dr\u017eave \u010dlanice Europske unije izdale su 3,7 milijuna novih dozvola za boravak. Ta brojka ne uklju\u010duje dr\u017eavljane Ukrajine. Ako se trend porasta broja novih dozvola nastavio i pro\u0161le godine, mo\u017eemo pretpostaviti kako je 2023. u EU imigriralo oko 4 milijuna ljudi. U istom periodu iz Europe je iselilo oko 2 milijuna ljudi. Rastu brojevi svih oblika migracije u Europu. Me\u0111utim, jasno je kako nelegalni, odnosno neregularni migranti imaju vrlo malen udio u ukupnoj populaciji migranata u EU. Porast migracije poti\u010de vlade nekih \u010dlanica da u nedostatku funkcionalnog mehanizma na razini EU, same poku\u0161aju problem rije\u0161iti ili ga barem gurnuti pod tepih.<\/p>\n

Gieorgia Meloni i Rishi Sunak su oboje postali premijeri 2022. godine obe\u010dav\u0161i, izme\u0111u ostalog, smanjiti imigraciju i poja\u010dati nadzor granica. Kako retorika sama po sebi nije dovoljna, pokazuje i \u010dinjenica da se broj ilegalnih prelazaka granice u Italiju od dolaska Meloni na vlast zna\u010dajno pove\u0107ao, a u sli\u010dnim problemima se nalazi i Sunak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Oboje vo\u0111a se nalaze u politi\u010dki neugodnom polo\u017eaju, razapeti izme\u0111u vlastitih obe\u0107anja bira\u010dkim tijelima i ograni\u010denih sposobnosti nacionalnih politika da utje\u010du na dugoro\u010dne trendove.<\/p>\n

Offshoreing procesuiranja zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu ove probleme bi zasigurno (barem privremeno) smanjio. Medijski najeksponiranija skupina prido\u0161lica u Europu bi bila fizi\u010dki udaljena iz gradova punih potencijalnih bira\u010da. Uvo\u0111enje takvih sustava bi tako\u0111er stvorilo uvjete za premje\u0161tanje ruta ili krajnjih destinacija iz Italije i Ujedinjenog Kraljevstva u druge zemlje Europe. Migrantima bi se prelazak Mediterana preko, primjerice, \u0160panjolske u\u010dinio mnogo sigurnijom opcijom nego preko Italije.<\/p>\n

I na razini Europske unije moglo bi do\u0107i do odre\u0111enih promjena oko migracija i sustava azila. Naime, 20. prosinca 2023. postignut je dogovor o europskom sustavu prihvata migranata koji bi se trebao postepeno implementirati kroz sljede\u0107e dvije godine. Iako bi nova pravila trebala biti restriktivnija i stro\u017ea od postoje\u0107ih, pitanje je ho\u0107e li sporazum za\u017eivjeti. Sporno je dijeljenje obaveze primanja migranata, odnosno tro\u0161ka njihovog zbrinjavanja me\u0111u \u010dlanicama EU-a. Dogovor tek trebaju ratificirati Europski parlament i Europska komisija. A \u010dak i ako se dogovor u svom trenutnom obliku implementira u potpunosti, njime je obuhva\u0107eno svega 30 000 tra\u017eitelja azila godi\u0161nje.<\/p>\n

Ako se migranti koji \u010dekaju procesuiranje svojih zahtjeva smjeste u tre\u0107e zemlje, pogotovo zemlje \u010dije su vlasti manje nadzirane od strane nevladinih udruga ili regulatornih tijela, izgledan je znatan porast kr\u0161enja ljudskih prava. Sami uvjeti u tim kampovima vi\u0161e ne\u0107e biti pod direktnim nadzorom Europske unije niti \u0107e kampovi morati udovoljavati pozitivnopravnim propisima poput Europske konvencije o ljudskim pravima.<\/p>\n

Nadalje, prethodni poku\u0161aji stvaranja takvih sustava nerijetko su uklju\u010divali ra\u0161irenu praksu refoulmenta. Refoulment je prisilno deportiranje ili vra\u0107anje izbjeglica u zemlje u kojima \u0107e potencijalno biti podvrgnuti opasnosti ili gonjenju. Ukoliko do toga do\u0111e, \u017ertve te prakse bivaju ponovno izlo\u017eene nesigurnosti, traumi i kr\u0161enju njihovih prava.<\/p>\n

Turska, u kojoj se u ogromnim kampovima nalazi najve\u0107i broj izbjeglica koje poku\u0161avaju u\u0107i u EU, tako\u0111er je optu\u017eivana za kr\u0161enja ljudskih prava i refoulment. Amnesty International izvje\u0161tava o redovnim kr\u0161enjima ljudskih prava u izbjegli\u010dkim kampovima na teritoriju Turske (djelomi\u010dno financiranim EU sredstvima) ali i o praksi deportacije pojedinih izbjeglica u Siriju, odnosno na teritorij na sjeveru Sirije pod turskom okupacijom od 2016 godine.<\/p>\n

O ovome smo razgovarali i sa nevladinom udrugom Are You Serious, baziranom u Zagrebu, koja od 2015. godine poma\u017ee izbjeglicama u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama.<\/p>\n

Iz AYS-a nagla\u0161avaju da sporazum izme\u0111u Italije i Albanije otvara va\u017ena pitanja vezana uz ljudska prava izbjeglica, tra\u017eitelja azila i migranata. Kako je i sama povjerenica Vije\u0107a Europe za ljudska prava Dunja Mijatovi\u0107 rekla, \u201cMemorandum o razumijevanju stvara ad hoc izvanteritorijalni re\u017eim azila koji karakteriziraju mnoge pravne nejasno\u0107e. U praksi, nedostatak pravne sigurnosti vjerojatno \u0107e potkopati klju\u010dnu za\u0161titu ljudskih prava i odgovornost za kr\u0161enja, \u0161to \u0107e rezultirati razli\u010ditim tretmanom izme\u0111u onih \u010diji \u0107e se zahtjevi za azilom razmatrati u Albaniji i onih za koje \u0107e se to dogoditi u Italiji\u201d.<\/p>\n

Pravni okvir za spa\u0161avanje na moru prvenstveno je reguliran pravom mora i Konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prema me\u0111unarodnom pomorskom pravu, pre\u017eivjeli spa\u0161eni na moru moraju se iskrcati na sigurno mjesto (place of safety) u razumnom roku. Postupanja prema ovom sporazumu bi predstavljala i nepo\u0161tivanje IMO \u2013 Smjernica o postupanju s osobama spa\u0161enim na moru, koje se odnose na \u201cminimalno mogu\u0107e odstupanje od mjesta na kojem je izvr\u0161eno spa\u0161avanje\u201d.<\/p>\n

Upitno je mo\u017ee li se transfer prema ovom sporazumu uop\u0107e okarakterizirati kao iskrcavanje na sigurnom mjestu, jer sve osobe dovedene u centre u Albaniji bile bi li\u0161ene slobode automatskim stavljanjem u detenciju. Nadalje, prilikom selekcije velik se rizik otvara za ranjive osobe, koje se i pri redovnim procesima \u010desto propu\u0161ta pravovremeno, a ponekad i uop\u0107e identificirati. U tekstu protokola nije navedeno na koji \u0107e se na\u010din te identifikacije obavljati, te nije jasno ho\u0107e li se prilikom selekcije ljudi razdvajati obitelji.\u201c<\/p>\n

Meloni i Sunak se nalaze u politi\u010dki neugodnom polo\u017eaju, razapeti izme\u0111u vlastitih obe\u0107anja bira\u010dkim tijelima i ograni\u010denih sposobnosti nacionalnih politika.
\nSli\u010dnog mi\u0161ljenja je i glavni povjerenik UN-a za ljudska prava koji je izrazio zabrinutost zbog mogu\u0107eg proizvoljnog zadr\u017eavanja migranata i njihovih uvjeta \u017eivota u sklopu ovog plana. Ipak, Bruxelles smatra da talijanski plan ne kr\u0161i zakone Europske unije.<\/p>\n

Posebno je zabrinjavaju\u0107e \u0161to ideja slanja tra\u017eitelja azila u Ruandu ve\u0107 isprobana. Naime, Izrael je izme\u0111u 2013. i 2018. godine eksperimentirao sa shemom preseljenja tra\u017eitelja azila u tu zemlju. BBC procjenjuje kako je u tom periodu otprilike 4000 tra\u017eitelja azila deportirano iz Izraela. Me\u0111utim, odmah nakon \u0161to bi stigli u Ruandu su bili prisilno deportirani u Ugandu. Iz Ugande su pak uglavnom oti\u0161li u Europu. Koliko politike ovog tipa uop\u0107e mogu biti odr\u017eive ili uspje\u0161ne tema je akademskih rasprava, ali je jasno kako je iz perspektive Izraela politika ispunila glavne ciljeve. Banalno sro\u010deno, ti ljudi vi\u0161e nisu problem Izraela.<\/p>\n

Zbrinjavanje tra\u017eitelja azila u tre\u0107im zemljama dok se njihovi zahtjevi procesuiranju mo\u017eda zvu\u010di kao prihvatljivo rje\u0161enje problema sporih europskih birokracija, me\u0111utim u praksi se mo\u017ee manifestirati kao obi\u010dna deportacija prije utvr\u0111ivanja okolnosti i prava pojedinog migranta.<\/p>\n

Are You Serious tako\u0111er isti\u010de kako \u0107e \u201eprovedba ovog sporazuma potencijalno imati i \u0161tetan u\u010dinak na \u0161iri sustav potrage i spa\u0161avanja na centralno-mediteranskoj ruti, \u0161to \u0107e se dogoditi kada Italija resurse, umjesto u spa\u0161avanje, preusmjeri u transfer ljudi u udaljene luke. 700 milijuna eura za jo\u0161 jednu\u00a0kreativnu ideju za rje\u0161avanje pitanja migracija, a sigurnih ruta za ljude koje su u bijeg natjerali ratovi, siroma\u0161tvo, glad ili klimatske promjene nigdje na vidiku.\u201c<\/p>\n

Pravni akti Europe, koji vrijede samo na njenom tlu, primjerice Povelja Europske unije o temeljnim pravima, ne\u0107e biti prekr\u0161eni ako se povrede ljudskih prava ne realiziraju na teritoriju EU. U su\u0161tini, kao \u0161to je Europa ekolo\u0161ki ili zdravstveno opasnu industriju premjestila izvan svojih granica, sada poku\u0161ava offshorati i prijavi posao kr\u0161enja ljudskih prava.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ponedjeljak, 29. sije\u010dnja Ustavni sud Albanije donio je odluku kojom odobrava kontroverzni bilateralni sporazum, koji \u0107e omogu\u0107iti Italiji da uspostavi centre za tra\u017eitelje azila na teritoriju Albanije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284966,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-393143","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=393143"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":393146,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/393143\/revisions\/393146"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=393143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=393143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=393143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}