Sajber-kriminalci vrebaju na svakom koraku, a oni koji ne vode ra\u010duna o svojim lozinkama i bezbjednosti na internetu naj\u010de\u0161\u0107e budu \u017ertve napada i malverzacija. Kako prepoznati da je va\u0161 telefon ili nalog hakovan i \u0161ta uraditi ukoliko primetite bilo kakvu sumnjivu aktivnost?<\/p>\n
Tema bezbjednosti na internetu je ve\u0107 godinama u fokusu, a prevare koje se svakodnevno de\u0161avaju malo-malo pa zavr\u0161e u vijestima ili, u najmanju ruku, na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Najve\u0107e \u017ertve zlonamjernih aktivnosti hakera jesu oni koji o sajber-bezbjednosti ne vode ra\u010duna, naivno ostavljaju svoje podatke na razli\u010ditim sajtovima i dijele lozinke \u0161akom i kapom, misle\u0107i “Ma, kome ja trebam kada ima toliko milionera na svijetu”.<\/p>\n
O tome na koji na\u010din prepoznati sumnjivu aktivnost na razli\u010ditim aplikacijama, kao i koje je aktivnosti potrebno preduzeti u slu\u010daju da primijetite da ne\u0161to nije kako treba, za Dejli Mejl govorio je profesionalni haker, A\u0161 \u0160atrije, koji se bavi razotkrivanjem malicioznih radnji na internetu sa ciljem za\u0161tite korisnika.<\/p>\n
Ukoliko hakeri pristupe va\u0161em nalogu za onlajn bankarstvo, prvo \u0161to \u0107e uraditi jeste testiranje, pri \u010demu \u0107e pokrenuti nekoliko malih transakcija. Na taj na\u010din oni \u0107e provjeriti ne samo da li budno pratite sve odlive sredstava sa va\u0161ih ra\u010duna, ve\u0107 i da li sistem za pla\u0107anje dobro funkcioni\u0161e prije nego \u0161to pokrenu transakciju koja \u0107e vam skinuti sav novac sa ra\u010duna.<\/p>\n
Zato je va\u017eno da, naro\u010dito ukoliko koristite alate pla\u0107anja putem interneta, regularno i vrlo temeljno provjeravate sva pla\u0107anja koja su realizovana. U slu\u010daju da primijetite odliv sredstava kome ne mo\u017eete u\u0107i u trag – odmah kontaktirajte banku i zatra\u017eite blokadu ra\u010duna i debitne ili kreditne kartice.<\/p>\n
Ukoliko primijetite da na telefonu ili tabletu, u aplikaciji sa razmjenu SMS-a ili mejlova imate poruke koje nikada do sada niste vidjeli, pravi je trenutak da se zapitate da li je va\u0161 ure\u0111aj hakovan. \u010cinjenica da vam nije stigla notifikacija, ve\u0107 da se poruka odnekud pojavila i da je nepro\u010ditana, u ve\u0107ini slu\u010dajeva ukazuje upravo na to.<\/p>\n
Ukoliko sumnjate da se ovo de\u0161ava i sa va\u0161im ure\u0111ajem, potrebno je da u pode\u0161avanjima provjerite da li postoje bilo kakve role, odnosno pravila, koja diktiraju rad aplikacije. Ukoliko je sve kako i treba da bude, a vama notifikacije i dalje ne sti\u017eu, onda to zna\u010di da one najvjerovatnije pristi\u017eu na neki drugi, hakerski ure\u0111aj.<\/p>\n
Algoritmi koji pokre\u0107u dru\u0161tvene mre\u017ee danas su toliko usavr\u0161eni da je gotovo nemogu\u0107e da vam se na njima prikazuje sadr\u017eaj koji vas ne zanima. Ono \u0161to \u0107e vam se prikazivati na po\u010detnoj strani Instagrama, TikToka i drugih platformi uglavnom je detaljno probrano na osnovu interesovanja, prethodnih pretraga ili onoga o \u010demu na dnevnom nivou razgovarate sa uku\u0107anima, kolegama ili prijateljima.<\/p>\n
U slu\u010daju da primijetite da vam se odjednom pojavljuju neobi\u010dni snimci ili pratioci sa drugog govornog podru\u010dja, to mo\u017ee biti znak za uzbunu. Drugim rije\u010dima, sada se plasirani sadr\u017eaj “kroji” na osnovu upita koji se unose manuelno ili po automatizmu, a iza kojih najvjerovatnije stoje hakeri. U ovom slu\u010daju, najbolje bi bilo da odmah promijenite lozinku na va\u0161em nalogu, ali i uklju\u010dite opciju dvofaktorne autentifikacije, koja \u0107e sprije\u010diti dalje poku\u0161aje zlonamernih upada. (Izvor: RT Balkan)<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako prepoznati da je va\u0161 telefon ili nalog hakovan i \u0161ta uraditi ukoliko primetite bilo kakvu sumnjivu aktivnost?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":392990,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-392986","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392986","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392986"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392986\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392991,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392986\/revisions\/392991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/392990"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392986"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392986"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392986"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}