{"id":392908,"date":"2024-02-06T07:39:00","date_gmt":"2024-02-06T06:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=392908"},"modified":"2024-02-06T07:39:00","modified_gmt":"2024-02-06T06:39:00","slug":"ustavna-kriza-nakon-sto-je-teksas-odbio-bidenov-ultimatum-i-odluku-vrhovnog-suda-biden-nemocan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/06\/ustavna-kriza-nakon-sto-je-teksas-odbio-bidenov-ultimatum-i-odluku-vrhovnog-suda-biden-nemocan\/","title":{"rendered":"Ustavna kriza nakon \u0161to je Teksas odbio Bidenov ultimatum i odluku Vrhovnog suda. Biden nemo\u0107an"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Sjedinjenim Dr\u017eavama bukti pravi politi\u010dki rat na relaciji Bijela ku\u0107a \u2013 Zastupni\u010dki dom Kongresa u kojem ve\u0107inu imaju republikanci, me\u0111u kojima je sve sna\u017enija grupacija onih koji podupiru biv\u0161eg predsjednika Donalda Trumpa, kako u njegovim politi\u010dkim stavovima tako i u kandidaturi za republikansku nominaciju na predsjedni\u010dkim izborima koji se odr\u017eavaju 5. studenog ove godine.<\/p>\n

Me\u0111utim, paralelno (a posve sigurno i usko povezano s navedenom borbom), odvija se jo\u0161 jedan pravi politi\u010dki rat \u2013 puno opasniji, i zapravo nevi\u0111en u ameri\u010dkoj povijesti od zavr\u0161etka gra\u0111anskog rata (1861.-1865.). Radi se o otvorenoj pobuni savezne dr\u017eave Teksas, odnosno njezinog politi\u010dkog vrha, protiv Bidenove administracije. Konkretno \u2013 poteza koje potonja (ne)poduzima u odnosu na za\u0161titu dr\u017eavne granice s Meksikom i koje ova savezna dr\u017eava naziva katastrofalnim s obzirom na tisu\u0107e migranata iz Latinske Amerike koji ilegalno ulaze u zemlju, najvi\u0161e upravo preko teritorija Teksasa.<\/p>\n

Ilegalna migracija jedan je od najve\u0107ih problema koji generiraju o\u0161tre podjele izme\u0111u Republikanske i Demokratske stranke, a time i u ameri\u010dkom dru\u0161tvu. Teksas je tradicionalna republikanska utvrda koja je zauzela i najo\u0161triji stav protiv Bidenove migracijske politike. Ni\u0161ta \u010dudno, jer ta dr\u017eava najvi\u0161e i osje\u0107a te\u017einu njezinih posljedica. Me\u0111utim, u tome Teksas nije nikako usamljen, jer mu potporu sada pru\u017ea \u010dak 25 saveznih dr\u017eava Amerike u kojima su na vlasti republikanci. \u0160tovi\u0161e, ne samo na retori\u010dkoj \u2013 politi\u010dkoj, ve\u0107 i prakti\u010dnoj razini. Tako su sve od njih redom izrazile spremnost za slanje nacionalne garde za pomo\u0107 Teksasu u za\u0161titi ameri\u010dke dr\u017eavne granice, a guverner Floride, republikanac Ron DeSantis (donedavni kandidat republikanske stranke za predsjedni\u010dku nominaciju koji je nakon predizbora u Iowi odustao od kandidature i podr\u017eao onu od Donalda Trumpa) to je ve\u0107 i slu\u017ebeno odobrio i poslao pripadnike Nacionalne garde Floride u ispomo\u0107 teksa\u0161kim kolegama.<\/p>\n

\n

Kako je po\u010delo?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sve je po\u010delo po\u010detkom sije\u010dnja, kada je teksa\u0161ki guverner Greg Abbott izdao zapovijed za razmje\u0161taj Nacionalne garde Teksasa (\u010diji je slu\u017ebeni zapovjednik) du\u017e granice s Meksikom, gdje je ova blokirala agente savezne ameri\u010dke grani\u010dne ophodnje na dijelu rijeke Rio Grande.<\/p>\n

O tome je izvijestila i Bidenova administracija u \u017eurnom apelu, konstatiraju\u0107i kako to \u201epoja\u010dava napetosti oko toga kako se nositi s rekordnim priljevom migranata\u201c. Po\u010deli su postavljati ograde i \u017eilet-\u017eicu oko rije\u010dnog parka prirode Shelby u Eagle Passu, grani\u010dnom prijelazu na koji\u00a0su posljednjih mjeseci tisu\u0107e migranata (o tome je izvijestio The Washington Post). \u201cTeksas ima zakonske ovlasti kontrolirati ulazak i izlazak na bilo koju geografsku lokaciju u dr\u017eavi\u201d, rekao je tada guverner Abbott novinarima.<\/p>\n

Reakcija ameri\u010dkog predsjednika Joe Bidena bila je promptna, te je odmah zatra\u017eio intervenciju Vrhovnog suda, uz podnesak u kojem se navodi kako Teksas ne mo\u017ee kontrolirati pristup grani\u010dne patrole rijeci niti diktirati njihove du\u017enosti. Dr\u017eavna granica s Meksikom du\u017e rijeke Rio Grande me\u0111unarodna je granica pod jurisdikcijom federalnih vlasti.<\/p>\n

\n

Ustavna kriza: Teksas odbio Bidenov ultimatum<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Vrhovni sud je na kraju donio odluku koju je jedino i mogao, te zabranio teksa\u0161koj Nacionalnoj gardi preuzimanje kontrole nad dijelom ameri\u010dke granice, dok je Biden teksa\u0161kim vlastima dao ultimatum od 24 sata da se provede odluka Vrhovnog suda.<\/p>\n

Me\u0111utim, guverner Teksasa Greg Abbott odbio je postupiti u skladu s tom odlukom te je Nacionalna garda nastavila s aktivnim podizanjem fizi\u010dkih barijera du\u017e granice s Meksikom, \u010dime je zapravo nastala ustavna kriza \u2013 nevi\u0111ena u povijesti SAD-a od zavr\u0161etka gra\u0111anskog rata. \u0160tovi\u0161e, i sindikat saveznih agenata se izjasnio protiv ulaska u sukob s teksa\u0161kom Nacionalnom gardom, a njegovi umirovljeni djelatnici su \u010dak i otvoreno podr\u017eali postupke teksa\u0161kih vlasti.<\/p>\n

Sam guverner Abbott poziva se pak na ustav SAD-a i nu\u017enost obrane dr\u017eavne granice, koju, kako ka\u017ee, Bidenova administracija ne \u0161titi, a samog je Bidena nazvao\u00a0\u201cpredsjednikom kriminalcem\u201d koji odbija provesti imigracijski zakon.\u00a0Stoga 300 tisu\u0107a migranata svakoga mjeseca juri\u0161a na granicu, a grani\u010dari ih, po nalogu iz Washingtona, propu\u0161taju \u2013 kazao je Abbott.<\/p>\n

\n

Biden priznao nemo\u0107<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Demokrati u Teksasu sada tra\u017ee da Biden donese odluku o federalizaciji Nacionalne garde \u2013 stavljanju iste pod kontrolu Bijele ku\u0107e i micanju dalje od granice \u2013 \u0161to bi bio\u00a0sljede\u0107i korak u eskalaciji izme\u0111u Teksasa i Washingtona.\u00a0Jer na strani Teksasa su, kako sam i naveo, i druge republikanske dr\u017eave \u2013 \u0161to je golemi izazov za Bidena koji je ispao potpuno nemo\u0107an.<\/p>\n

Na pro\u0161lotjedni upit novinara o nastaloj krizi, vidljivo iznerviran Biden je rekao kako je u\u010dinio sve \u0161to je u njegovoj mo\u0107i da krizu razrije\u0161i, a da mu za bilo \u0161to vi\u0161e trebaju nove ovlasti.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, dogovor o imigraciji u Kongresu je na rubu raspada.\u00a0Republikanci su o\u0161tro negativno reagirali na Bidenov prijedlog da se jednostavno otvore granice i legalizira dolazak ilegalnih imigranata.\u00a0Sukladno tome, pitanje dodjele tran\u0161i Ukrajini odga\u0111a se na neodre\u0111eno vrijeme, dok Washington o\u010dajni\u010dki poku\u0161ava zaustaviti centrifugalne procese unutar same Amerike kako to pi\u0161e WP.<\/p>\n

\n

Raste separatizam<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Teksas je jedna od najva\u017enijih dr\u017eava SAD-a, i jedan od najbogatijih (odmah iza Kalifornije) i druga\u00a0 po veli\u010dini nakon Aljaske. Ta 30-milijunska dr\u017eava jedina je koja je prije priklju\u010denja SAD-u 1845. godine kao 28 ameri\u010dka dr\u017eava \u2013 10 godina bio samostalna dr\u017eava pod nazivom Republika Teksas.<\/p>\n

Svoje bogatstvo primarno temelji na naftnoj i plinskoj industriji. Stoga Teksas oduvijek ima posebnu te\u017einu koju nitko ne mo\u017ee ignorirati na nacionalnoj razini, a to sada najbolje na vlastitoj ko\u017ei osje\u0107a i sam predsjednik Biden.<\/p>\n

Zbog svega toga, kao i onoga \u0161to se sada i proteklih godina odvija u SAD-u, izme\u0111u ostalog i po pitanju nametanja ideolo\u0161kih vrijednosti nespojivih s onim tradicionalnim kakve u njemu ve\u0107inski prevladavaju \u2013 u Teksasu ja\u010daju separatisti\u010dke tendencije. One, zapravo, nikada nisu posve niti zamrle, jer je uvijek bio prisutan odre\u0111eni nacionalni naboj i privr\u017eenosti Teksasu i njegovim dr\u017eavnim korijenima nastalim nakon krvavih borbi za njegovu nezavisnost od Meksika.<\/p>\n

\n

Republikanci u Zastupni\u010dkom domu ponovo zadali sna\u017ean udarac Bidenu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da Bidenu ne ide dobro, svjedo\u010di i najnovija vijest. Naime, iako je ameri\u010dki Senat nakon Bidenovog dugog inzistiranja kona\u010dno uspio 4. velja\u010de predstaviti pakete dvostrana\u010dkog sporazuma o dodjeli dodatnih financijskih sredstava u fiskalnoj godini 2024. (koja je u Sjedinjenim Dr\u017eavama po\u010dela 1. listopada 2023.), kombiniraju\u0107i sredstva za poo\u0161travanje grani\u010dnih kontrola na ju\u017enoj granici, pomo\u0107 Ukrajini i Izraelu \u2013 Zastupni\u010dki dom (u kojem ve\u0107inu imaju republikanci) taj je prijedlog odbio.\u00a0Konkretno, ne \u017eeli ga niti razmatrati tj. staviti na dnevni red za glasovanje, a kako je to izjavio \u010delnik republikanske ve\u0107ine u donjem domu Kongresa Steve Scalise.<\/p>\n

\u201cBit \u0107u vrlo jasan: senatski prijedlog zakona o granici ne\u0107e biti iznijet na glasovanje u Zastupni\u010dkom domu. Evo \u0161to vam oni koji promi\u010du ovaj \u201cdogovor\u201d ne govore: dopu\u0161ta do 5 tisu\u0107a ilegalnih migranata dnevno i daje automatske radne dozvole svima koji dobiju azil \u2013 jo\u0161 ve\u0107i magnet za ilegalne migracije.\u201d\u00a0\u2013 napisao je Scalise na stranici X.<\/p>\n

Ovaj prijedlog Senata ve\u0107 je ranije \u201eneprolaznim\u201c prozvao i predsjednik Zastupni\u010dkog doma\u00a0Mike Johnson, otvoreni simpatizer Donalda Trumpa i njegove politike.<\/p>\n

\n

Zaklju\u010dak<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bez straha od pogre\u0161ke, slobodno mo\u017eemo konstatirati kako oluja u ameri\u010dkom politi\u010dkom mainstreamu sve vi\u0161e dobiva na snazi i prijeti pravim pravcatim tornadom u izbornoj godini.<\/p>\n

Naime, na izbore su stavljeni golemi ulozi koji \u0107e odlu\u010diti ne samo o izgledu i sudbini SAD-a, ve\u0107 u velikoj mjeri i \u010ditavog svijeta u kojemu je ameri\u010dki utjecaj, iako definitivno u padu, jo\u0161 uvijek dovoljno velik da mo\u017ee ili provocirati (ja\u010dati) ili ubla\u017eiti prave tektonske globalne geopoliti\u010dke poreme\u0107aje kojima upravo svjedo\u010dimo i koji su neposredna posljedica ameri\u010dkog sukoba s dvije klju\u010dne globalne suparnice \u2013 Kinom i Rusijom.<\/p>\n

Sve ovo \u0161to se u svijetu sada dramati\u010dno doga\u0111a rezultat je upravo tog sukoba i to svi dobro znaju. Zato i ne \u010dudi da su sve o\u010di svjetske javnosti uprte prije svega u SAD i tamo\u0161nje, potpuno neizvjesne predsjedni\u010dke izbore i sve \u0161to se oko njih doga\u0111a. Tako i u otvorenu teksa\u0161ku pobunu \u2013 bez presedana.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bez straha od pogre\u0161ke, slobodno mo\u017eemo konstatirati kako oluja u ameri\u010dkom politi\u010dkom mainstreamu sve vi\u0161e dobiva na snazi i prijeti pravim pravcatim tornadom u izbornoj godini<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":392635,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[728,573,1725],"class_list":["post-392908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-bajden","tag-sad","tag-teksas"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392908"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392908\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392911,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392908\/revisions\/392911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/392635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}