{"id":392865,"date":"2024-02-05T13:40:19","date_gmt":"2024-02-05T12:40:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=392865"},"modified":"2024-02-05T13:41:08","modified_gmt":"2024-02-05T12:41:08","slug":"vlada-spajica-bolje-ocijenjena-nego-prethodne-dvije-ali-neke-lose-prakse-sporo-se-mijenjaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/05\/vlada-spajica-bolje-ocijenjena-nego-prethodne-dvije-ali-neke-lose-prakse-sporo-se-mijenjaju\/","title":{"rendered":"Vlada Spaji\u0107a bolje ocijenjena nego prethodne dvije, ali neke lo\u0161e prakse sporo se mijenjaju"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Javlja: Maja Marinovi\u0107*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<ul>\n<li>\u00a0Raste oprezni optimizam gra\u0111ana i gra\u0111anaki Crne Gore da zemlja ide u dobrom pravcu i da se situacija stabilizuje.<\/li>\n<li>U\u010dinak rada prvih 100 dana rada Vlade Milojka Spaji\u0107a se ocjenjuje sa 2.7 na skali od 1 do 5, a kroz razli\u010dite atribute ova Vlada ima bolju percepciju od prethodne dvije.<\/li>\n<li>Ostaje uvjerenje da se do posla ili napredovanja u dr\u017eavnoj upravi dominatno sti\u017ee preko li\u010dnih ili partijskih veza.<\/li>\n<li>Nema ve\u0107inske podr\u0161ke za ulazak koalicije Za budu\u0107nost Crne Gore u Vladu, a percepcija o zna\u010dajnim promjenama u politici koje bi njihova ulazak unio ukazuje i na percepciju krhkosti politika teku\u0107e Vlade i njenih konstituenata u odnosu na koaliciju Za budu\u0107nost Crne Gore.<\/li>\n<li>Gra\u0111ani i gra\u0111anke o\u010dito nisu zadovoljni ni radom opozicije, podr\u017eavaju zahtjeve prosvjetara i srednjeg medicinskog kadra za pove\u0107anjem zarada, dok raste skepsa oko dometa institucija da neselektivno postupanju u procesuiranju zloupotreba svih vlasti.<\/li>\n<li>Podijeljeni su stavovi oko \u017eivotnog standarda i slaba informisanost oko Programa Evropa sad 2, ukazuju klju\u010dni nalazi danas predstavljenog CG Pulsa, koji su objavili Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i institut DAMAR.<\/li>\n<\/ul>\n<p>U odnosu na ranija istra\u017eivanja, bilje\u017ei se rast gra\u0111ana i gra\u0111anki koji su optimisti\u010dniji i koji vjeruju da zemlja ide u pozitivnom smjeru, ali i dalje je zna\u010dajan i broj oniih koji cijene da smo na pogre\u0161nom putu. Tako\u0111e, vi\u0161estruko je porastao broj onih koji aktuelnu situaciju percipiraju kao stabilnu, iako je ostaje ne mali broj zabrinutih u procjeni stanja.<\/p>\n<p>\u201cU\u010dinak rada Vlade u prvih 100 dana, na skali od 1 do 5, dobio je prosje\u010dnu ocjenu 2.7, \u0161to u pore\u0111enju sa prethodnom Vladom predstavlja blagi porast zadovoljstva gra\u0111ana i gra\u0111anki. Tako\u0111e, 12.5% je onih koji navode da rad Vlade prema\u0161uje njihova o\u010dekivanja, dok je ve\u0107ina (50.5%) na poziciji da Vlada radi u skladu sa njihovim o\u010dekivanjima, a 28.1% je cijeni da je rad Vlade ispod o\u010dekivanja\u201d, kazao je Vuk \u010ca\u0111enovi\u0107, direktor instituta Damar predstavljaju\u0107i podatke istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>U mjerenju percepcije karaktera Vlade kroz razli\u010dite atribute, ve\u0107inski se Vlada vidi kao reformska, sekularna, ekspertska, liberalna, pomiriteljska, a u ne\u0161to manjoj razlici, iako ve\u0107inskoj, procjenjuje se kao sna\u017ena.<\/p>\n<p>Najzna\u010dajniji uticaj, prema ocjeni gra\u0111ana i gra\u0111anki na zapo\u0161ljavanje ili napredovanje u okviru ove Vlade imaju srodstvo, prijateljstvo i sli\u010dne veze sa \u010dlanovima Vlade, kao i partijsko \u010dlanstvo, a slijede nacionalna pripadnost, obrazovanje i iskustvo, pa vjersko opredjeljenje.<\/p>\n<p>O odluci Vlade da vi\u0161e ne emituje sjednice u\u017eivo negativno mi\u0161ljenje ima ogromna ve\u0107ina \u2013 60.4% gra\u0111ana i gra\u0111anki, dok to podr\u017eava oko 20% i isti je procent onih koji ne mogu da se odrede.<\/p>\n<p>\u201eKad je rije\u010d o povjerenju u premijera Milojka Spaji\u0107u, rezultati istra\u017eivanja pokazuju da sumarno, 57.7% anketiranih gra\u0111ana izra\u017eava odre\u0111eni nivo povjerenja u premijera, sa 16.2% koji mu u potpunosti vjeruju i 41.5% koji mu djelimi\u010dno vjeruju. Nasuprot tome, 32.5% anketiranih uop\u0161te ne vjeruje premijeru, a dodatnih 9.7% nema stav o ovom pitanju\u201c, naveo je \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eDogovor vladaju\u0107e ve\u0107ine i premijer su gotovo izjedna\u010deni kao glavni uticaji na politiku i aktivnosti Vlade sa, respektivno, 26.7% i 26.5%, a \u0161to ukazuje na percepciju da kako kolektivni dogovori unutar vladaju\u0107e strukture, tako i individualni autoritet premijera, imaju centralnu ulogu u kreiranju politike. PES je naveden kao faktor sa zna\u010dajnim uticajem, dok ostale politi\u010dke partije i entiteti, kao \u0161to su Demokrate, koalicija Za budu\u0107nost Crne Gore i SNP, imaju manje procente, a \u0161to sugeri\u0161e da se njihov uticaj na politiku Vlade smatra ograni\u010denim\u201c, naglasio je \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201cPodijeljen je stav oko rekonstrukcije Vlade u smislu ulaska stranaka koje \u010dine koaliciju Za budu\u0107nost Crne Gore, a preovladava uvjerenje da se to ne\u0107e desiti, sa\u00a0 dosta neopredijeljenih oko ovog pitanja. O\u010dekivano, iznad prosje\u010dnih okvira upravo ova koalicija vjeruje da \u0107e se to desiti, a od partija koje su trenutno u Vladi to je i natprosje\u010dan stav SNP-a i Demokrata, dok ostali konstituenati Vlade manje vjeruju u taj scenario\u201d, kazala je Daliborka Uljarevi\u0107, izvr\u0161na direktorka CGO-a u osvrtu na taj dio istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>\u201cPodr\u0161ku ulasku koalicije Za budu\u0107nost Crne Gore daje manje od 30% gra\u0111ana i gra\u0111anki, a i tu su dominantno glasa\u010di ove koalicije, SNP-a i Demokrata. Da \u0107e do\u0107i do promjena u unutra\u0161njoj ili spoljnoj politici, odnosno i unutra\u0161njoj i spoljnoj politici, ovakvom rekonstrukcijom Vlade cijeni 53.3% ispitanih, dok je suprotnog stava oko \u010detvrtine, a ne\u0161to vi\u0161e od petine ne mo\u017ee da procijeni. Ovo ukazuje i na percepciju krhkosti politika teku\u0107e Vlade i njenih konstituenata u odnosu na koaliciju Za budu\u0107nost Crne Gore, \u201d precizirala je Uljarevi\u0107.<\/p>\n<p>U ovom CG pulsu ra\u0111eno je i mjerenje percepcije djelovanja parlamentarne opozicije. \u201cGra\u0111ani i gra\u0111anke o\u010dito nisu zadovoljni ni radom opozicije, pa i one partije koje najbolje stoje su na nivou mr\u0161ave dvojke, uz \u010dinjenicu da ih mnogi njihovi glasa\u010di ocjenjuju bolje nego \u0161to je to generalni prosjek, ali se \u010dita da i njihovo podr\u017eavaoci o\u010dekuju u\u010dinkovitije djelovanje\u201d, navodi Uljarevi\u0107.<\/p>\n<p>Zahtjevi za pove\u0107anjem plata\u00a0 prosvjetnih radnika imaju dominantnu podr\u0161ku (56.3%), dok je ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine (35.2%) na suprotnoj poziciji. Podijeljen je stav oko toga ko je odgovoran za lo\u0161e rezultate na\u0161ih u\u010denika na PISA testiranju, ali preovla\u0111uje onaj da se radi o odgovornosti svih aktera \u2013 nastavnika, u\u010denika, roditelja i ukupnog obrazovnog sistema.<\/p>\n<p>\u201eVe\u0107ina od 55.7% ostaje na stavu da vjeronauci nije mjesto u na\u0161em formalnom obrazovnom sistemu. U pore\u0111enju sa istim ovim pitanjem, iz oktobra 2021. godine, bilje\u017ei se mali pad u toj ve\u0107ini i mali rast me\u0111u onima koji smatraju da bi vjeronauku trebalo uvesti u \u0161kole. Zna\u010dajne razlike u odre\u0111enju u odnosu na ovo pitanje se vide kroz nivo obrazovanja, nacionalnu pripadnost i partijskih preference. Ipak, ohrabruju\u0107e je da i pored svega ostaje jaka ve\u0107ina koja dr\u017ei do za\u0161tite gra\u0111anskog karaktera dru\u0161tva, a ovo je jedno od va\u017enih pitanja u tom okviru\u201d, naglasila je Uljarevi\u0107.<\/p>\n<p>Zahtjev srednjeg medicinskog kadra za ve\u0107om platom smatra ve\u0107ina gra\u0111ana opravdanim (52.9%), ali je i prili\u010dan broj i onih koji ne vide razlog za to \u2013 40%. Bolji nivo zdravstvene usluge nakon pove\u0107anja zarada ljekarima prepoznaje manje od tre\u0107ine gra\u0111ana i gra\u0111anki, dok je ve\u0107inski stav da je taj nivo isti kao ranije, odnosno ne\u0161to manje od petina cijeni i da je gori.<\/p>\n<p>U dijelu vladavine prava mjeren je trend povjerenja u Specijalnog dr\u017eavnog tu\u017eioca (SDT), kao i postupanja institucija sistema koje procesuiraju zloupotrebe. \u201cPorastao je broj onih koji smatraju da za SDT nema nedodirljivih, ali i onih koji su stava da to nije tako i da on zavisi od politi\u010dara, odnosno da pokre\u0107e postupke samo protiv pojedinih, i to onih koji i u sopstvenim partijama imaju sve manje mo\u0107i, \u0161to ukupno gledaju\u0107i ukazuje da je povjerenje u njega trenutno u fazi stagnacije\u201d, kazala je Uljarevi\u0107.<\/p>\n<p>Kad je rije\u010d o ukupnom odnosu institucija prema procesuiranju zloupotreba onih koji su na vlasti, raste uvjerenje da se procesuiraju samo one zloupotrebe iz perioda DPS vlasti \u2013 37.2%, a pada percepcija da se radi o neselektivnom pristupu, odnosno da se procesuiraju i jedne i druge zlopotrebe \u2013 34.4%. Zna\u010dajno je opao broj neopredjeljenih o ovom pitanju, ali i procentualno u odnosu na ranije porastao broj onih koji smatraju da se procesuiraju zloupotrebe svih iz vlasti \u2013 14.2% sada u odnosu na 6.5% ranije, ali je to i dalje mali procenat u odnosu na ostale kategorije.<\/p>\n<p>Dio istra\u017eivanja odnosio se i na ekonomske teme, i u tom dijelu skoro je jednak broj gra\u0111ana i gra\u0111anki koji smatraju da su njihovi prihodi ili adekvatni ili neadekvatni za pokrivanje mjese\u010dnih tro\u0161kova &#8211; 44.4% koji ka\u017eu da su im prihodi dovoljni dok je 46.5% odgovorilo odri\u010dno.<\/p>\n<p>\u201eMali procenat &#8211; 2.6%, gra\u0111ana i gra\u0111anki smatra da \u017eivi mnogo bolje nego prethodne godine, dok 26.4% izjavljuje da \u017eivi malo bolje. Dakle, 29% gra\u0111ana i gra\u0111anki u ve\u0107oj ili manjoj mjeri \u017eivi bolje nego prethodne godine.\u00a0 S druge strane, 14.6% ispitanika\/ca navodi da \u017eivi malo gore, a 8.7% da \u017eivi mnogo gore, \u0161to zajedno \u010dini preko 23% gra\u0111ana i gra\u0111anki koji osje\u0107aju pad u \u017eivotnom standardu. Ipak, ve\u0107ina, sa 47.7%, smatra da je njihov standard nepromijenjen u odnosu na pro\u0161lu godinu\u201c, pojasnio je Vuk \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n<p>\u201eRezultati pokazuju podijeljenost me\u0111u gra\u0111anima i gra\u0111ankama kada je u pitanju odluka Vlade da minimalne penzije pove\u0107a na 450 EUR. \u010cini se da je gotovo podjednak broj onih koji podr\u017eavaju odnosno koji se protive ovoj odluci &#8211; 47.2% podr\u0161ke i 46% protivljenja\u201c, kazao je \u010ca\u0111enovi\u0107.<\/p>\n<p>U dijelu informisanosti gra\u0111ana i gra\u0111anki o Programu Evropa sad 2, manje od petine navodi da su potpuno informisani, dok zna\u010dajno ve\u0107i procent (43.6%) izjavljuje da su djelimi\u010dno informisani, a skoro dvije petine (37.5%) tvrdi da nisu informisani o ovom programu. Posljedi\u010dno, 38.3% ispitanika\/ca ne vjeruje da \u0107e Vlada realizovati ovaj program, dok 35.9% smatra da \u0107e Vlada uspje\u0161no realizovati Program Evropa sad 2, a preko \u010detvrtine (25.7%) ne mo\u017ee da procijeni da li \u0107e Vlada realizovati Program Evropa sad 2.<\/p>\n<p>Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 22. do 30. januara \u00a02024. godine, na troetapnom stratifikovanom slu\u010dajnom uzorku koji je obuhvatio 1004 gra\u0111anina i gra\u0111anke Crne Gore.<\/p>\n<p>CG puls predstavlja\u00a0zajedni\u010dku inicijativu CGO-a i DAMAR-a\u00a0a sa ciljem da kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strate\u0161kom demokratskom oblikovanju dru\u0161tva, da odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, dr\u017ee\u0107i u fokusu gra\u0111ane i gra\u0111anke. Na taj na\u010din se mo\u017ee unaprijediti kvalitet javne debate o va\u017enim pitanjima, ali i podi\u0107i nivo odgovornosti svih aktera.<\/p>\n<blockquote><p><strong>*Autorka je saradnica na programima CGO<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Klju\u010dni nalazi danas predstavljenog CG Pulsa, koji su objavili Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) i institut DAMAR<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":392868,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10,14],"tags":[],"class_list":["post-392865","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392865"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392869,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392865\/revisions\/392869"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/392868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}