{"id":392820,"date":"2024-02-05T09:02:42","date_gmt":"2024-02-05T08:02:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=392820"},"modified":"2024-02-05T09:02:42","modified_gmt":"2024-02-05T08:02:42","slug":"vjestica-i-beskucnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/02\/05\/vjestica-i-beskucnica\/","title":{"rendered":"Vje\u0161tica i besku\u0107nica"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Boris Postnikov<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 po\u010detkom novembra, dok je zapadna cenzura propalestinskih glasova uzimala prve \u017ertve, na ovom smo mjestu zapisali: “Kada Lana Basta\u0161i\u0107, na\u0161a autorica na privremenom radu u Njema\u010dkoj, u Guardianu objavi kritiku potpune nezainteresiranosti njema\u010dke javnosti za u\u017ease koje danas pro\u017eivljavaju Palestinci i kada napi\u0161e kako su je ‘dobronamjerni ljudi upozoravali da bi izra\u017eavanje ovakvog stava moglo dovesti do toga da me se vi\u0161e ne poziva na knji\u017eevne doga\u0111aje i festivale, i da bi moja karijera u Njema\u010dkoj mogla biti gotova’, onda Lani Basta\u0161i\u0107 vrijedi vjerovati.”<\/p>\n

Za\u0161to joj je vrijedilo vjerovati provjeravamo ovih dana: nakon \u0161to je zbog svojih stavova raskinula ugovor s jednom od najpresti\u017enijih izdava\u010dkih ku\u0107a na njema\u010dkom govornom podru\u010dju, frankfurtskim S. Fischerom, organizatori iz udruge Literaturhaus N\u00d6 dojavili su joj da povla\u010de raniji poziv za gostovanje na umjetni\u010dkoj rezidenciji i na knji\u017eevnom festivalu u Salzburgu. Time su, jasno, signalizirali i drugim udrugama i knji\u017eevnim institucijama da je Lana Basta\u0161i\u0107 od sada persona non grata. Njena je autorska i materijalna egzistencija, treba re\u0107i i to, najve\u0107im dijelom vezana uz njema\u010dko knji\u017eevno tr\u017ei\u0161te: njena karijera u Njema\u010dkoj, ali i na \u010ditavom njema\u010dkom govornom podru\u010dju, sada se po svemu sude\u0107i bli\u017ei kraju.<\/p>\n

Ali Basta\u0161i\u0107 svjesno odbija postati \u017ertvom i zato vijest nije to da joj je poziv na rezidenciju i festival otkazan, nego da je obavijest o otkazivanju sama javno podijelila preko Instagrama, zajedno s vlastitim otvorenim pismom u kojem organizatorima poru\u010duje da je njeno “politi\u010dko i ljudsko mi\u0161ljenje da djecu ne treba ubijati”, da se pi\u0161u\u0107i o postjugoslavenskim ratovima bavila upravo “posljedicama rata na djecu” i da se Literaturhaus N\u00d6 sada “jasno pozicionira” na strani koja je takvim stavovima suprotna. I dobro je \u0161to je odgovor na otkazivanje postao vijest koju prenose regionalni i svjetski mediji jer sada ondje mo\u017eemo \u010ditati i furiozno finale pisma: “Iako sam svjesna \u010dinjenice da su vas sredstva koja primate i sistem u kojem \u017eivite naveli da zaboravite \u0161to je zapravo umjetnost, ipak vas \u017eelim podsjetiti da (na sre\u0107u nesigurnih spisateljica poput mene) vi niste knji\u017eevnost. Va\u0161 novac nije knji\u017eevnost. S. Fischer nije knji\u017eevnost. Njema\u010dka nije knji\u017eevnost. A mi, knji\u017eevnici, pamtit \u0107emo.”<\/p>\n

Te\u0161ko je, naravno, osjetiti bilo \u0161ta osim iskrenog respekta prema Basta\u0161i\u0107inim rije\u010dima. A kad smo ve\u0107 kod knji\u017eevnog pam\u0107enja: te\u0161ko je i ne pomisliti na Danila Ki\u0161a ili Dubravku Ugre\u0161i\u0107. Ista je ovo gesta radikalnog raskida kojom se Ki\u0161 krajem sedamdesetih obra\u010dunavao s jugoslavenskom knji\u017eevnom \u010dar\u0161ijom u kapitalnom “\u010casu anatomije”, isto demontiranje javne hipokrizije kojim se Ugre\u0161i\u0107, progonjena vje\u0161tica iz Rija, po\u010detkom devedesetih oprostila od hrvatske dr\u017eave i hrvatske knji\u017eevnosti u kultnoj “Kulturi la\u017ei”. Basta\u0161i\u0107 gazi stazama iste hereze. A ukoliko se nekome ove usporedbe \u010dine pretjerane, ima i opu\u0161tenijeg na\u010dina da se ka\u017ee isto.<\/p>\n

Sitan, a zabavan detalj promakao je naime doma\u0107im medijima koji su vijest prenosili. U kratkom captionu na Instagramu\u00a0Basta\u0161i\u0107 se, mimo povi\u0161enog tona otvorenog pisma, odlu\u010dila naprosto zajebavati s odbijenicom austrijskih organizatora: “Nastavljaju podcjenjivati Jugoslavene. Opet.” I koliko je dobro \u0161to su na\u0161i mediji prenijeli otvoreno pismo, toliko bi dobro moglo biti \u0161to im je ovaj komentar promakao. Jer Jugoslavija kod nas, naravno, izaziva refleksne nacionalisti\u010dke reakcije, bijesno lajanje i nepopravljiva revizionisti\u010dka lupetanja. A to nije Jugoslavija kojoj Basta\u0161i\u0107 pripada. Njena je, naime ista ona kojoj je pripadao Danilo Ki\u0161 kada se ba\u0161 u “\u010casu anatomije” proglasio “jugoslavenskim piscem”, dodav\u0161i da to ne zna\u010di ni\u0161ta drugo nego besku\u0107ni\u0161tvo, ista ona kojoj je pripadala Dubravka Ugre\u0161i\u0107 kada je ba\u0161 u “Kulturi la\u017ei”, nakon raspada jugoslavenske dr\u017eave, za samu sebe ustvrdila: “Ja sam post-Jugoslavenka.”<\/p>\n

Pripada\u0161 li takvoj Jugoslaviji, jasno je da \u0107e te podcjenjivati. Pripada\u0161 li takvoj Jugoslaviji, naravno da \u0107e te tjerati. Pripada\u0161 li takvoj Jugoslaviji, ne pripada\u0161 onima koji su okupatori.<\/p>\n

Pripadati takvoj Jugoslaviji podrazumijeva, drugim rije\u010dima, da si vje\u0161tica i besku\u0107nica. Pripadati takvoj Jugoslaviji oduvijek je zna\u010dilo pripadati zemlji koja ustvari ne postoji. I upravo zato, pripadati takvoj Jugoslaviji \u2013 kao \u0161to vlastitom hrabro\u0161\u0107u danas demonstrira Lana Basta\u0161i\u0107 \u2013 ne mo\u017ee zna\u010diti ni\u0161ta drugo nego pripadati Palestini.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako je Lana Basta\u0161i\u0107 odbila postati \u017ertvom nakon \u0161to joj je zbog propalestinskih stavova otkazan boravak na austrijskoj rezidenciji i kakve veze ima Jugoslavija s tim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":392823,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-392820","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392820","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392820"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392820\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392824,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392820\/revisions\/392824"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/392823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392820"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392820"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392820"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}