Hidrometeorolo\u0161ki klimatski hazardi ne mogu se izbje\u0107i i zaustaviti i zbog toga je za Crnu Goru va\u017eno dono\u0161enje planova adaptacije na klimatske promjene, poru\u010dio je Luka Mitrovi\u0107 iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).<\/p>\n
Mitrovi\u0107 je u intervjuu agenciji Mina kazao da \u0107e, prema izvje\u0161taju Me\u0111uvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), podru\u010dje Jugoisto\u010dne Evrope i Mediterana, kojem pripada i Crna Gora, biti zna\u010dajnije izlo\u017eeno ekstremnim hidrometeorolo\u0161kim situacijama.<\/p>\n
Na pitanje koliko je Crna Gora pogo\u0111ena klimatskim promjenama i koliko se klima promijenila u posljednje vrijeme, on je odgovorio da Crna Gora dijeli sudbinu cijelog svijeta, kao mali prostor koji se nalazi na podru\u010dju Jugosto\u010dne Evrope i Mediterana.<\/p>\n
Crna Gora je, kako je rekao Mitrovi\u0107, u prethodnih dvadesetak godina ve\u0107 imala nekoliko ekstremnih meteorolo\u0161kih i hidrolo\u0161kih situacija – brojne su\u0161e, poplave, po\u017eare.<\/p>\n
On je pojasnio da je sve to posljedica klimatskih promjena i ve\u0107e temperature vazduha.<\/p>\n
Mitrovi\u0107 je naveo da je pro\u0161la godina u Crnoj Gori, prema nezvani\u010dnim rezultatima, bila najtoplija u istoriji mjerenja, od 1949. naovamo.<\/p>\n
\u201eSvaka decenija bila je toplija u odnosu na neku klimatsku normalu, za nekoliko stepeni. Kod nas se porast temperature ve\u0107 zna\u010dajnije osje\u0107a, posebno u sjevernom regionu\u201c, dodao je Mitrovi\u0107, samostalni savjetnik u Odsjeku za klimatske promjene ZHMS.<\/p>\n
On je kazao da se porast temperature posebno ogleda u zimskom dijelu sezone, da je ranije bilo puno vi\u0161e snijega i da se mnogo du\u017ee zadr\u017eavao snije\u017eni pokriva\u010d.<\/p>\n
\u201eSigurno da sve projekcije, koje se rade na ovom prostoru, pokazuju da \u0107e taj trend biti nastavljen, da \u0107e biti sve du\u017ei su\u0161ni periodi, sve intenzivniji i \u010de\u0161\u0107i toplotni talasi i tropske temperature. S druge strane, kao drugi ekstrem, bi\u0107e sve intenzivnije ki\u0161ne padavine, koje \u0107e izazivati poplave\u201c, rekao je Mitrovi\u0107.<\/p>\n
Kako je naveo, manje snijega u planinama i planinskih djelovima Crne Gore utica\u0107e na to da rezerve vode akumulirane u snijegu budu sve manje.<\/p>\n
\u201eSamim tim bi\u0107e manja izda\u0161nost izvora i bi\u0107e situacija kada \u0107e neke na\u0161e rijeke i izvori presu\u0161ivati\u201c, dodao je Mitrovi\u0107 i poru\u010dio da treba napraviti odre\u0111eni plan prilago\u0111avanja, kako bi sa\u010duvali vodne resurse.<\/p>\n
On je kazao da je jedna od obaveza Crne Gore da donese nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene i dodao da je u toku procedura izrade, uz podr\u0161ku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.<\/p>\n
On je ocijenio da se u Crnoj Gori brzo zaboravi neki klimatski doga\u0111aj koji je uzrokovao veliku \u0161tetu.<\/p>\n
\u201eOd 2003. godine naovamo bilo je desetine takvih situacija. Imali smo 2003. godinu sa toplotnim talasom, 2009. i 2010. sa velikim poplavama na podru\u010dju Skadarskog jezera, doline Lima i Tare, nik\u0161i\u0107kog polja, Bjelopavli\u0107ke ravnice, 2012. sa najve\u0107im snije\u017enim padavinama koje su izazvale vanredno stanje\u201c, naveo je Mitrovi\u0107.<\/p>\n
On je podsjetio na po\u017eare 2012. godine i velike su\u0161e 2014, 2016, 2018.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hidrometeorolo\u0161ki klimatski hazardi ne mogu se izbje\u0107i i zaustaviti i zbog toga je za Crnu Goru va\u017eno dono\u0161enje planova adaptacije na klimatske promjene, poru\u010dio je Luka Mitrovi\u0107 iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS). Mitrovi\u0107 je u intervjuu agenciji Mina kazao da \u0107e, prema izvje\u0161taju Me\u0111uvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), podru\u010dje Jugoisto\u010dne Evrope i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350437,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-392792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392792"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392796,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392792\/revisions\/392796"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}