{"id":392353,"date":"2024-01-30T10:37:18","date_gmt":"2024-01-30T09:37:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=392353"},"modified":"2024-01-30T10:37:18","modified_gmt":"2024-01-30T09:37:18","slug":"grenland-za-sat-gubi-30-miliona-tona-plutajuceg-leda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/30\/grenland-za-sat-gubi-30-miliona-tona-plutajuceg-leda\/","title":{"rendered":"Grenland za sat gubi 30 miliona tona plutaju\u0107eg leda"},"content":{"rendered":"<p>Grenland se ubrzano topi i u prosjeku gubi oko 30 miliona tona plutaju\u0107eg leda za samo jedan sat, pi\u0161e nau\u010dni \u010dasopis Nature i upozorava da se otapanje doga\u0111a br\u017ee nego \u0161to se mislilo.<\/p>\n<p>Gubitak leda, smanjenje, pucanje i raspar\u010davanje gle\u010dera je toliko uzelo maha da Grenland, koji je ina\u010de najve\u0107e ostrvo na svijetu, povr\u0161ine ve\u0107e od dva miliona kvadratnih kilometara, polako gubi svoju gravitacionu mo\u0107.<\/p>\n<p>\u010clan istraziva\u010dkog tima Vilijam Kolgan navodi da Grenland svojom ogromnom masom privla\u010di i dr\u017ei blizu svojih obala velike koli\u010dine vode koje, zajedno sa otopljenom vodom, zbog konstantnog smanjenja mase ovog ostrva, oti\u010du sve br\u017ee u druge djelove Atlantskog okeana, prenosi N1.<\/p>\n<p>Ova koli\u010dina vode, iako ogromna, za sada ne djeluje na pove\u0107anje nivoa vodenih povr\u0161ina na planeti, ali njeno oticanje negativno djeluje na cirkulaciju vodenih struja i temperaturnu distribuciju \u0161to, tako\u0111e, povratno djeluje i na izra\u017eenije klimatske promjene.<\/p>\n<p>Te koli\u010dine slatke vode remete distribuciju tople vode na sjever i hladne vode na jug Atlantika.<\/p>\n<p>Vilijam Kolgan nagla\u0161ava da je otapanje leda sa Grenlanda ozbiljan problem i da, ako se uzme u obzir ne samo topljenje leda oko obala ostrva, nego i kompletan ledeni pokriva\u010d, kao i dio ostrva koji je pod vodom, koli\u010dina izgubljenog leda vjerovatno dosti\u017ee oko 10.000 tona u sekundi.<\/p>\n<p>Okeani \u0161irom svijeta mogli bi u bliskoj budu\u0107nosti postati kiseli, jer se topljenjem leda i gle\u010dera u svjetska mora i okeane sa vodom odliva i rastvoreni ugljen-dioksid. Trenutna prosje\u010dna pH vrijednost svjetskih okeana je 8,1 i na ljestvici od jedan do 14 kiselost nastaje od pH vrijednosti sedam i pove\u0107ava se idu\u0107i na ni\u017ee.<\/p>\n<p>Ugljen-dioksid u vodene povr\u0161ine dospijeva i direktno iz atmosfere.<\/p>\n<p>Tokom 2022. godine globalna emisija ovog gasa dostigla je 37,15 milijardi tona, a nau\u010dnici predvi\u0111aju da je 2023. godine emisija ugljen dioksida u svijetu pove\u0107ana za novih 1,1 odsto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grenland se ubrzano topi i u prosjeku gubi oko 30 miliona tona plutaju\u0107eg leda za samo jedan sat, pi\u0161e nau\u010dni \u010dasopis Nature i upozorava da se otapanje doga\u0111a br\u017ee nego \u0161to se mislilo. Gubitak leda, smanjenje, pucanje i raspar\u010davanje gle\u010dera je toliko uzelo maha da Grenland, koji je ina\u010de najve\u0107e ostrvo na svijetu, povr\u0161ine ve\u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288925,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-392353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392353"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392356,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392353\/revisions\/392356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288925"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}