{"id":392278,"date":"2024-01-29T16:46:05","date_gmt":"2024-01-29T15:46:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=392278"},"modified":"2024-01-29T16:46:05","modified_gmt":"2024-01-29T15:46:05","slug":"istrazivanje-gradjani-najvise-vjeruju-vjerskim-zajednicama-i-policiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/29\/istrazivanje-gradjani-najvise-vjeruju-vjerskim-zajednicama-i-policiji\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje: Gra\u0111ani najvi\u0161e vjeruju vjerskim zajednicama i policiji"},"content":{"rendered":"<p>Crnogorski gra\u0111ani najvi\u0161e povjerenja imaju u vjerske zajednice, policiju i obrazovni sistem, a najmanje u medije i politi\u010dke partije, pokazalo je istra\u017eivanje Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO).<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje javnog mnjenja o ulozi civilnog dru\u0161tva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore sprovedeno je u periodu od 18. do 24. januara na uzorku od 1.012. osoba, a podatke je prikupila agencija Damar.<\/p>\n<p>Prema<a href=\"https:\/\/cgo-cce.org\/2024\/01\/29\/uprkos-negativnim-kampanjama-i-suzenom-prostoru-za-kritiku-vlasti-od-strane-nvo-raste-pozitivna-percepcija-o-nvo\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"> podacima iz istra\u017eivanja<\/a>, bilje\u017ei se rast povjerenja gra\u0111ana u institucije od 2021. do ove godine, iako nijedna i dalje nema najve\u0107e povjerenje.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani najvi\u0161e vjeruju vjerskim zajednicama, koje imaju prosje\u010dnu ocjenu 2.72, a slijede policija i obrazovni sistem sa ocjenama 2.6, zdravstvo 2.57 i predsjednik dr\u017eave 2.55.<\/p>\n<p>Mediji i politi\u010dke stranke su na dnu liste, a najzna\u010dajniji rast povjerenja se konstatuje kod tu\u017eila\u0161tva.<\/p>\n<p>Iz CGO su ukazali da gra\u0111ani kao najodgovorniji za dobrobit dru\u0161tva vide zdravstveni sistem, zatim Vladu, pa Skup\u0161tinu.<\/p>\n<p>\u201cObrazovni sistem se vidi ne\u0161to odgovornijim za dobrobit dru\u0161tva u odnosu na raniji talas\u201d, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Kao institucije koje imaju najmanje odgovornosti za dobrobit percipiraju se nevladine organizacije, mediji, sindikati i banke.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da se nezaposlenost percipira kao najva\u017eniji problem, a kao veliki problem ostaju i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i unaprje\u0111enje \u017eivotnog standarda.<\/p>\n<p>\u201cNajve\u0107i rast percepcije problema zabilje\u017een je u domenu obrazovanja, sa 4,7 odsto u 2021. na 8,1 odsto u ovoj godini\u201d, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Iz CGO su ukazali da se, u odnosu na istra\u017eivanje iz 2021, bilje\u017ei pad podr\u0161ke \u010dlanstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) sa 77,3 odsto na 70,3 odsto.<\/p>\n<p>\u201c\u010clanstvu se protivi 17,1 odsto \u0161to je pribli\u017eno ranije procentu, dok raste broj neopredjeljenih oko ovog pitanja\u201d, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ve\u0107ina od skoro 60 odsto gra\u0111ana smatra da se Crne Gora kre\u0107e sporo ili veoma sporo ka EU.<\/p>\n<p>\u201cNe\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine gra\u0111ana (28 odsto), smatra da \u0107e Crna Gora za pet godina postati \u010dlanica EU, \u010detvrtina je na poziciji da \u0107e to biti za deset godina, a 13,8 odsto da \u0107e to biti za 20 godina\u201d, navodi se u rezultatima.<\/p>\n<p>Prema podacima iz istra\u017eivanja, skoro petina gra\u0111ana smatra da Crna Gora nikada ne\u0107e postati \u010dlanica EU.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani vide Vladu kao najodgovorniju za dinamiku procesa pristupanja, slijede Skup\u0161tina, pravosu\u0111e, a bilje\u017ei se rast u percepciji odgovornosti politi\u010dkih partija i istaknutih pojedinaca.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ve\u0107ina gra\u0111ana ima generalno pozitivno mi\u0161ljenje o radu nevladinih organizacija (NVO).<\/p>\n<p>Da NVO dobro rade smatra 50,1 odsto gra\u0111ana, negativno mi\u0161ljenje ima 21,8 odsto, dok stav o tome nije dalo 28,1 odsto ispitanika.<\/p>\n<p>Iz CGO-a su kazali da su se NVO 2021. godine prepoznavale kao glavni akteri civilnog dru\u0161tva, dok danas manji broj gra\u0111ana civilno dru\u0161tvo gledaju samo kroz NVO.<\/p>\n<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja, fondacije, sindikati, mediji i strukovna udru\u017eenja se mnogo vi\u0161e vide kao sastavni dijelovi civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Iz CGO-a su ukazali na vidljiv pomak u informisanosti gra\u0111ana o civilnom sektoru.<\/p>\n<p>Izme\u0111u 2021. i ove godine procenat onih koji su se izjasnili kao potpuno neinformisani smanjio se sa 20,3 odsto na 14,2 odsto, a zna\u010dajan rast se vidi kod onih koji su se izjasnili kao uglavnom informisani.<\/p>\n<p>U CGO smatraju da to ukazuje na pobolj\u0161anje u dostupnosti informacija o civilnom sektoru ili pove\u0107anoj pa\u017enji gra\u0111anstva prema aktivnostima ovog sektora.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da se tre\u0107ina ispitanika o radu civilnog sektora informi\u0161e putem TV-a, za \u010detvrtinu su izvor portali, a za petinu dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n<p>Prema rezultatima, najva\u017eniji faktor koji uti\u010de na kreiranje stava o NVO su njihove aktivnosti, a veoma zna\u010dajni su i stavovi lidera tih NVO.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da je gra\u0111anski aktivizam u padu, sa 14,5 odsto u 2021. na 9,9 odsto u ovoj godini, uz prili\u010dan rast kod onih koji ne vjeruju da bi to i\u0161ta promijenilo \u2013 sa 14,9 na 21,4 odsto.<\/p>\n<p>\u201cVi\u0161e od \u010detvrtine gra\u0111ana bi razmotrilo uklju\u010denje u aktivnosti NVO koja promovi\u0161e ciljeve, aktivnosti ili promjene za koje se zala\u017eu, dok to ne bi u\u010dinilo 57,1 odsto, a \u0161to je sli\u010dno podacima iz ranijeg talasa\u201d, navodi se u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Da su NVO nezavisne od vlasti, djelimi\u010dno ili u potpunosti, procjenjuje petina gra\u0111ana, 20,2 odsto, \u0161to je pad u odnosu na 2021. kada je tog stava bila skoro tre\u0107ina, a sli\u010dan odnos se bilje\u017ei i kod pitanja u nezavisnosti od politi\u010dkih partija.<\/p>\n<p>Iz CGO su rekli da 37,9 odsto ispitanika smatra da NVO poku\u0161avaju biti korektiv vlasti, a 21,3 odsto da to nije tako.<\/p>\n<p>Kako se navodi u rezultatima istra\u017eivanja, postoji percepcija da su NVO bile kriti\u010dne prema prethodnoj vladi, ali da je to sada manje slu\u010daj.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da je ve\u0107ina ispitanika saglasna da se NVO bore za pravdu i ljudska prava, ali se i tu konstatuje rast broja neodlu\u010dnih.<\/p>\n<p>Iz CGO su ukazali na smanjenje procenta gra\u0111ana koji smatraju da se NVO zala\u017eu za evropske vrijednosti i standard \u2013 sa 40,5 odsto u 2021. na 34,4 odsto u ovoj godini, dok je pove\u0107an broj neodlu\u010dnih oko ovog pitanja.<\/p>\n<p>Smanjen je i procent onih smatraju da NVO prete\u017eno slu\u017ee za li\u010dne interese pojedinaca sa 29,5 odsto u 2021. na 24,3 odsto u ovoj godini, dok raste broj gra\u0111ana koji ne smatraju da su NVO podre\u0111ene pojedina\u010dnim interesima.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da pada percepcija va\u017enosti uloge NVO u dru\u0161tvu sa 38,7 odsto u 2021. na 28,5 odsto u ovoj godini, iako je i manji broj onih koji su protivni takvoj percepciji.<\/p>\n<p>Kako se navodi, da NVO rade u javnom i interesu gra\u0111ana danas smatra 38,2 odsto njih, \u0161to je manje nego u prethodnom istra\u017eivanju iz 2021. godine kada je to mi\u0161ljenje imao 45,1 odsto gra\u0111ana.<\/p>\n<p>\u201cZa oko tri odsto je porastao broj onih koji smatraju da NVO rade u interesu svojih lidera, a primjetan je blagi rast u percepciji da NVO rade u interesu politi\u010dkih partija, odnosno u interesu Vlade\u201d, pi\u0161e u rezultatima istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da gra\u0111ani kao klju\u010dnog aktera u promovisanju demokratije u dru\u0161tvu vide Vladu, a slijede obrazovni sistem, predsjednik dr\u017eave, mediji, i NVO koje u tom dijelu imaju rast u odnosu na 2021. godinu<\/p>\n<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja, me\u0111unarodni donatori su prepoznati kao glavni u finansiranju NVO, a primarno EU fondovi, zatim me\u0111unarodne organizacije pa ambasade dr\u017eava \u010dlanica EU, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kanade.<\/p>\n<p>Bilje\u017ei se pad u percepciji Vlade kao glavnog donatora, a raste broj onih koji u tom pogledu vide vi\u0161e lokalne samouprave, biznis sektor.<\/p>\n<p>Rezultati istra\u017eivanja su pokazali da je pove\u0107an broj gra\u0111ana koji smatraju da je saradnja izme\u0111u Vlade Crne Gore i NVO zadovoljavaju\u0107a, ali i onih koji je vide kao lo\u0161u, dok zna\u010dajno opada broj neopredjeljenih oko ovog pitanja.<\/p>\n<p>Kako se navodi u rezultatima, zna\u010dajno je porastao broj onih koji smatraju da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za razvoj NVO koje slobodno kritikuju ograni\u010davaju vlast kada je to potrebno \u2013 sa 36,8 odsto iz 2021. na 43,1 odsto u ovoj godini.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je dio projekta OCD u Crnoj Gori \u2013 od osnovnih usluga do oblikovanja politika \u2013 M\u2019BASE koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njema\u010dkom fondacijom Friedrich Ebert, NVO Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica i Politikon mre\u017ea, a u saradnji sa ministarstvom javne uprave i evropskih poslova.<\/p>\n<p>Projekat finansira EU, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crnogorski gra\u0111ani najvi\u0161e povjerenja imaju u vjerske zajednice, policiju i obrazovni sistem, a najmanje u medije i politi\u010dke partije, pokazalo je istra\u017eivanje Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO). Istra\u017eivanje javnog mnjenja o ulozi civilnog dru\u0161tva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore sprovedeno je u periodu od 18. do 24. januara na uzorku od 1.012. osoba, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368906,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-392278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=392278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":392281,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/392278\/revisions\/392281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=392278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=392278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=392278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}