{"id":391980,"date":"2024-01-26T09:46:34","date_gmt":"2024-01-26T08:46:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=391980"},"modified":"2024-01-26T09:46:34","modified_gmt":"2024-01-26T08:46:34","slug":"mali-pauci-pletu-vece-mreze-a-veliki-manje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/26\/mali-pauci-pletu-vece-mreze-a-veliki-manje\/","title":{"rendered":"Mali pauci pletu ve\u0107e mre\u017ee, a veliki manje"},"content":{"rendered":"<p>Planeta se od predindustrijskog doba zagrijavala prosje\u010dno 1,2 \u00b0C, a na globalno zagrijavanje i njegove posljedice ljudi se prilago\u0111avaju na razli\u010dite na\u010dine. Biljne i \u017eivotinjske vrste imaju sopstvene mehanizme prilago\u0111avanja na rastu\u0107e temperature kao \u0161to je migracija u krajeve sa pogodnijom klimom. U poku\u0161aju da se adaptiraju na izmijenjene klimatske uslove, kod nekih \u017eivotinja je \u010dak opa\u017eeno i smanjenje veli\u010dine ili promjena oblika tijela.<\/p>\n<p>Nova studija otkriva neobi\u010dnu sposobnost prilago\u0111avanja na klimatske promene kod pauka \u2013 na sve toplijoj Zemljinoj kugli, oni mijenjaju veli\u010dinu svoje mre\u017ee koju pletu kako bi uhvatili plijen, prenosi portal klima101.rs.<\/p>\n<p>Autori eksperimenta su u periodu od \u010detiri uzastopne godine prou\u010davali kako dvije dominantne vrste pauka reaguju na eksperimentalno zagrijavanje na alpskim livadama.<\/p>\n<p>Pri eksperimentalnom zagrijavanju od 0,6 \u00b0C, veliki pauci bi gradili 43,6% manje mre\u017ee. Sa druge strane, kod onih manjih istra\u017eiva\u010di su primijetili pove\u0107anje mre\u017ee 79,8%<br \/>\nU ogromnim otvorenim komorama, dubine i \u0161irine 15 metara i visine 2,5 metra, simulirali su porast temperature od 0,6 \u00b0C. U takvim uslovima, veliki pauci (A. luosangensis) gradili bi 43,6% manje mre\u017ee. Sa druge strane, kod onih manjih (M. pusilla) istra\u017eiva\u010di su primijetili sasvim suprotan trend \u2013 pove\u0107anje mre\u017ee 79,8%.<\/p>\n<p>Eksperimentalno zagrijavanje pove\u0107alo je biomasu nadzemnih biljaka, kao i relativnu biomasu graminoida nalik travama, a smanjilo nadzemnu biomasu forbija koje karakteri\u0161u \u0161iroki listovi. Ovo se dalje odrazilo na rasprostranjenost biljojeda koji predstavljaju plijen paucima: smanjila se brojnost insekata dugog tijela, a pove\u0107ala koli\u010dina hrane koja je zajedni\u010dka za obje ispitivane vrste.<\/p>\n<p>U zagrejanim komorama tada je do\u0161lo do pada broja ve\u0107ih paukova zato \u0161to su na raspolaganju imali manje odgovaraju\u0107e hrane, kao i do pomenute promjene veli\u010dine mre\u017ee: veliki pauci su pravili povr\u0161inski manje mre\u017easte zamke za insekte zbog manjka krupnijeg plijena, dok su male, gladnije jedinke gradile ve\u0107e mre\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova studija otkriva neobi\u010dnu sposobnost prilago\u0111avanja na klimatske promene kod pauka \u2013 na sve toplijoj Zemljinoj kugli, oni mijenjaju veli\u010dinu svoje mre\u017ee koju pletu kako bi uhvatili plijen<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318399,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-391980","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391980"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391983,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391980\/revisions\/391983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318399"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}