{"id":391892,"date":"2024-01-25T10:55:25","date_gmt":"2024-01-25T09:55:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=391892"},"modified":"2024-01-25T10:55:25","modified_gmt":"2024-01-25T09:55:25","slug":"da-li-ce-buduci-vdt-abolirati-bivse-rukovodioce-za-ratne-zlocine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/25\/da-li-ce-buduci-vdt-abolirati-bivse-rukovodioce-za-ratne-zlocine\/","title":{"rendered":"Da li \u0107e budu\u0107i VDT abolirati biv\u0161e rukovodioce za ratne zlo\u010dine?"},"content":{"rendered":"

Autor: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U subotu 27. januara, Skup\u0161tina Crne Gore odlu\u010duje o izboru Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca ili Vrhovne dr\u017eavne tu\u017eiteljke (VDT) izme\u0111u tri kandidata: Maje Jovanovi\u0107, Suzane Mugo\u0161a i Milorada Markovi\u0107a.<\/p>\n

Od osobe koja \u0107e biti VDT zavisi da li \u0107e Crna Gora u narednih 5 godina strate\u0161ki iskora\u010diti ka vladavini prava i uvjeriti Evropsku uniju da zaslu\u017euje prijem u njeno \u010dlanstvo,\u00a0ili ne\u0107e.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu zna\u010daj\u00a0izbora VDT\u00a0za budu\u0107nost dr\u017eave, poslanici treba posebno da sagledaju\u00a0stav kandidata prema\u00a0procesuiranju ratnih zlo\u010dina kao test spremnosti da procesuiraju i vrh biv\u0161e vlasti.<\/p>\n

Spremnost na preispitivanje starih predmeta ratnih zlo\u010dina – Bukovice, Deportacije, Kalu\u0111erskog laza, Morinja, zna\u010di i ispitivanje komandne odgovornosti kojom se tu\u017eila\u0161tvo do sada nije bavilo zbog nedostatka politi\u010dke volje.<\/p>\n

Privremenim mjerilima za poglavlje 23 \u2013\u00a0Pravosu\u0111e i temeljna prava, zahtjevano je od\u00a0Crne\u00a0Gore da\u00a0dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo i sudovi poka\u017eu kapacitet, kakav do sad nijesu pokazali,\u00a0da\u00a0nezavisno procesuiraju ratne zloc\u030cine u skladu s me\u0111unarodnim humanitarnim pravom i praksom Ha\u0161kog tribunala, i preduzmu djelotvorne mjere za rjes\u030cavanje nekaz\u030cnjivosti.\u00a0Ovo je neophodno da bi dr\u017eava dobila zavr\u0161na mjerila za zatvaranje ovog poglavlja.<\/p>\n

To zahtijeva i suo\u010davanje sa starim, neuspje\u0161no procesuiranim predmetima ratnih zlo\u010dina Deportacije, Bukovice i Kalu\u0111erskog laza. Presude u tim predmetima bile su suprotne me\u0111unarodnom humanitarnom pravu i sadr\u017eale su pravne gre\u0161ke, kako je Evropska komisija ponovila u nekoliko izvje\u0161taja.<\/p>\n

Mauricio Salustro, drz\u030cavni tuz\u030cilac i me\u0111unarodni sudija, koga je Evropska komisija 2014. godine anga\u017eovala da analizira rad dr\u017eavnog tu\u017eilas\u030ctva i sudova Crne Gore, kritikovao je pravne kvalifikacije dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva i pristup krivi\u010dnom gonjenju u tim predmetima, dok je stavove suda ocijenio kao \u201eo\u010digledno pogre\u0161ne” i \u201ebez presedana”.<\/p>\n

Zbog toga je revizija starih predmeta postala i strate\u0161ko pitanje jo\u0161 2015. godine, kada je Strategijom za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina predvi\u0111eno da se SDT ozbiljno posveti “provjeri starih predmeta u cilju identifikacije jo\u0161 nekih osumnji\u010denih, uzimaju\u0107i u obzir sve modele krivi\u010dne odgovornosti i krivi\u010dna djela”.<\/p>\n

Kandidatkinje\u00a0i kandidat\u00a0za funkciju VDT\u00a0su o procesuiranju ratnih zlo\u010dina govorili samo pred skup\u0161tinskim odborom i to odgovaraju\u0107i na pitanja poslanika.<\/p>\n

Niko nije dao adekvatna uvjerenja da \u0107e preispitati stare predmete, iako postoje ozbiljne sumnje da je posebno u predmetima Bukovice i Deportacije do\u0161lo do namjerne pogre\u0161ne kvalifikacije, odnosno pogre\u0161ne primjene prava, da je nedostatak politi\u010dke volje uticao na procesuiranje ovih ratnih zlo\u010dina i da se tim presudama prije svega \u0161titio politi\u010dki vrh i narativ da Crna Gora nije u\u010destovala u ratovima.<\/p>\n

Maja Jovanovi\u0107<\/strong>, je formalno pokrenula pitanje revidiranja Strategije za procesuiranje ratnih zlo\u010dina. Me\u0111utim, za godinu dana, koliko je provela na toj funkciji, nije donijela akcioni plan koji bi uozbiljio primjenu postoje\u0107e strategije, niti je poznato da je uradila evaluaciju onoga \u0161to je SDT u\u010dinilo po pitanju procesuiranja ratnih zlo\u010dina. Jovanovi\u0107 je istakla da \u0107e akcioni plan biti sastavni dio nove strategije, te da smatra neophodnim da se dva tu\u017eioca bave samo predmetima ratnih zlo\u010dina. O\u00a0starim predmetima nije govorila.<\/p>\n

Milorad Markovi\u0107<\/strong>, kandidat za VDT koga favorizuju partije nove ve\u0107ine\u00a0je\u00a0saop\u0161tio\u00a0da su stari predmeti ratnih zlo\u010dina za njega\u00a0zavr\u0161eni i da \u0107e samo ako Ha\u0161ki tribunal – Rezidualni mehanizam dostavi ne\u0161to novo, tu biti prostora za ponovno razmatranje. U protivnom, ne namjerava da pregleda stare predmete. Ovakav stav je posebno zabrinjavaju\u0107i i treba razmotriti da li kod Markovi\u0107a postoji konflikt interesa po ovom pitanju, s obzirom da je njegov pok. otac bio optu\u017een za ratne zlo\u010dine pa oslobo\u0111en upravo u jednom od ovih predmeta.<\/p>\n

Suzana Mugo\u0161a,<\/strong> kandidatkinja koja ima najmanje \u0161ansi za izbor, jer je nije predlo\u017eio Tu\u017eila\u010dki savjet, niti su poslanici vlasti izjavili spremnost da je podr\u017ee, jedina je dala pozitivnu izjavu: \u201eAko budem izabrana, sigurni budite da \u0107u se sa ratnim zlo\u010dinima itekako pozabaviti, mislim da postoji prostor za to,\u00a0da se preispitaju stari predmeti od ranije\u00a0i da se otvore novi. Jer \u010dini mi se kad ho\u0107e da se radi dolazi se do dokaza.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U subotu 27. januara, Skup\u0161tina Crne Gore odlu\u010duje o izboru Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca ili Vrhovne dr\u017eavne tu\u017eiteljke (VDT) izme\u0111u tri kandidata: Maje Jovanovi\u0107, Suzane Mugo\u0161a i Milorada Markovi\u0107a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320037,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-391892","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391892","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391892"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391892\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391895,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391892\/revisions\/391895"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320037"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391892"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391892"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391892"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}