{"id":391765,"date":"2024-01-23T15:43:06","date_gmt":"2024-01-23T14:43:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=391765"},"modified":"2024-01-23T15:43:06","modified_gmt":"2024-01-23T14:43:06","slug":"vlada-da-odustane-od-neustavnih-propisa-za-eliminaciju-nepozeljnih-drzavnih-sluzbenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/23\/vlada-da-odustane-od-neustavnih-propisa-za-eliminaciju-nepozeljnih-drzavnih-sluzbenika\/","title":{"rendered":"HRA: Vlada da odustane od\u00a0neustavnih propisa za eliminaciju nepo\u017eeljnih dr\u017eavnih slu\u017ebenika"},"content":{"rendered":"<p>Ministarstvo pravde je krajem decembra pro\u0161le godine predlo\u017eilo, a Vlada ekspresno usvojila,\u00a0izmjenu Uredbe o zastupniku dr\u017eave pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojom je broj mandata\u00a0zastupnika ograni\u010dila na najvi\u0161e dva. Pored toga, u prelaznim i zavr\u0161nim odredbama Uredbe je predvi\u0111eno i\u00a0da aktuelnoj zastupnici dr\u017eave pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentini Pavli\u010di\u0107, prestane\u00a0zapo\u010deti tre\u0107i mandat danom izbora novog zastupnika na osnovu konkursa (\u010dl. 16a, st. 2) &#8211; koji je ve\u0107\u00a0raspisan i traje do\u00a026. 1. 2024. godine.<\/p>\n<p>Ovakva prelazna i zavr\u0161na odredba je protivna \u010dlanu 147 Ustava Crne Gore, koji ne predvi\u0111a da\u00a0podzakonski akti mogu imati povratno dejstvo, kakvo je tom odredbom propisano. Drugim\u00a0re\u010dima, neustavno je propisano da zastupnici prestaje zapo\u010deti tre\u0107i\u00a0mandat.<\/p>\n<p>Jedini na\u010dini da joj mandat prestane \u00a0u skladu s Ustavom, propisani su u \u010dlanovima 7 Uredbe, u poglavlju\u00a0\u201cImenovanje i razrje\u0161enje\u201d, i to su: ostavka, ispunjenje uslova za starosnu penziju, prestanak\u00a0dr\u017eavljanstva i osuda na bezuslovnu kaznu zatvora. Mogla je i da bude razrje\u0161ena na\u00a0osnovu \u010dlana 8 Uredbe, zbog nestru\u010dnog ili nesavjesnog vr\u0161enja funkcije, trajne nesposobnosti za\u00a0vr\u0161enje funkcije ili drugog razloga koji bi je \u010dinio nedostojnom za vr\u0161enje funkcije. Me\u0111utim, ono \u0161to\u00a0ne bi smjelo da se dogodi je da se ona\u00a0de facto\u00a0razrije\u0161i pravnim nasiljem &#8211; retroaktivnim prekidom mandata na osnovu\u00a0izmjene podzakonskog propisa.<\/p>\n<p>Dvije su stvari vrlo zabrinjavaju\u0107e. Prva je o\u010digledna tendencija i ove Vlade da donosi propise\u00a0\u201cad hominem\u201d da bi konkretnu osobu smjenila sa funkcije. To je u slu\u010daju biv\u0161eg Glavnog\u00a0specijalnog tu\u017eioca Milivoja Katni\u0107a i poku\u0161aja izmjena Zakona o radu ve\u0107 kritikovala Venecijanska\u00a0komisija, nagla\u0161avaju\u0107i da takav pristup ugro\u017eava pravnu sigurnost i da je suprotan vladavini prava.\u00a0Tada je HRA blagovremeno ukazala da je bilo osnova da se protiv gospodina Katni\u0107a pokrene disciplinski postupak, koji\u00a0je mogao dovesti i do njegovog zakonitog razrje\u0161enja, ali je \u010dinjenica da ni v.d. VDT ni tada\u0161nji\u00a0ministar pravde takav postupak nijesu pokrenuli.<\/p>\n<p>Sve u svemu, uklanjanje nepo\u017eeljnih dr\u017eavnih funkcionera tako \u0161to im nova vlast\u00a0obustavi mandat\u00a0izmjenom propisa, ne samo da nije \u201csportski\u201d, nego\u00a0nije u skladu s vladavinom prava. Tu je lekciju Venecijanska komisija ve\u0107\u00a0poslala Crnoj Gori i u odnosu na prekid mandata biv\u0161im \u010dlanovima Tu\u017eila\u010dkog savjeta na osnovu prelaznih odredbi novog (Dritanovog) zakona. Sad je, u\u00a0slu\u010daju zastupnice, stvar jo\u0161 o\u010diglednije protivna Ustavu, jer on ne pominje ni mogu\u0107nost da\u00a0podzakonski akti imaju retroaktivno dejstvo, za razliku od zakona, koji ga, pod odre\u0111enim uslovom, i mogu imati.<\/p>\n<p>HRA smatra da u zakonitom postupku treba razrje\u0161iti sve dr\u017eavne funkcionere koji svoj posao\u00a0rade nezakonito i nesavjesno ili se utvrdi da su na drugi na\u010din nedostojni da ga rade, kako je\u00a0predvi\u0111eno i pomenutom Uredbom. Me\u0111utim, Vlada Crne Gore, a pogotovo pravnici u njenom sastavu,\u00a0morali bi da znaju da\u00a0ad hominem\u00a0propisi ne mogu da pro\u0111u test vladavine\u00a0prava koja se o\u010dekuje od dr\u017eave kandidata za \u010dlanstvo u EU.\u00a0Vezivanje nezakonito prekinutog mandata sa po\u017eeljnim personalnim promjenama javnih funkcionera je\u00a0samovolja kojom se ne posti\u017ee nikakav legitimni pravni ni politi\u010dki cilj. Retroaktivna primjena uredbe je\u00a0suprotna Ustavu Crne Gore i proizvodi bitno ve\u0107u dru\u0161tvenu\u00a0\u0161tetu od toga da postoje\u0107i funkcioner zavr\u0161i mandat koji je ve\u0107 zapo\u010deo.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de eventualnog pore\u0111enja ovog slu\u010daja sa spornim tre\u0107im mandatom na koji je Sudski savjet izabrao posljednju predsjednicu Vrhovnog suda Vesne Medenice, odnosno spornih vi\u0161estrukih mandata nekoliko predsjednika sudova, a \u010dime se posebno bavila i HRA, treba imati u vidu da je u njihovom slu\u010daju ograni\u010denje od dva mandata ve\u0107 bilo propisano Ustavom, odnosno zakonom prije nego su konkurisali za nove\u00a0\u201cprekobrojne\u201d mandate. Unaprijed su znali za to ograni\u010denje i jedino \u010demu su mogli da se nadaju je da \u0107e Sudski savjet\u00a0tuma\u010diti Ustav i zakon tako da to njima ide u prilog. Me\u0111utim, u ovom slu\u010daju zastupnici je ve\u0107 tekao tre\u0107i mandat, koji joj je sada retroaktivno ograni\u010den i to propisom koji prema Ustavu ne bi smio da ima retroaktivno dejstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stav Akcije za ljudska prava o prekidu mandata zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za\u00a0ljudska prava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-391765","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391765"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391765\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391768,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391765\/revisions\/391768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}