Takozvane \u201etra\u010d partije\u201c su prili\u010dno uobi\u010dajena praksa, i \u010desto se smatraju bezazlenim, ali efekti mogu biti dalekose\u017eni. Glasine su bile tema i nekoliko nau\u010dnih istra\u017eivanja.<\/p>\n
Ogovaranje je slo\u017eena dru\u0161tvena pojava koja ima nekoliko funkcija u svakodnevnom razgovoru.<\/p>\n
Dr Tara Vel, prate\u0107i rezultate i zapa\u017eanja analiti\u010dara nekoliko studija koje su se bavile temom tra\u010deva, izdvojila je \u010detiri glavne funkcije ogovaranja koje ga mo\u017eda \u010dine tako privla\u010dnim.<\/p>\n
Dijeljenje informacija \u2013 Tra\u010devi \u010desto uklju\u010duju dijeljenje informacija o drugima i pomaganje pojedincima da budu informisani o tome \u0161ta se de\u0161ava u njihovim dru\u0161tvenim krugovima. Tra\u010devi mogu biti na\u010din da se razmjenjuju vijesti, da se a\u017euriraju postoje\u0107a saznanja ili da se podijele li\u010dna iskustva koja mogu interesovati druge.<\/p>\n
Dru\u0161tveno vezivanje \u2013 Ogovaranje mo\u017ee oja\u010dati dru\u0161tvene veze stvaranjem osje\u0107aja zajedni\u010dkog znanja ili razumijevanja unutar grupe. Dijeljenje li\u010dnih ili osjetljivih informacija na na\u010din sli\u010dan tra\u010devima mo\u017ee uspostaviti povjerenje me\u0111u pojedincima jer signalizira otvorenost i transparentnost.<\/p>\n
Dru\u0161tvena regulativa \u2013 Tra\u010devi mogu biti oru\u0111e za sprovo\u0111enje dru\u0161tvenih normi. Razgovaraju\u0107i o pona\u0161anju drugih, pojedinci poja\u010davaju ili osporavaju dru\u0161tvene standarde. Na ovaj na\u010din, ogovaranje mo\u017ee biti oblik dru\u0161tvene kontrole, obeshrabruju\u0107i pona\u0161anje koje se do\u017eivljava kao odstupanje od prihva\u0107enih normi.<\/p>\n
Zabava \u2013 Tra\u010devi \u010desto sadr\u017ee elemente zabave. Mo\u017ee biti zanimljivo, pru\u017eaju\u0107i pojedincima vid zabave u svakodnevnim razgovorima. Tra\u010devi mogu imati oblik pripovijedanja, \u010dine\u0107i razgovore uzbudljivijim i zadivljuju\u0107im, iako \u010desto na tu\u0111i ra\u010dun.<\/p>\n
Ko su osobe koje najvi\u0161e ogovaraju Iako se ogovara\u010di \u010desto smatraju neeti\u010dkim, manje obrazovanim i smatra se da su uglavnom \u017eenskog pola, studija Robins i Karan (2019) nije otkrila zna\u010dajne razlike u karakteristikama onih koji ogovaraju vi\u0161e od drugih.<\/p>\n
Koristili su podatke iz pet studija posmatranja da ispitaju ko i kako ogovara. Svi u\u010desnici su nosili elektronski aktivirani snima\u010d, koji je prikupljao akusti\u010dne uzorke tokom dva do pet dana i ispunjavao demografske i li\u010dne upitnike.<\/p>\n
Zvu\u010dni fajlovi su bili kodirani da kategori\u0161u da li su tra\u010devi pozitivni, negativni ili neutralni, zatim da li je tra\u010d o osobi koja je javna li\u010dnost ili ne, i koja je tema tra\u010da (dru\u0161tvene informacije, fizi\u010dki izgled ili postignu\u0107e). Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su \u010desti ogovara\u010di imali tendenciju da budu ekstrovertniji.<\/p>\n
Rezultati su pokazali da su se \u017eenske osobe vi\u0161e bavile neutralnijim ogovaranjem od mu\u0161karaca, a mla\u0111i ljudi su imali tendenciju da ogovaraju u negativnom kontekstu vi\u0161e od starijih ljudi.<\/p>\n
Uop\u0161teno govore\u0107i, tra\u010devi su bili neutralni u pogledu dru\u0161tvenih informacija, a ne pozitivni ili negativni. U stvari, 74,3% svih uzorkovanih tra\u010deva u studiji bilo je neutralno, \u0161to zna\u010di da nisu pozitivno ili negativno evaluativne.<\/p>\n
Ovi nalazi iz studija posmatranja sugeri\u0161u da je ogovaranje va\u017eno u razmjeni informacija i da nema uvijek namjeru da bude \u0161tetno ili da povrijedi druge.<\/p>\n
Prema novijim istra\u017eivanjima, ako su informacije koje se dijele zasnovane na istini, to mo\u017ee pozitivno uticati na na\u0161e odnose sa drugima. Dijeljenje ta\u010dnih informacija o tre\u0107oj strani moglo bi da pobolj\u0161a povjerenje izme\u0111u pojedinaca promovisanjem i odr\u017eavanjem grupne saradnje i timskog rada.<\/p>\n
Pronala\u017eenje istine u tra\u010devima Koriste\u0107i pojednostavljeni matemati\u010dki model, me\u0111unarodni tim analiti\u010dara istra\u017eio je kada je ogovaranje \u2013po\u0161teno i nepo\u0161teno, i kako se mo\u017ee odraziti na uklju\u010dene aktere. Istra\u017eiva\u010di su simulirali tra\u010deve kao trougao: ogovara\u010d, primalac informacija i tre\u0107a osoba o kojoj se pri\u010da dok nije prisutna.<\/p>\n
Model je istra\u017eivao to da li je razmena informacija koristila osobi koja je \u010dula tra\u010deve, o kome god da se radilo, ili je to na\u0161tetilo nekom od aktera. Istra\u017eiva\u010di su \u017eeljeli da vide da li \u0107e ogovara\u010di \u0161iriti iskrene ili la\u017ene izjave kako bi maksimizirali svoju korist, a da ne naru\u0161e svoju reputaciju.<\/p>\n
Uop\u0161teno govore\u0107i, otkrili su da su ogovara\u010di bili iskreni kada su imali isti cilj sa druge dvije strane. Ali kada su njihovi ciljevi bili neuskla\u0111eni, kao \u0161to je na primjer situacija o unapre\u0111enju na poslu, mnogo je ve\u0107a vjerovatno\u0107a da \u0107e lagati. Dakle, vjerovatnije je da \u0107e situacije u kojima \u0107e ne\u010diji neuspjeh zna\u010diti uspjeh drugog \u2013 dovesti do nepo\u0161tenog ili negativnog ogovaranja koje \u0107e nauditi drugom.<\/p>\n
Peters i Fonseca (2020) su testirali ovu hipotezu direktno ispitivanjem u\u010destalosti i oblika spontanih la\u017ei.<\/p>\n
Razmatrali su i da li se ogovara\u010di takmi\u010de jedni sa drugima ili ne. Otkrili su da ipak, sve u svemu \u2013 la\u017ei \u010dine znatnu manjinu poruka.<\/p>\n
Negativne i la\u017ene informacije mogu na\u0161tetiti reputaciji subjekta i ogovara\u010da ako su uhva\u0107eni u la\u017ei. Pojedinci koji se bave ogovaranjem mogu do\u017eivjeti stres i anksioznost, posebno ako se osje\u0107aju krivim ili se pla\u0161e da \u0107e biti uhva\u0107eni kako \u0161ire la\u017ene informacije.<\/p>\n
Studija Kolea i Skrivenera (2013) otkrila je da bavljenje negativnim ogovaranjem u laboratorijskom okru\u017eenju smanjuje samopo\u0161tovanje ogovara\u010da. Jo\u0161 neka prethodna istra\u017eivanja pokazuju da mnogi ljudi uop\u0161te \u2013 ne vole \u201enegativne ogovara\u010de\u201d.<\/p>\n
Dakle, ogovaranje je bitno sredstvo za dru\u0161tveno dijeljenje, povezivanje i razumijevanje dru\u0161tvenih normi. Odr\u017eavanje ta\u010dnosti i pozitivnosti ima zna\u010dajne prednosti za sve, zaklju\u010dili su istra\u017eiva\u010di, a nagla\u0161ava dr psihologije Tara Vel<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Takozvane \u201etra\u010d partije\u201c su prili\u010dno uobi\u010dajena praksa, i \u010desto se smatraju bezazlenim, ali efekti mogu biti dalekose\u017eni. Glasine su bile tema i nekoliko nau\u010dnih istra\u017eivanja. Ogovaranje je slo\u017eena dru\u0161tvena pojava koja ima nekoliko funkcija u svakodnevnom razgovoru. Dr Tara Vel, prate\u0107i rezultate i zapa\u017eanja analiti\u010dara nekoliko studija koje su se bavile temom tra\u010deva, izdvojila je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305407,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-391746","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391746","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391746"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391746\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391749,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391746\/revisions\/391749"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391746"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391746"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391746"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}