Kineski nau\u010dnici eksperimentisali su s mutiranim sojem virusa korona koji se ispostavio kao stotinu procenata smrtonosan kod \u2018humanizovanih\u2018 mi\u0161eva – uprkos zabrinutosti da bi takvo istra\u017eivanje moglo izazvati jo\u0161 jednu pandemiju.<\/p>\n
Nau\u010dnici u Pekingu – koji su povezani s kineskom vojskom – klonirali su virus sli\u010dan Covidu i upotrijebili ga za zarazu mi\u0161eva.<\/p>\n
GX_P2V napao je mozgove mi\u0161eva koji su projektovani tako da odra\u017eavaju sli\u010dan genetski system kao kod ljudi te se tako procjenjuje kako bi virus mogao reagovati ako se njime zaraze ljudi, objavljeno je pro\u0161le sedmice u studiji iz Pekinga.<\/p>\n
“Ovo nagla\u0161ava rizik od preno\u0161enja GX_P2V na ljude i pru\u017ea jedinstveni model za razumijevanje patogenih mehanizama virusa povezanih sa SARS-CoV-2”, napisali su autori studije.<\/p>\n
Smrtonosni virus je mutirana verzija GX\/2017, sli\u010dna virusu korona otkrivenom u malezijskim pangolinima 2017. godine, tri godine prije pandemije.<\/p>\n
Svi mi\u0161evi koji su bili zara\u017eeni virusom umrli su unutar samo osam dana, a istra\u017eiva\u010di isti\u010du da je to iznena\u0111uju\u0107e brza smrtnost.<\/p>\n
Virus GX_P2V je zarazio plu\u0107a, kosti, o\u010di, du\u0161nik i mozak mi\u0161eva i u kona\u010dnici uzrokovao njihovu smrt. U danima prije smrti, mi\u0161evi su brzo izgubili na te\u017eini, dr\u017eali su se pogrbljeno i kretali se tromo. Mo\u017eda najstra\u0161nije od svega, dan prije smrti, o\u010di su im potpuno pobijelile, pi\u0161e New York Post.<\/p>\n
Ovo je prva studija te vrste koja je izvijestila o stopostotnoj stopi smrtnosti kod mi\u0161eva zara\u017eenih virusom povezanim s Covidom te daleko nadma\u0161uje rezultate drugih studija. No rezultati ove studije ne pokazuju jasno kako bi to uticalo na ljudska bi\u0107a.<\/p>\n
Stru\u010dnjak za epidemiologiju na Institutu za genetiku Univerziteta u Londonu, Francois Balloux, kritizirao je ovo istra\u017eivanje i nazvao ga nau\u010dno potpuno besmislenim.<\/p>\n
“Ne vidim ni\u0161ta \u0161to bi se moglo nau\u010diti iz prisilnog zara\u017eavanja neobi\u010dne vrste humanizovanih mi\u0161eva nasumi\u010dnim virusom. S druge strane, zna se da takve stvari mogu po\u0107i po zlu”, napisao je profesor na dru\u0161tvenoj mre\u017ei X.<\/p>\n
“Ne navodi se nivo biolo\u0161ke bezbjednosti kao ni mjere opreza koje se koriste u istra\u017eivanju. Nepostojanje ovih informacija pove\u0107ava mogu\u0107nost da je dio ili cijelo ovo istra\u017eivanje, poput onoga u Wuhanu 2016.-2019., koje je vjerovatno i uzrokovalo pandemiju Covida-19, nepromi\u0161ljeno provedeno bez minimalne biolo\u0161ke bezbjednosti i praksi bitnih za istra\u017eivanje potencijalnih uzro\u010dnika pandemije”, isti\u010de Balloux.<\/p>\n
Profesor hemije i hemijske biologije na Univerzitetu Ruger\u2018s, Richard Ebright potkrijepio je Ballouxovu zabrinutost jednostavnim: \u2018Sla\u017eem se\u2018.<\/p>\n
Penzionisani profesor medicine na Stanfordu dr Gennadi Glinsky je napisao da \u2018ovo ludilo mora biti zaustavljeno prije nego \u0161to bude prekasno\u2018.<\/p>\n
\u010cini se da ova studija iz 2024. nema nikakve veze s kineskim Institutom za virusologiju u Wuhanu, prenosi Jutarnji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kineski nau\u010dnici eksperimentisali su s mutiranim sojem virusa korona koji se ispostavio kao stotinu procenata smrtonosan kod \u2018humanizovanih\u2018 mi\u0161eva – uprkos zabrinutosti da bi takvo istra\u017eivanje moglo izazvati jo\u0161 jednu pandemiju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282975,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-391285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391285"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391290,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391285\/revisions\/391290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}