{"id":391124,"date":"2024-01-16T08:11:33","date_gmt":"2024-01-16T07:11:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=391124"},"modified":"2024-01-16T08:11:33","modified_gmt":"2024-01-16T07:11:33","slug":"podsecanje-na-zaboravljenu-komunisticku-istoriju-nedeljnika-nin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/16\/podsecanje-na-zaboravljenu-komunisticku-istoriju-nedeljnika-nin\/","title":{"rendered":"Podse\u0107anje na zaboravljenu komunisti\u010dku istoriju nedeljnika NIN"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vida Kne\u017eevi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U danima u kojima je jedna od klju\u010dnih vesti, makar u svetu novinarstva, ta da su \u010dlanovi i \u010dlanice kolegijuma i redakcije NIN-a dali otkaze novoj vlasnici ovog nedeljnika koja je najavila promenu njegove koncepcije \u2013 \u0161to \u0107e verovatno zna\u010diti i kraj ovog nedeljnika (makar kakvog ga znamo i \u010ditamo u poslednjih deceniju i vi\u0161e), vredi podsetiti se na njegove va\u017ene a zaboravljene po\u010detke.<\/p>\n

Nedeljne informativne novine \u2013 NIN, osnovali su \u010dlanovi i simpatizeri Komunisti\u010dke partije Jugoslavije u Kraljevini Jugoslaviji po\u010detkom 1935. godine. Prvi broj NIN-a objavljen je u Beogradu 26. januara, no ve\u0107 nakon 26 broja ga zabranjuje dr\u017eavna cenzura, septembra 1935. godine.<\/p>\n

Novo objavljivanje ovog nedeljnog lista postalo je mogu\u0107e tek nakon \u0161esnaest godina, u potpuno novim dru\u0161tveno-politi\u010dkim okolnostima, u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Novi NIN pokrenut je na inicijativu novinara omladinskog \u010dasopisa Mladi borac, januara 1951. godine, u okviru jugoslovenskog Izdava\u010dkog preduze\u0107a Glas.<\/p>\n

Nedeljnik NIN bio je jedan od naj\u010ditanijih nedeljnika u Jugoslaviji. Naro\u010dito je tokom sedamdesetih i po\u010detkom osamdesetih prodavan u ogromnim tira\u017eima od preko 100.000 primeraka, dosti\u017eu\u0107i svoj vrhunac 1981. godine sa 180.000 prodatih primeraka.<\/p>\n

\n

Komunisti\u010dki NIN<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U savremenom nacionalisti\u010dko-revizionisti\u010dko obojenom kolektivnom se\u0107anju, mnogi istorijski va\u017eni doga\u0111aji koji su vezani za me\u0111uratni komunisti\u010dki pokret u Jugoslaviji danas su zaboravljeni.<\/p>\n

Tako je i malo poznata istorijska \u010dinjenica da je taj \u201enajstariji nedeljnik na Balkanu\u201c najstariji zahvaljuju\u0107i upravo komunisti\u010dkoj partiji. Bore\u0107i se i organizuju\u0107i se u dubokoj ilegali,\u00a0 \u201ezahvaljuju\u0107i\u201c dr\u017eavnoj represiji Kraljevine Jugoslavije i zabrani rada, Komunisti\u010dka partija Jugoslavije, koristila je mnoge legalne institucije kako bi nastavila sa svojim aktivnostima.<\/p>\n

Tako je i NIN pokrenut. Me\u0111u mnogobrojnim dnevnim i nedeljnim novinama \u010dije je trajanje obi\u010dno bilo kratkog veka zbog policijskih zabrana, poput Bihalijeve Nove literature, zatim Sto\u017eera, Na\u0161e stvarnosti, Mlade kulture, Umetnosti i kritike \u00a0\u2013 okupljaju\u0107i levo orijentisane intelektualce, knji\u017eevnike i kulturne radnice, poput Jovana Popovi\u0107a, Ota Krstanovi\u0107a, Bo\u017eidara Ad\u017eije, \u010cedomira Minderovi\u0107a, Pavla Bihalija, Stevana Galoga\u017ee, Velibora Gligori\u0107a, Oto Bihalji Merina, Du\u0161ana Mati\u0107a, Fani Politeo Vu\u010dkovi\u0107, Aleksandra Vu\u010da, Hugo Klajna, Milke \u017dicine, Radovana Zogovi\u0107a i mnogih drugih \u2013 na\u0161ao se i NIN sa svojih 26 brojeva.<\/p>\n

Crte\u017ee i ilustracije kojima su obilovale stranice NIN-a izra\u0111ivali su tada\u0161nji progresivni umetnici, u velikoj meri povezani sa dru\u0161tveno-anga\u017eovanom umetni\u010dkom grupom \u017divot, te sa zagreba\u010dkom grupom Zemlja koja je iste godine policijski zabranjena, poput \u0110or\u0111a Andrejevi\u0107a Kuna, koji je \u010desto ilustrovao i naslovne stranice NIN-a, kao i Mirko Kuja\u010di\u0107, zatim Radojica \u017divanovi\u0107 Noe, Dragan Baja Berakovi\u0107, \u0110ur\u0111e Teodorovi\u0107, Krsto Hegedu\u0161i\u0107, Marijan Detoni, \u0110uro Tiljak i drugi.<\/p>\n

Pred vlastima, vlasnici i urednici bili su doktor muzikologije, \u010duveni kompozitor i dirigent, Vojislav Vu\u010dkovi\u0107 i Svetozar Popovi\u0107-Mili\u0107, dok je Veselin Masle\u0161a \u2013 knji\u017eevnik i novinar, u\u010desnik Narodnooslobodila\u010dke borbe u kojoj \u0107e i poginuti, te narodni heroj Jugoslavije \u2013 bio odgovoran za list Komunisti\u010dkoj partiji.<\/p>\n

\n

Uloga Veselina Masle\u0161e u \u0161irenju politike Narodnog fronta kroz NIN<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kao i mnogobrojna radni\u010dka i druga levo orijentisana \u0161tampa i NIN je pratio tada\u0161nja dru\u0161tveno-politi\u010dka de\u0161avanja u zemlji i inostranstvu. Od tekstova koji su kriti\u010dki detektovali i analizirali pojavu i \u0161irenje fa\u0161izma i antisemitizma u Evropi, preko analiza unutra\u0161nje ekonomije Kraljevine Jugoslavije, i kritike njene dr\u017eavne politike, NIN je donosio i priloge o politici Narodnog fronta koja se tih godina formulisala.<\/p>\n

NIN je, te 1935. godine, bio jedna od klju\u010dnih legalnih platformi za \u0161irenje komunisti\u010dke politike Narodnog fronta. Glavni urednik NIN-a, marksista Veselin Masle\u0161a \u2013 biv\u0161i student Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja \u010duvene Frankfurtske \u0161kole \u2013 u mnogim je brojevima pisao o Narodnom frontu kao savezu radnika, seljaka, sitne bur\u017eoazije i intelektualaca, to jest, o savezu radni\u010dke klase sa svim onim dru\u0161tvenim klasama koje se ekonomski suprotstavljaju klasi kapitalista.<\/p>\n

Naslovnica sedmog broja NIN-a, sa ilustracijom \u0110or\u0111a Andrejevi\u0107a Kuna. Izvor: Ma\u0161ina.
\nKao \u010dlan mesnog komiteta za Beograd, Masle\u0161a je paralelno obavljao dvostruki politi\u010dki rad \u2013 legalni, kao novinar \u00a0i dru\u0161tveni radnik, te ilegalni \u2013 rade\u0107i na obnavljanju i povezivanju partijske delatnosti u vremenu dr\u017eavne represije, u\u010destvuju\u0107i u organizaciji niza politi\u010dkih akcija, radni\u010dkih \u0161trajkova i studentskih demonstracija.<\/p>\n

Jedna od njegovih bliskih saradnica i dugogodi\u0161nja prijateljica,\u00a0 Mitra Mitrovi\u0107, komunistkinja i jedna od klju\u010dnih akterki \u017eenskog revolucionarnog pokreta, u biografiji posve\u0107enoj Veselinu Masle\u0161i (Nolit, 1964.), opisuje period 1935. godine i njegov rada na Nedeljnim informativnim novinama, u mesecima u kojima je to bilo mogu\u0107e \u2013 u \u201epauzama\u201c od perioda provedenih u politi\u010dkom zatvoreni\u0161tvu.<\/p>\n

Mitra pi\u0161e o svakodnevici njegovog \u017eivota i rada na ure\u0111ivanju NIN-a te 1935. godine, koja je postojala \u201eu neprekidnoj kra\u0111i trenutaka slobode, da bi se svr\u0161ilo bezbroj partijsko-politi\u010dkih zadataka, da se napi\u0161e \u010dlanak izme\u0111u dva neo\u010dekivana pretresa ili u kakvoj kafani pod prismotrom policijskog agenta.\u201c<\/p>\n

U mesecima u kojima smo svedoci njegovog verovatnog kraja vredi podsetiti se na ovu zaboravljenu a va\u017enu istoriju osnivanja i po\u010detaka rada jednog od najzna\u010dajnijih jugoslovenskih nedeljnika.<\/p>\n

Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedeljne informativne novine \u2013 NIN, osnovali su \u010dlanovi i simpatizeri Komunisti\u010dke partije Jugoslavije u Kraljevini Jugoslaviji po\u010detkom 1935. godine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":391127,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3693,3682],"class_list":["post-391124","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-komunisti","tag-nin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391124"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391124\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391128,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391124\/revisions\/391128"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/391127"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}