{"id":391034,"date":"2024-01-05T15:18:58","date_gmt":"2024-01-05T14:18:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=391034"},"modified":"2024-01-14T15:31:08","modified_gmt":"2024-01-14T14:31:08","slug":"da-se-ribnikar-ne-ponovi-u-susjedstvu-neophodan-strateski-odgovor-drustva-i-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/05\/da-se-ribnikar-ne-ponovi-u-susjedstvu-neophodan-strateski-odgovor-drustva-i-medija\/","title":{"rendered":"Da se \u2018Ribnikar\u2019 ne ponovi u susjedstvu, neophodan strate\u0161ki odgovor dru\u0161tva i medija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: Teodora \u0110urni\u0107 i Vesna Ivanovska-Ilievska<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nakupljeni mentalni ili psiholo\u0161ki problemi, stres i traume, situacija u kojoj mlada osoba nailazi na nerazumijevanje porodice, vaspitni stil koji uklju\u010duje vikanje i batine, neki su od okida\u010da koji djecu i mlade dovodi do izvr\u0161enja masovnih ubistava u \u0161kolama, navodi psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107.<\/p>\n

U maju ove godine se u osnovnoj \u0161koli \u201eVladislav Ribnikar\u201c u Beogradu dogodilo masovno ubistvo u kojem je trinaestogodi\u0161nji dje\u010dak pi\u0161toljem ubio devetoro djece i \u010duvara \u0161kole. Posle toga i u \u0161kolama u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji pojavile su se sli\u010dne prijetnje upu\u0107ene \u0111acima i nastavnicima, a u Crnoj Gori je na meti bio i Elektrotehni\u010dki fakultet u Podgorici.<\/p>\n

<\/p>\n

O\u0160 \u201cVladislav Ribnikar\u201d, Beograd (Foto: Teodora \u0110urni\u0107)<\/p>\n

Na imejl adresu Univerziteta Crne Gore (UCG) petog maja stigla je poruka u kojoj nepoznata osoba prijeti da \u0107e na Eletrotehni\u010dkom fakultetu po\u010diniti goru nesre\u0107u nego onu koja se desila u Srbiji.<\/p>\n

\u201eInformisan sam da je prijetnja stigla na vi\u0161e adresa na UCG. O prijetnji je sa na\u0161eg fakulteta odmah obavije\u0161ten Rektorat i zgrada tehni\u010dkih fakulteta je ubrzo evakuisana\u201c, kazao je\u00a0dekana Elektrotehni\u010dkog fakulteta, Milo\u0161 Dakovi\u0107.<\/p>\n

Prije svega nekoliko dana, uprava nik\u0161i\u0107ke Osnovne \u0161kole \u201eRatko \u017dari\u0107\u201c podnijela je prijavu policiji da je jedan u\u010denik prijetio \u0111acima da \u0107e ih navodno ubiti i da posjeduje spisak \u017ertava. Sli\u010dano se desilo i u Osnovnoj \u0161koli \u201c9. maj\u201d u Sutivanu kod Bijelog Polja, gdje je \u010detrnaestogodi\u0161nji dje\u010dak tako\u0111e sa spiskom \u017ertava prijetio \u0111acima. U ovoj \u0161koli je nakon te prijetnje raspore\u0111en slu\u017ebenik tamo\u0161njeg policijskog Odjeljenja bezbjednosti.<\/p>\n

I u Sjevernoj Makedoniji u\u010denik se pojavio u osnovnoj \u0161koli sa plasti\u010dnim pi\u0161toljem. U Ministarstvu unutra\u0161njih poslova (MUP) Sjeverne Makedonije obja\u0161njavaju da je odmah nakon nemilog doga\u0111aja u Beogradu nekoliko makedonskih resora i institucija zapo\u010delo konsultacije o dopuni postoje\u0107ih mehanizama za otkrivanje i prevenciju vr\u0161nja\u010dkog nasilja.<\/p>\n

\u201ePolicija kroz sve slu\u017ebe preduzima aktivnosti za spre\u010davanje nasilja u \u0161kolama. U koordinaciji sa direktorima i stru\u010dnim slu\u017ebama, uspostavljeno je kontinuirano prisustvo policije u blizini \u0161kola kako bi se omogu\u0107ilo brzo reagovanje u slu\u010daju potrebe, posebno tokom velikih raspusta kada je ve\u0107a u\u010destalost djece. Policija je u pojedinim slu\u010dajevima vr\u0161ila pregled li\u010dnog prtljaga djece pri ulasku u \u0161kole, ran\u010deve, torbe i sli\u010dno\u201c, rekli su iz MUP-a Sjeverne Makedonije.<\/p>\n

\n

Odgovori nadle\u017enih institucija na nesre\u0107u u Srbiji<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Prema istra\u017eivanja \u201cSmall Arms Survey\u201d, globalnog centra koji pru\u017ea relevantne informacije o svim aspektima malokalibarskog oru\u017eja i oru\u017eanog nasilja, na tre\u0107em i \u010detvrtom mjestu sa jednakim brojem komada oru\u017eja na stotinu stanovnika nalaze se Crna Gora i Srbija.<\/p>\n

Nakon nesre\u0107e u Srbiji, Ministarstvo unutra\u0161njih poslova Crna Gore i Uprava policije podsjetili su na akciju \u201cPo\u0161tuj \u017eivot \u2013 vrati oru\u017eje\u201d koja se u Crnoj Gori sprovodi od 2014. godine, a po kojoj svaki gra\u0111anin shodno Zakonu o oru\u017eju mo\u017ee bez bilo kakvih pravnih posljedica nesmetano i dobrovoljno policiji predati vatreno oru\u017eje bez obzira na to da li oru\u017eje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasni\u0161tvu i nezavisno o kojoj kategoriji vatrenog oru\u017eja je rije\u010d.<\/p>\n

Detaljna pitanja o oduzetom oru\u017eju i uop\u0161tenom odgovoru institucija u Crnoj Gori na prevenciju masovnog ubistva koje se dogodila u Srbiji poslata su na adresu Upravi policije od kojih nismo dobili odgovor.<\/p>\n

Mladen Markovi\u0107 iz Uprave policije je nedavno za televiziju Vijesti kazao da je u prvoj polovini godine vra\u0107eno 830 komada oru\u017eja, preko 200 komada minsko-eksplozivnih sredstava i oko 24 000 komada municije razli\u010ditog kalibra.<\/p>\n

Ipak, profesorica medijske pismenosti, Svetlana Joveti\u0107 Koprivica smatra da crnogorske institucije nemaju razvijene strategije kojima bi mogle da se suo\u010de sa ovim i sli\u010dnim problemima.<\/p>\n

\u201eTo naravno ne zna\u010di da se zaposleni u sistemu bezbjednosti i obrazovanja ne trude da na\u0111u odgovaraju\u0107a rje\u0161enja, ve\u0107 da slo\u017eenost ovog problema prevazilazi postoje\u0107e mogu\u0107nosti\u201c, dodaj Joveti\u0107 Koprivica.<\/p>\n

<\/p>\n

Svetlana Joveti\u0107 Koprivica (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Nakon masovnog ubistva u Srbiji i u Sjevernoj Makedoniji pokrenute su odre\u0111ene mjere prevencije, pa je krajem pro\u0161le \u0161kolske godine otvorena i elektronska adresa za prijavu nasilja u \u0161kolama.<\/p>\n

\u201eDo sada je stiglo preko 50 prijava. Ve\u0107ina njih se odnosi na vr\u0161nja\u010dko nasilje, a naj\u010de\u0161\u0107i podnosioci pritu\u017ebi su roditelji ili staratelji. Neki od njih su za nedoli\u010dno pona\u0161anje nastavnika, a dostavljeni su i predlozi za pove\u0107anje bezbjednosti u \u0161kolama\u201c, obja\u0161njavaju iz Ministarstva prosvete i kulture Sjeverne Makedonije.<\/p>\n

Na inicijativu njihovog ministra prosvete i nauke, Jetona \u0160a\u0107irija formirana je i radna grupa koju \u010dine psiholozi i socijalni radnici, koja ima savjetodavnu ulogu i za svaku prijavu poziva administraciju i stru\u010dnu slu\u017ebu \u0161kole na razgovor, a po potrebi i roditelje u\u010denika.<\/p>\n

\n

Kolektivna trauma opravdana reakcija na nesre\u0107u<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Psiholo\u0161kinja Adriana Pejakovi\u0107 komentari\u0161u\u0107i prijetnje u\u010denicima u crnogorskim \u0161kolama, \u00a0isti\u010de da je nakon doga\u0111aja u Srbiji do\u0161lo do \u201eprelivanja agresivnosti\u201c. Primje\u0107uje i da su nakon masovnog ubistva u Beogradu ljudi sami krenuli da rje\u0161avaju ovu situaciju i tra\u017ee krivaca u \u0161koli, medijima ili dru\u0161tvu.<\/p>\n

\u201eOvo je uobi\u010dajena traumatska reakcija gdje \u017eelimo odmah da se otresemo oje\u0107anja \u0161oka i nevjerice i \u201cposlo\u017eimo\u201d doga\u0111aj da bismo se osje\u0107ali bezbjednije. Tada su mnogi psiholozi apelovali da zastanemo, da dozvolimo sebi da se osjetimo tu\u017eno i nemo\u0107no pred u\u017easom, bilo sami bilo uz ne\u010diju podr\u0161ku jer nije dobro ova osje\u0107anja ignorisati\u201c, ka\u017ee Pejakovi\u0107.<\/p>\n

<\/p>\n

Adriana Pejakovi\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Pejakovi\u0107 navodi razli\u010dita osje\u0107anja koja su nas sve obuzela nakon pomenute tragedije.<\/p>\n

\u201eJavila su se osje\u0107anja straha i brige, kao i pitanja koliko su na\u0161a djeca bezbjedna? Kako da im ovo objasnimo? Kako da budemo tu jedni za druge? Ovaj doga\u0111aj je presedan po mnogim aspektima i va\u017eno je da kao dru\u0161tvo uradimo sve da za\u0161titimo svoje najmla\u0111e\u00a0 i najranjivije \u010dlanove\u201c, dodaje ona.<\/p>\n

Sociolog i redovni profesor na U\u010diteljskom fakulteta \u201eSv. Kliment Ohridski\u201c na univerzitetu \u201eSv. \u0106irila i Metodija\u201c, Emilj Sulejmani, komentari\u0161u\u0107i dru\u0161tveni kontekst doga\u0111aja isti\u010de bitnonst\u00a0 socijalizacije za razvoj pojedinca.<\/p>\n

\u201eDoga\u0111aj u Beogradu je odraz jedne asocijalne osobe koja nije pro\u0161la ili bila nedovoljno pripremljena da se suo\u010di sa sekundarnom socijalizacijom koja se odvija u \u0161kolama, a posebno u procesu puberteta. U ovoj fazi socijalizacija zavisi od dva glavna faktora, a to su \u0161kole i drugova iz razreda\u201c, navodi Sulejmani.<\/p>\n

<\/p>\n

Emilj Sulejmani (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Pejakovi\u0107 je navela i neke od \u201eokida\u010da\u201c za masovne pucnjave u \u0161kolama.<\/p>\n

\u201eNakupljeni mentalni ili psiholo\u0161ki problemi, stres i traumatska iskustva, porodi\u010dna situacija u kojoj mlada osoba ne mo\u017ee da na\u0111e razumijevanje, vaspitni stil roditelja koji mo\u017ee uklju\u010divati vikanje, vrije\u0111anje i batine itd.. \u00a0Naravno, u mnogim porodicama se de\u0161ava da djeca i mladi budu izlo\u017eeni ovim situacijama pa ne\u0107e zapucati na \u0161koske drugove. Ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u znati, ali ovdje govorimo o faktorima koji pove\u0107avaju vjerovatno\u0107u za neko agresivno i impulsvno ispoljavanje\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

\n

Dezinformacije i izazovi dru\u0161tvenih mre\u017ea<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Urednik u Raskrinkavanju.me, Darvin Muri\u0107 ka\u017ee da su se i crnogorski mediji uklju\u010dili u senzacionalisti\u010dko izvje\u0161tavanje o masovnom ubistvu u Beogradu.<\/p>\n

\u201eBilo je i dezinformacija, sre\u0107om najmanje u onim uticajnim i naj\u010ditanijim medijima, ve\u0107 se dezinformisanje o toj temi u najve\u0107oj mjeri svelo na one koje su poznati dezinformisanju. Kada je u pitanju eti\u010dki kodeks \u2013 on je, kao \u0161to to obi\u010dno biva situacijama poput pucnjave u beogradskoj \u0161koli, kada mediji ne prezaju skoro ni od \u010dega da bi do\u0161li do klika i lajka, maksimalno ignorisan. Objavljivane su fotografije i poluinformacije koje u ovakvim slu\u010dajevima treba izbjegavati po svaku cijenu\u201c, kazao je Muri\u0107, navode\u0107i da su dezinformacije koje su dolazile iz regiona vrlo lako bile dostupne i na\u0161im gra\u0111anima zbog dijljenja istog jezika.<\/p>\n

<\/p>\n

Darvin Muri\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Kada je u pitanju izvje\u0161tavanje makedonskih medija o samoj nesre\u0107i, komunikolog i profesor na Me\u0111unarodnom balkanskom univerzitetu u Skoplju, Sead D\u017eigal isti\u010de da su mediji primarno koristili zvani\u010dne izvore informacija poput lokalne policije i institucija u Srbiji, da bi kasnije veliki broj sadr\u017eaja prenosili iz srpskih medija, pa preko njih i veliki broj dezinfromacija.<\/p>\n

\u201ePonovo je propao profesionalizam medija, iako je bilo poku\u0161aja pojedinih medija i novinara da profesionalno i eti\u010dki informi\u0161u javnost, me\u0111utim, na kraju, zloupotreba tragedije i eksploatacija slu\u010daja zarad javnosti u korist medija je prevagnula\u201c, ka\u017ee D\u017eigal.<\/p>\n

<\/p>\n

Sead D\u017eigal (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Muri\u0107 ka\u017ee da je nakon masovnog ubistva u Srbiji, bilo \u201eo\u010dekivano\u201c i da \u0107e prijetnje \u0111acima u crnogorskim \u0161kolama dobiti medijski prostor.<\/p>\n

\u201eSenzacionalizma koji mo\u017ee izazvati strah me\u0111u \u010ditaocima i jeste bilo, ali na sre\u0107u nismo zabilje\u017eili \u0161irenje dezinformacija o tim slu\u010dajevima\u201c, dodaje Muri\u0107.<\/p>\n

Psiholo\u0161kinja Pejakovi\u0107 skre\u0107e pa\u017enju i na dru\u0161tvenu mre\u017eu Tik Tok kojom se u periodu nakon masovnog ubistva u Srbiji \u0161irio i veliki broj snimaka i poruka agresivnog sadr\u017eaja.<\/p>\n

\u201eIpak, moramo shvatiti ne i opravdati da su mnoga djeca na ovaj na\u010din poku\u0161ala da preuzmi kontrolu nad situacijom, da ovladaju strahom i agresijom koja se javila usljed ovog \u010dina\u201c, ka\u017ee Pejakovi\u0107.<\/p>\n

I Nadica Skeparoska-Petkovska iz Dru\u0161tva za privatnu praksu za psihologiju \u201eMoziak\u201c, navodi da izvje\u0161tavanje medija o nesre\u0107i mo\u017ee kod djece izazvati fenomen \u201enormalizacije nasilja\u201c.<\/p>\n

\u201ePostoji\u00a0ne\u0161to \u0161to se zove imitacija nasilnog \u010dina. Snezacionalisti\u010dko izvje\u0161tavanje o doga\u0111aju, sa svim detaljima, mo\u017ee da probudi radoznalost kod djece, a kod neke djece djeluje ohrabruju\u0107e na ponavljanje \u010dina. Takvo izvje\u0161tavanje na neki na\u010din stvara antiheroja \u010dije pona\u0161anje odre\u0111ena djeca \u017eele da kopiraju. Djeca uglavnom u\u010de preko modela. Imitacija nasilja je pojava o kojoj svjedo\u010di vi\u0161e studija u svijetu. Taj fenomen podsti\u010de medijsko izvje\u0161tavanje sa svim detaljima, \u0161to \u010desto slu\u017ei kao putokaz za naknadne nasilne radnje\u201c, obja\u0161njava Skeparoska-Petkovska.<\/p>\n

<\/p>\n

Nadica Skeparoska-Petkovska (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n

Profesorica medijske pismenosti, Joveti\u0107 Koprivica istakla je i zna\u010daj izu\u010davanja ovog predmeta u \u0161kolama, kao odbranu od dezinformacija i filtriranje sadr\u017eaja.<\/p>\n

\u201eMedijska pismenost se pokazuje nu\u017eno\u0161\u0107u koja u Crnoj Gori ove godine prvi put ulazi me\u0111u starije osnovno\u0161kolke\/ce kao izborni predmeti, a o\u010digledno je da \u0107e biti neophodna na mnogo ranijem uzrastu kao obavezan predmet. Nije rije\u010d samo o pra\u0107enju sadr\u017eaja koji zaokupljaju pa\u017enju djeteta jer na nekom osetljivijem uzrastu to nije ni mogu\u0107e, ali istinska zainteresovanost za ono \u0161to \u010dini djetetov svijet mo\u017ee nas dovesti u poziciju saveznika. Pred koli\u010dinom i sadr\u017eajem koji je svakodnevno dostupan i djeci i nama odraslima, pitanje je koliko i takvo savezni\u0161tvo ima efekta. Ipak, to je jedino na \u0161ta se mo\u017eemo osloniti\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

\n

Kriti\u010dko mi\u0161ljenje, briga o mentalnom zdravlju i razgovor sa djecom kao mogu\u0107a re\u0161enja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Pejakovi\u0107 navodi da danas \u017eivimo u dru\u0161tvenom kontekstu u kojem su mladima uzori razni zabavlja\u010di i jutuberi koji \u201epromovi\u0161u anitvrijednosti: brz \u017eivot, kriminal, promiskuitet, veliki novac..\u201c<\/p>\n

\u201eDjeca i mladi na taj na\u010din u\u010de da \u017eivimo u dru\u0161tvu u kome su to vrijednosti koje valja dosti\u0107i da bismo bili \u201cneko\u201d. Ovo je atmosfera \u201c natopljena\u201d kompeticijom i agresijom a kao ljudska bi\u0107a tako ne mo\u017eemo da \u017eivimo jer smo prirodno predodre\u0111eni da budemo solidarni i usmjereni jedni na druge. Potrebno je da u\u010dimo djecu i mlade da agresiju koju prirodno imaju i koja je sasvim u redu kanali\u0161u kroz sport ili umjetnost , da im ponudimo valjane uzore, da i sami budemo takvi uzori\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

Joveti\u0107 Koprivica isti\u010de da profesori i nastavnici moraji otvoreno i neposredno komunicirati sa u\u010denicima.<\/p>\n

\u201eSpre\u010davanje ovakvih i sli\u010dnih doga\u0111aja su moja \u017eivotna misija jer predaju\u0107i knji\u017eevnost kontinuirano gradim svijest mladih ljudi o vrlini, vrijednosti, \u010dovje\u010dnosti, humanosti. Me\u0111utim, sopstvenim primjerom pozivam roditelje i djecu na kontinuirano u\u010denje, otvorenost, spontanost, razmjenu \u0161to bi mogao biti jedan od klju\u010deva u suzbijanju i spre\u010davanju nasilja\u201c, ka\u017ee ona.<\/p>\n

I Skeparoska-Petkovska navodi da je klju\u010dan otvoren razgovor sa djecom.<\/p>\n

\u201eMo\u017eemo da razgovaramo o prevenciji i prepoznavanju nasilja, rizi\u010dnim pona\u0161anjima me\u0111u mladima, kao i o svemu \u0161to se ti\u010de mentalnog zdravlja, kako u \u0161kolama tako i u medijima\u201c, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n

Kada je u pitanju plasiranje i konzumiranje medijskog sadr\u017eaja, D\u017eigal dodaje da je u stvarnosti veoma te\u0161ko ostati za\u0161ti\u0107en od medijskih manipulacija, \u010dak i za solidno medijski pismene gra\u0111ane. Zato je, po njegovom mi\u0161ljenju, najbolje izbjegavati medije koji imaju istoriju i praksu objavljivanja manipulativnih i senzacionalisti\u010dkih sadr\u017eaja.<\/p>\n

I Muri\u0107 isti\u010de kori\u0161tenje zvani\u010dnih izvora, te objavljivanje isklju\u010divo provjerenih i potvr\u0111enih informacija.<\/p>\n

\u201eOno \u0161to mi uvijek govorimo \u010ditaocima Raskrinkavanja jeste da tra\u017ee dodatne izvore, da izbjegavaju portale koji nisu registrovani, koji objavljuju nepotpisane tekstove, da uvijek daju prednost medijima koji objavljuju zvani\u010dne i provjerene informacije, a posebno da ne u\u010destvuju u dijeljenju dezinformi\u0161u\u0107eg sadr\u017eaja\u201c, zaklju\u010duje Muri\u0107.<\/p>\n

Ovaj tekst je ura\u0111en uz finansijsku podr\u0161ku Nacionalne zadu\u017ebine za demokratiju. Sadr\u017eaj je isklju\u010divo odgovornost autora i izdava\u010da Instituta za medije Crne Gore i partnera i nu\u017eno ne odra\u017eava stavove donatora.<\/p>\n

Nepomena: Tekst je izvorno objavljen<\/em><\/a> na veb sajtu Instituta za medije CG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema istra\u017eivanja \u201cSmall Arms Survey\u201d, globalnog centra koji pru\u017ea relevantne informacije o svim aspektima malokalibarskog oru\u017eja i oru\u017eanog nasilja, na tre\u0107em i \u010detvrtom mjestu sa jednakim brojem komada oru\u017eja na stotinu stanovnika nalaze se Crna Gora i Srbija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283451,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[],"class_list":["post-391034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=391034"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391034\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":391037,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/391034\/revisions\/391037"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=391034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=391034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=391034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}