{"id":390993,"date":"2024-01-14T08:16:13","date_gmt":"2024-01-14T07:16:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=390993"},"modified":"2024-01-14T08:16:13","modified_gmt":"2024-01-14T07:16:13","slug":"brza-moda-krvav-pamuk-i-europsko-licemjerje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/14\/brza-moda-krvav-pamuk-i-europsko-licemjerje\/","title":{"rendered":"Brza moda, krvav pamuk i europsko licemjerje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bruno Rukavina<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Postoji veliki rizik da 39 poznatih brendova uvozi robu iz logora u regiji Xinjiang. U te brendove spadaju Hugo Boss, Ralph Lauren, Zara, Levi\u2019s, Prada, Max Mara, Burberry, Next \u2013 \u0161to zna\u010di da je svatko od nas u nekom trenutku vjerojatno obukao plodove modernog ropstva. Dra\u017een \u0160imle\u0161a: \u201eNe\u0161to se mora promijeniti u samoj Kini ili mora biti neki ve\u0107i pritisak prema njoj da se ne odnosi tako prema dijelu svog stanovni\u0161tva.\u201c<\/strong><\/p>\n

Prisilan rad, nestanci, koncentracijski logori, sterilizacija, masovno nadziranje, zabrana izra\u017eavanja vlastitih vjerovanja, etni\u010dki progoni, seksualno nasilje, kulturni genocid i jedna blagajna u du\u0107anu poznatih modnih brendova dijele nas od krvlju natopljenog pamuka proizvedenog u najve\u0107oj pokrajini Narodne Republike Kine, Xinjiang.<\/p>\n

Pokrajina Xinjiang na samom zapadu Kine dom je jedne od najve\u0107ih etni\u010dkih manjina Kine, Ujgura. Ujguri su turkijska etni\u010dka skupina koja broji oko sedam milijuna pripadnika, a velika ve\u0107ina njih \u017eivi upravo u pokrajini Xinjiang ili kako je oni vrlo \u010desto zovu, Isto\u010dnom Turkestanu. Ujgurska autonomna regija Xinjiang je proizvo\u0111a\u010d 20 posto svog pamuka u svijetu i oko 80 posto svog kineskog pamuka, ali osim Kine malo tko se time ponosi.<\/p>\n

Nedavno je objavljeno istra\u017eivanje pokreta The Uyghur Rights Monitor, baziranog u Turskoj, koji okuplja istra\u017eiva\u010de ujgurskog podrijetla koji se poku\u0161avaju izboriti za bolja prava Ujgura u Kini. Istra\u017eivanje je proveo Yalkun Uluyol s anonimnim timom kako bi pokazao da pamuk i PVC proizveden u koncentracijskim logorima regije Xinjiang vrlo lako dolazi do potro\u0161a\u010da u Europskoj uniji.<\/p>\n

Sam Yalkun Uluyol se susretao s terorom koji provodi Kina nad Ujgurima. U intervjuu za Hong Kong Free Press izjavio je kako je zadnji put sa svojim ocem pri\u010dao 7. lipnja 2018. godine, a kako mu se otada gubi svaki trag, ali ne samo njegovom ocu. Yalkun je rekao da vjeruje kako je oko 30 \u010dlanova njegove obitelji nestalo, a ostatak obitelji mu se ne smije javiti u strahu od nadzora koji provodi Kina.<\/p>\n

Istra\u017eivanje nazvano Tailoring Responsibility: Tracing Apparel Supply Chains from the Uyghur Region to Europe ve\u0107 u samom uvodu navodi kako postoji veliki rizik da 39 poznatih brendova uvozi robu iz logora u regiji Xinjiang. U te brendove spadaju Hugo Boss, Ralph Lauren, Zara, Levi\u2019s, Prada, Max Mara, Burberry, Next \u2013 \u0161to zna\u010di da postoji \u0161ansa da je svatko od nas u nekom trenutku obukao plodove modernog ropstva.<\/p>\n

Uluyol je s timom istra\u017eiva\u010da pratio \u010detiri najve\u0107e kompanije povezane s izvozom robe iz Xinjianga, a to su Zheijang Sunrise Garment Group, Beijing Guanghua Textile Group and Beijing Fashion Holdings, Anhui Huamao Group i Xinjiang Zhongtai Group and Xinjiang Lihua Group. Od te \u010detiri velike kompanije tri su uspjeli povezati s modnim brendovima iz Europe, a samo dr\u017eavna kompanija Xinjiang Zhongtai, koja prema vlastitim izvje\u0161tajima posjeduje preko 160 tisu\u0107a hektara polja pamuka, ostaje potpuna nepoznanica, zbog nemogu\u0107nosti pra\u0107enja robe.<\/p>\n

Kompanija Anhui Huamao Group opskrbljuje tri kompanije u Indiji, koje su povezane s deset modnih brendova iz Europe, jednu kompaniju iz Vijetnama i jednu kompaniju iz \u0160ri Lanke. Kada se zbroje modni brendovi koji kupuju od tih posredni\u010dkih kompanije dobije se brojka od \u0161esnaest poznatih brendova poput Nike, Adidas, Puma, Zara, Prada, H&M, Decathlon\u2026<\/p>\n

Zheijang Sunrise Garment Group ima i jedan korak vi\u0161e u izvozu robe, odnosno robu nabavlja preko Youngor Group, a prodaje ju dvama kompanijama iz Vijetnama i jednoj multinacionalnoj kompaniji koja ima i odre\u0111en postotak dionica u Zheijang Sunrise. Kroz sve te partnere kompanije je povezana s isto 16 brendova koji uvoze u Europu, a od poznatijih tu spadaju Tommy Hilfiger, Hugo Boss, Calvin Klein i Ralph Lauren.<\/p>\n

Beijing Guanghua se direktno mo\u017ee povezati s 19 brendova, a zanimljivo je kako za razliku od ostalih grupacija nema velike posredni\u010dke tvrtke. Me\u0111u tih 19 brendova spadaju S. Oliver, Primark, Zara, Next, Mango, Levi\u2019s, Walmart i Guess.<\/p>\n

\n

La\u017ena optu\u017eba kao povod za represiju<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nakon osnivanja Kine 1949. godine Komunisti\u010dka partija po\u010dela je promovirati etni\u010dku autonomnost i kulturnu jednakost u svojoj novoj dr\u017eavi, ali u dr\u017eavi s \u010dak 55 priznatih etni\u010dkih manjina. Ujguri se kroz cijelu svoju povijest bore s kineskom vla\u0161\u0107u, a jedan od najkrvavijih ustanaka dogodio se u ovom stolje\u0107u. U glavnom gradu pokrajine Xinjiang, Urumqiju, 2009. godine izbili su neredi nakon \u0161to su pripadnici najbrojnije etni\u010dke skupine, Han Kinezi potukli s grupom Ujgura, a rezultat svega je smrt dvojice Ujgura. Tu\u010da se dogodila nakon \u0161to su pripadnici Han Kineza la\u017eno optu\u017eili pripadnike Ujgura za silovanje dvije Han \u017eene.<\/p>\n

U prvom danu nereda sudjelovalo je preko tisu\u0107u Ujgura, a neredi su trajali od 5. do 8. srpnja 2009. godine. U neredima je poginulo 197 ljudi, a ozlije\u0111eno je jo\u0161 njih 1721. Tijekom nereda regija Xinjiang je bila odsje\u010dena od svijeta, telefoni i internet nisu radili, policija je \u010de\u0161ljala ulice, d\u017eamije Ujgura su zatvorene, a preko tisu\u0107u ljudi je privedeno. Kineska vlada je optu\u017eila Svjetski Ujgurski Kongres (WUC) za planiranje ustanka. Preko 400 Ujgura na\u0161lo se na sudu, do studenog iste godine pogubljeno ih je devet, a do velja\u010de 2010. godine na smrt ih je osu\u0111eno jo\u0161 26.<\/p>\n

Nakon nereda 2009. godine Ujguri su vrlo \u010desto izvodili diverzije poput napada na policijske stanice, a sve to je poslu\u017eilo KPK da proglasi rat protiv terorizma i veliki broj Ujgura nazove ekstremistima. To se i dogodilo 2014. godine kada je Kina proglasila po\u010detak kampanje protiv terorizma u regiji Xinjiang. Kina je iskoristila termin \u201erat protiv terorizma\u201c koji je kori\u0161ten u NATO paktu i SAD-u kao odgovor na teroristi\u010dke napade 11. rujna 2001. godine.<\/p>\n

U sklopu nove kampanje protiv terorizma u regiji Xinjiang, Kina je 2017. godine po\u010dela graditi koncentracijske logore, isprva nazivane \u201ecentrima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje\u201c. Ti logori rade izvan nadle\u017enosti kineskog pravosu\u0111a, a Ujguri koji zavr\u0161avaju u njima doslovno nestaju preko no\u0107i, bez su\u0111enja.<\/p>\n

Do 2020. godine prema Reutersu u \u201ecentrima za strukovno obrazovanje i osposobljavanje\u201c nalazilo se preko 1,5 milijuna\u00a0 muslimana, a uz Ujgure u takve logore su i\u0161li i pripadnici drugih manjina poput Kirgiza, Kazahstanaca i kr\u0161\u0107ana koje bi KPK proglasio ekstremistima.<\/p>\n

No, prema KPK, ekstremisti su bili skoro svi. Drugi dio kampanje protiv terorizma uklju\u010divao je masovno nadziranje svih stanovnika regije Xinjiang. Kina je po\u010dela montirati kamere u sklopu video nadzora, po\u010deli su skupljati bazu podataka s otiscima prstiju, zjenicama, DNA uzorcima i krvnim grupama, a ljudi su se vrlo \u010desto susretali s \u201eku\u0107nim posjetima\u201c organa reda.<\/p>\n

Kina je proglasila kako je u pet godina uhitila 13 tisu\u0107a terorista, a ljudi su zavr\u0161avali u zatvoru ako bi objavili citat Kurana na dru\u0161tvenim mre\u017eama ili samo imali Kuran kod sebe doma. Nadzirani su i mobiteli preko aplikacija koje su se morale instalirati, a svaka poruka koja se nije svi\u0111ala KPK mogla je prosje\u010dnog Ujgura poslati u logor. U logor u kojem \u0107e proizvoditi pamuk koji \u0107emo mi danas kupovati.<\/p>\n

Mjesec dana prije istra\u017eivanja Yaluna Uluyola iza\u0161lo je i istra\u017eivanje organizacije The Outlaw Ocean Project. Radi se o istra\u017eivanju koje je trajalo \u010detiri godine, a na istra\u017eivanju su sura\u0111ivali i novinari The New Yorkera. Tema je bila izrabljivanje Ujgura u sklopu riboprera\u0111iva\u010dke industrije unutar Kine.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo kako Kina \u0161alje Ujgure na brodove kako bi lovili ribu, a kasnije se ta ista riba prera\u0111uje u tvornicama u sklopu \u201ecentara za strukovno obrazovanje i osposobljavanje\u201c. \u010cak polovina ribe koja se nalazila u ribljim \u0161tapi\u0107ima u javnim \u0161kolama SAD-a dolazila je iz Kine i bila povezana s izrabljivanjem etni\u010dkih manjina.<\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave su nakon razli\u010ditih istra\u017eivanja tijekom godine odlu\u010dile donijeti pravni akt o zabrani uvoza robe koja se mo\u017ee povezati s prisilnim radom Ujgura. Taj zakon donesen je 2021. godine i sigurno je povezan s pogor\u0161anjem odnosa izme\u0111u Kine i SAD-a, ali je i takav bolji od bilo kakve inertne politike koju provodi Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije. Zakon je donio \u017eeljene rezultate u SAD-u, pa je izvoz robe povezane s regijom Xinjiang pao na nikad ni\u017ee razine, a grani\u010dna policija je zaustavila vi\u0161e milijardi dolara vrijedne robe koja je bila na putu prema SAD-u. Za to vrijeme izvoz iz regije Xinjiang u Europu je porastao za tre\u0107inu.<\/p>\n

\n

Rje\u0161enja postoje, ne\u0161to se kao radi, ali ni\u0161ta se ne mijenja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Europska unija je nedugo nakon SAD-a odlu\u010dila djelovati u istom smjeru. Tako je 2022. godine u srpnju izglasala odluku gdje poziva na zabranu uvoza proizvoda napravljenih prisilnim radom, a svemu su prethodili policijski spisi iz regije Xinjiang koji su procurili i do\u0161li u ruke njema\u010dkog antropologa Adriana Zenza. U spisima stoji koliko daleko je Kina spremna i\u0107i u represiji Ujgura.<\/p>\n

Ta promjena stava je po\u010dela 2022. godine u srpnju, a i stala otprilike isto tu gdje je i po\u010dela, jer nakon toga Europska unija nije vi\u0161e napravila ni\u0161ta zna\u010dajno. Politi\u010dke krize koje su se dogodile u me\u0111uvremenu su sigurno usporile Europsku uniju u dono\u0161enju ikakvih odluka, a sve to se vidi i u posljednjim statistikama proiza\u0161lima iz regije Xinjiang koje prikazuju kako je u prvih 10 mjeseci 2023. godine izvoz sko\u010dio za 40 posto i sru\u0161io sve prethodne rekorde.<\/p>\n

Sociolog Dra\u017een \u0160imle\u0161a s Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu ne vjeruje kako \u0107e dono\u0161enje mjera zabrane uvoza iz regije Xinjiang pomo\u0107i, a problem prema njemu predstavljaju temelji ekonomskog sustava.<\/p>\n

\u201eNa\u017ealost, dana\u0161nji ekonomski sustav je postavljen tako i dizajniran da ne ohrabruje eti\u010dno poslovanje i transparentnost, nego upravo suprotno. Pun je rupa i pun je rukavaca gdje se netko mo\u017ee sakriti i zamaskirati svoje poslovanje i onda se ponovno vratiti na glavnu cestu u odijelu i sa smije\u0161kom\u201c, ka\u017ee \u0160imle\u0161a na pitanje ima li rje\u0161enja za situaciju u najve\u0107oj kineskog pokrajini.<\/p>\n

Yalkun Uluyol je u istra\u017eivanju spomenuo kako bi najbolje rje\u0161enje bilo pove\u0107anje transparentnosti tvrtki i poziva na obavezno i transparentno prikazivanje poslovanja, a u tom smjeru gleda i \u0160imle\u0161a.<\/p>\n

\u201eMi trebamo Kinu politi\u010dki prisiliti, gdje sada ne vidim neku ozbiljnu mogu\u0107nost, ali kada ka\u017eem politi\u010dki ne mislim na jednu zemlju poput SAD-a, nego cijeli svijet. Mi kao gra\u0111ani mo\u017eemo to zahtijevati, ali i mi te proizvode mo\u017eemo u\u010diniti nepotrebnima, ne\u017eeljenima i dovesti ih do opskurnosti\u201c, tvrdi \u0160imle\u0161a i otvara jo\u0161 jedno pitanje.<\/p>\n

\n

\u0160to s \u201etim ljudima tamo\u201c?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Promjena stavova svijeta prema kineskom kulturnom genocidu i njegovim produktima mo\u017ee sprije\u010diti Kinu u izvozu tih proizvoda, ali ne mo\u017ee promijeniti stav Han Kineza prema Ujgurima i ostalim manjinama koje se suo\u010davaju s represijom.<\/p>\n

\u201eTo je onda slijede\u0107i korak. Ho\u0107e li Kina tim ljudima dati ne\u0161to drugo da rade za pet godina u istim uvjetima? To ne mijenja toliko kulturni genocid, nagriza ga, ali samu poziciju tih ljudi ne mijenja. Ne\u0161to se mora promijeniti u samoj Kini ili mora biti neki ve\u0107i pritisak prema Kini da se ne odnosi tako prema dijelu svog stanovni\u0161tva\u201c, zavr\u0161ava Dra\u017een \u0160imle\u0161a.<\/p>\n

Status tih ljudi ostat \u0107e otvoreno pitanje, ali to nije razlog koji bi trebao sprije\u010diti Europsku uniju u dono\u0161enju mjera protiv takvih proizvoda. Licemjerna postavka prema ropstvu kada se doga\u0111a unutar i izvan Europe je problemati\u010dna sama po sebi, ali ako to ne mo\u017ee natjerati Uniju da djeluje, onda bi barem trebali imati obzira prema ljudima koji kupuju tu robu i za\u0161titi ih od krvavog pamuka.<\/p>\n

U nekoj budu\u0107nosti, daljoj ili bli\u017eoj, sigurno ne bi trebali zaboraviti ni na \u201ete ljude tamo\u201c, jer iako nisu u Europskoj uniji jo\u0161 uvijek su robovi, i mo\u017eda mjere ne\u0107e promijeniti njihovu poziciju u Kini, ali to nije razlog za ne poku\u0161ati, jer poku\u0161ati promijeniti ne\u0161to je ve\u0107 bolje od onoga \u0161to Europska unija radi sad \u2013 ni\u0161ta.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoji veliki rizik da 39 poznatih brendova uvozi robu iz logora u regiji Xinjiang. U te brendove spadaju Hugo Boss, Ralph Lauren, Zara, Levi\u2019s, Prada, Max Mara, Burberry, Next \u2013 \u0161to zna\u010di da je svatko od nas u nekom trenutku vjerojatno obukao plodove modernog ropstva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":390996,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[700,2732,3688],"class_list":["post-390993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-kina","tag-ropstvo","tag-ujguri"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=390993"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":390997,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390993\/revisions\/390997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/390996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=390993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=390993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=390993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}