U ekspozeima tri mandatara Vlade od 2020. godine \u2013 Zdravka Krivokapi\u0107a, Dritana Abazovi\u0107a i Milojka Spaji\u0107a \u2013 pristupanje EU je zadr\u017eano u klju\u010dnim spoljno-politi\u010dkim prioritetima, iako im je malo prostora posve\u0107eno toj temi, stanje i preuzete obaveze su povr\u0161no opisane uz identifikovanje nekih od klju\u010dnih problema, a olako je obe\u0107ano ubrzanje procesa, neke su od sli\u010dnosti do kojih je do\u0161ao tim Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) porede\u0107i ove dokumente. Vlada Zdravka Krivokapi\u0107a produbila je fazu stagnacije Crne Gore u pregovorima, dok je Vlada Dritana Abazovi\u0107a ne samo propustila \u0161ansu da pokrene proces ve\u0107 ga je i blokirala bilje\u017ee\u0107i regresiju, o \u010demu svjedo\u010de tri najnegativnija izvje\u0161taja Evropske komisije. Ostaje da se vidi da li \u0107e i na koji na\u010din Vlada Milojka Spaji\u0107a biti posve\u0107ena procesu pristupanja Crne Gore u EU.<\/p>\n
Zdravko Krivokapi\u0107 je kao mandatar obe\u0107avao da \u0107e \u201eNova Vlada punim kapacitetom nastaviti pregovore sa Evropskom unijom, kako bi Crna Gora \u0161to prije postala njena punopravna \u010dlanica\u201c, primje\u0107uju\u0107i da \u201esporije u ovom procesu, od prethodne Vlade DPS-a, te\u0161ko mo\u017ee biti\u201c. Naglasio je i zna\u010daj reformi u oblasti vladavine prava, odnosno poglavljima 23 i 24, a evropske integracije pozicionirao kao jedan od stubova svoje politike, ali bez konkretnih mjera kako \u0107e se to realizovati. Toj temi je ukupno posvetio 4% ekspozea.<\/p>\n
\u201ePosve\u0107enost nove Vlade pristupanju i spremnost za ulazak u EU, neupitni su\u2026 Cilj ove Vlade je da tokom svog mandata obezbijedi zna\u010dajan napredak u pristupanju na\u0161e dr\u017eave Evropskoj uniji\u201c, stoji u tom ekspozeu.<\/p>\n
Uz osvrt na nove finansijske mogu\u0107nosti kroz tada predstavljeni Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, dao je nagovjestiti da \u0107e Crna Gora velikim zamahom i\u0107i i ka kori\u0161\u0107enju ovih sredstava kroz \u201eozbiljnost u implementaciji obaveza koje proisti\u010du iz pregovara\u010dkog procesa i usvajanju preporuka iz Izvje\u0161taja Evropske komisije i drugih smjernica\u201d.<\/p>\n
U organizacionom smislu zadr\u017ean je model Kancelarije za evropske integracije pri kabinetu premijera, \u201eda bismo na taj na\u010din iskazali ve\u0107i zna\u010daj evropskih integracija i neprestano se podsje\u0107ali na\u0161ih obaveza\u201c.<\/p>\n
Uprkos obe\u0107anju iz ekspozea da ne\u0107e \u201elicitirati sa datumom ulaska u EU, ve\u0107 da \u0107e Vlada biti posve\u0107ena da za \u010detiri godine ispuni 80% zahtjeva koji proizilaze iz pojedina\u010dnih poglavija koja nijesu zatvorili\u201c, Krivokapi\u0107 je javno navodio datume, Crna Gora je dobila jedan od tri najnegativnija izvje\u0161taja EK u kojem se, izme\u0111u ostalog, navodi i da klju\u010dna ministarstva nijesu pokazala dovoljnu posve\u0107enost i konstruktivno anga\u017eovanje u procesu pristupanja EU pod novim rukovodstvom, a pojavile su se i prve informacije o problemima u povla\u010denju EU fondova zbog problema na crnogorskoj strani.<\/p>\n
Dritan Abazovi\u0107 je u ekspozeu, zadr\u017eavaju\u0107i ranije spoljno-politi\u010dke prioritete, posvetio vi\u0161e pa\u017enje evropskim integracijama \u2013 8%, a kao dva klju\u010dna stuba svoje Vlade postavio je vladavinu prava i ekonomski razvoj, uz pet prioritetnih pravaca djelovanja, me\u0111u kojima i integraciju u EU. Apostrofiran je i zna\u010daj \u201eobnove i prilago\u0111avanje pregovara\u010dke strukture novoj metodologiji pro\u0161irenja, zbog dinamiziranja pregovara\u010dkog procesa sa EU\u201c.<\/p>\n
\u201eVjerujem da Crna Gora mo\u017ee zatra\u017eiti ubrzani prijem i da hitnim, ali mudrim odlukama mo\u017ee uskoro postati punopravna \u010dlanica EU\u201c, najavljivao je Abazovi\u0107 konstatuju\u0107i da se zbog geopoliti\u010dke situacije otvaraju nove perspektive za Crnu Goru, podvla\u010de\u0107i i da je to \u201enajva\u017eniji cilj Crne Gore, a na putu ka njemu Crna Gora se obavezala da \u0107e uskladiti svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i usvojiti njen sistem vrijednosti\u201c.<\/p>\n
Uz obrazlo\u017eenje da se \u201ekoordinacija podi\u017ee na vi\u0161i nivo, kako bi se jasno utvrdila direktna politi\u010dka odgovornost za sve \u0161to jeste ili nije u\u010dinjeno u tom procesu\u201c, vra\u0107en je raniji dokazano nefunkcionalan model sa Ministarstvom evropskih poslova.<\/p>\n
\u201eUz odlu\u010dne korake koje \u0107emo napraviti tokom trajanja mandata, vjerujemo da \u0107emo brzo dobiti i zeleno svjetlo za ulazak u EU\u2026 Otuda je prvi zadatak nove Vlade da odblokira proces evropske integracije, napravi klju\u010dni zaokret u reformama i u\u010dini ono \u0161to prethodne vlade nijesu uspjele, da se uhvati u ko\u0161tac sa problemima na koje Evropska komisija ukazuje iz godine u godinu, a od kojih su najzna\u010dajniji sveprisutna korupcija i sa tim povezan nejednak tretman gra\u0111anki i gra\u0111ana pred zakonom. Ovo je mogu\u0107e posti\u0107i isklju\u010divo kroz izgradnju jakih i nezavisnih institucija\u201c, obe\u0107avao je Abazovi\u0107, integri\u0161u\u0107i i one stavke koje su u ingerenciji Skup\u0161tine, sudstva i tu\u017eila\u0161tva, poput imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija ili borbe protiv organizovanog kriminala.<\/p>\n
Rad Vlade Dritana Abazovi\u0107a Evropska komisija je ocijenila u izvje\u0161tajima za 2022. i 2023. godinu, a koji su dva od tri najnegativnija koja je Crna Gora dobila od po\u010detka pregovora. Izme\u0111u ostalog, u njima se konstatuje da za vrijeme tog mandata Vlada i Skup\u0161tina nijesu u praksi demonstrirali anga\u017eovanje u evropskoj agendi reformi, da su nedostajale smjernice o pitanjima vezanim za pristupanje EU, naro\u010dito nakon ostavke ministarke evropskih poslova, da SDT radi u uslovima koji nijesu primjereni, kao i da su Vlada i\/ili Skup\u0161tina u vi\u0161e navrata ignorisali preporuke Evropske komisije i\/ili Venecijanske komisije, \u0161to je sve u suprotnosti sa obe\u0107anjima iz Abazovi\u0107evog ekspozea. Tako\u0111e, izostalo je utvr\u0111ivanje politi\u010dke odgovornosti iako je to obe\u0107avano.<\/p>\n
Ekspoze Milojka Spaji\u0107a je, u dijelu evropskih integracija, prili\u010dno sli\u010dan Abazovi\u0107evom, sa ne\u0161to manje prostora oprediljenog ovoj temi \u2013 7.5%. Spaji\u0107, tako\u0111e, zadr\u017eava ranije postavljene spoljno politi\u010dke prioritete, me\u0111u kojima je i punopravno \u010dlanstvo Crne Gore u EU, a i izbornu volju \u010dita kao podr\u0161ku tom cilju.<\/p>\n
Uz sli\u010dne konstatacije oko mogu\u0107nosti koje otvaraju nova geopoliti\u010dka kretanja kao u Abazovi\u0107evom ekspozeu, Spaji\u0107 navodi da se \u201eCrnoj Gori ukazuje realna prilika da postane prva sljede\u0107a \u010dlanica Unije\u201c, obe\u0107avaju\u0107i \u00a0\u201ezadr\u017eavanje stoprocentne usagla\u0161eni sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU\u201c.<\/p>\n
Fokus se stalja na ispunjenje preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 kako bi se dobila i zavr\u0161na mjerila u ovim poglavljima, ali bez detaljnog poja\u0161njenja koje \u0107e aktivnosti preduzeti Vlada, ali se precizno navode one koje su van njene nadle\u017enosti i koje su se, van mjerila, pojavile kao problemi. \u201eNaime, klju\u010dni preduslov za nastavak i okon\u010danje procesa realizacije neispunjenih privremenih mjerila je imenovanje najva\u017enijih nosilaca pravosudnih funkcija (sedmi sudija Ustavnog suda, preostali \u010dlanovi Sudskog savjeta, predsjednik Vrhovnog suda, vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac), kojim \u0107e se, s jedne strane, stvoriti preduslovi za ukupnu konsolidaciju sistema vladavine prava, a s druge, odblokirati reformski procesi u oblasti pravosu\u0111a i doprinijeti efikasnijoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, \u201c stoji u ekspozeu.<\/p>\n
\u201eNakon imenovanja u pravosu\u0111u, potrebno je dovr\u0161iti i preostale reformske procese u oblasti pravosu\u0111a, dodatno se posvetiti konsolidaciji bilansa rezultata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala te unaprijediti ukupni medijski ambijent i do kraja istra\u017eiti napade na novinare, ali i intezivirati napore na razrje\u0161enju brojnih afera i nerije\u0161enih ubistava, \u0161to je preporuka EK koja se u kontinuitetu adresira Crnoj Gori,\u201c navodi se u generalnom okviru.<\/p>\n
Preuzima se i nefunkcionalan model Ministarstva evropskih poslova, sa uglavnom istim obrazlo\u017eenjima koja je dao i Abazovi\u0107, ali bez obe\u0107anja o utvr\u0111ivanja odgovornosti za u\u010dinjeno ili neu\u010dinjeno.<\/p>\n
Kona\u010dno, ukazuje se na najavljene koristi od Plana rasta za Zapadni Balkan koji je lansirala EU.<\/p>\n
Sva tri ekspozea dr\u017ee evropske integracije na uop\u0161tenoj ravni, sa ve\u0107 neizostavnim podvla\u010denjem da je op\u0161ti napredak uslovljen napretkom u poglavljima 23 i 24, iako se privremena mjerila iz ovih poglavlja detaljno ne adresiraju. Sti\u010de se utisak da su putokazi svima jasni, ali da se te\u0161ko u praksi primjenjuju, kako se to pokazalo u slu\u010daju Vlade Zdravka Krivokapi\u0107a i Dritana Abazovi\u0107a, a ostaje da se vidi u\u010dinak Vlade Milojka Spaji\u0107a.<\/p>\n
Nikola Mirkovi\u0107, suradnik na programima<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U ekspozeima tri mandatara Vlade od 2020. godine \u2013 Zdravka Krivokapi\u0107a, Dritana Abazovi\u0107a i Milojka Spaji\u0107a \u2013 pristupanje EU je zadr\u017eano u klju\u010dnim spoljno-politi\u010dkim prioritetima, iako im je malo prostora posve\u0107eno toj temi, stanje i preuzete obaveze su povr\u0161no opisane uz identifikovanje nekih od klju\u010dnih problema, a olako je obe\u0107ano ubrzanje procesa, neke su od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368906,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-390336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=390336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":390339,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390336\/revisions\/390339"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368906"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=390336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=390336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=390336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}