{"id":390199,"date":"2024-01-04T10:29:42","date_gmt":"2024-01-04T09:29:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=390199"},"modified":"2024-01-04T10:29:42","modified_gmt":"2024-01-04T09:29:42","slug":"sta-je-abortivna-pilula","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/04\/sta-je-abortivna-pilula\/","title":{"rendered":"\u0160ta je abortivna pilula?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: dr Sanja Grbovi\u0107*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pravo na abortus se danas pozicioniralo ne samo kao pravno, ve\u0107 i kao politi\u010dko i vjersko, pitanje koje je godinama unazad predmet brojnih rasprava, kako u pogledu moralnog, tako i pravnog tretmana. Na\u017ealost, jo\u0161 uvijek nije postignut konsenzus o pravu na abortus, \u0161to isti\u010du i zagovornici pokreta\u00a0pro life\u00a0i\u00a0pro choice. Ukoliko bi krenuli u analizu me\u0111unarodnih dokumenata i sudske praske, kao i aktuelne situacije u pojedinim zemljama svijeta koje zbog restriktivnog tuma\u010denja prava na abortus ostavljaju \u017eene bez adekvatne i potpune pravne za\u0161tite, mogli bi izraziti i duboku zabrinutost za budu\u0107nost pravne regulacije prava na prekid trudno\u0107e. Reproduktivna prava, kao ljudska prava, ne dozvoljavaju zloupotrebu zakona, niti populacionih politika, ve\u0107 imaju za cilj osna\u017eiti dr\u017eave u dono\u0161enju afirmativnih akcija koje bi osigurale \u017eenama slobodan pristup kontracepciji, kao i sigurnom poba\u010daju.<\/p>\n

Danas, kako je ve\u0107 poznato, postoje dva na\u010dina prekida trudno\u0107e: hirur\u0161kim putem ili uz pomo\u0107 abortivne pilule. Medikamentozni abortus je, dakle, postupak prekida ne\u017eeljene (rane) trudno\u0107e koji ne zahtijeva anesteziju, a sastoji od uzimanje dvije pilule (mifepristona\u00a0i\u00a0misoprostola)\u00a0u odre\u0111enom vremenskom intervalu. Efekti tih medikamenata se odra\u017eavaju prvenstveno na zaustavljanje napretka dalje trudno\u0107e koji je pra\u0107en ovularnim izbacivanjem tkiva iz materice. To je postupak koji zahtijeva odre\u0111eni vid pozornosti i koji mo\u017ee biti pra\u0107en bolovima odre\u0111enog intenziteta, ali u zna\u010dajnoj mjeri \u017eenama olak\u0161ava proces prekida trudno\u0107e.<\/p>\n

Istorijski gledano, abortivna pilula je prvi put proizvedena 1980. godine, da bi nakon perioda testiranja, 1988. godine, po\u010dela i njena zvani\u010dna upotreba u Francuskoj. Primjera radi, u Ujedinjenom Kraljevstvu je zvani\u010dno registrovana 1991, u \u0160vedskoj 1992, u Austriji i Belgiji 1999. godine. Dostupni podaci ukazuju da je do kraja 2002. godine vi\u0161e od polovine poba\u010daja u Evropi obavljeno ovom metodom (u Francuskoj 56%, \u0160kotskoj 61%, \u0160vedskoj 51%), a do 2020. godine te brojke su sljede\u0107e – u Italiji 32%, \u0160vajcarskoj 70%, \u0160vedskoj 83%, a Finskoj \u010dak 94%. U ve\u0107ini zemalja EU (npr. Francuska, \u0160vedska, Danska) medikamentozni abortus je primarna metoda izvr\u0161enja poba\u010daja, izuzev Ma\u0111arske i Poljske koje, ina\u010de, svojim rigidnim nacionalnim zakonodavstvom, predvi\u0111aju niz ograni\u010denja \u017eenama koje \u017eele izvr\u0161iti prekid trudno\u0107e.<\/p>\n

\n

Sjedinjene ameri\u010dke dr\u017eave (SAD)<\/h3>\n<\/blockquote>\n

U aprilu 2023. godine, u SAD se donose dvije suprotne presude saveznih okru\u017enih sudija u dr\u017eavama Teksas i Va\u0161ington o pristupu\u00a0abortivnoj piluli. To je pokrenulo o\u0161tar\u00a0pravni sukob za koji\u00a0su\u00a0stru\u010dnjaci\u00a0smatrali\u00a0da \u0107e zavr\u0161iti pred Vrhovnim sudom SAD.\u00a0Interesantno je da je savezni sudija u Teksasu,\u00a0kojeg je imenovao Donald Tramp,\u00a0naredio 7.\u00a0aprila\u00a02023. godine\u00a0obustavu odobrenja pilule za abortus\u00a0–\u00a0mifepristona, da bi\u00a0istog dana, sudija kojeg je Barak Obama izabrao u dr\u017eavi Va\u0161ington izdao suprotnu odluku, nalo\u017eiv\u0161i da se pristup piluli koja je dozvoljena\u00a0prije vi\u0161e od 20 godina zadr\u017ei u 17 dr\u017eava.\u00a0Nije pro\u0161lo vi\u0161e od sedam dana, i\u00a0ameri\u010dki Vrhovni sud\u00a0je saop\u0161tio da\u00a0privremeno zadr\u017eava na snazi savezna pravila za upotrebu lijeka za abortus, kao i\u00a0da\u00a0im\u00a0je potrebno\u00a0odre\u0111eno\u00a0vrijeme\u00a0kako bi se potpunije razmotrila pitanja pokrenuta u sudskom sporu, a \u0161to zna\u010di da \u0107e\u00a0abortivne pilule\u00a0i dalje biti dostupne\u00a0na tom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Prije ovih presuda u SAD-u, najavljeno je da \u0107e se abortivne pilule na\u0107i u prodaji u apotekama i izdavati na recept, s tim da \u0107e apoteke morati prethodno dobiti zvani\u010dno odobrenje od proizvo\u0111a\u010da kako bi ih mogle staviti u prodaju. Podatak FDA (Food and Drug Administration), od juna 2022. godine, da je 5.6 miliona \u017eena u SAD-u koristilo abortivnu pilulu, ukazuje na obim kori\u0161\u0107enja medikamentoznog abortusa kao vida prekida trudno\u0107e u SAD-u. Me\u0111utim, pravila o upotrebi i distribuciji abortivnih pilula va\u017ee samo u saveznim dr\u017eavama u kojima je prekid trudni\u0107e i dalje zakonski dopu\u0161ten. Podsje\u0107anja radi, Vrhovni sud SAD je 2022. godine pitanje abortusa prenio u nadle\u017enost pojedina\u010dnih dr\u017eava, tako da to vi\u0161e nije predmet saveznog zakonodavstva. Mnoge konzervativne ameri\u010dke savezne dr\u017eave su to iskoristile i dodatno ograni\u010dile pristup abortusu, a neke ga i u potpunosti i zabranile.<\/p>\n

\n

Susjedstvo<\/h3>\n<\/blockquote>\n

U Hrvatskoj je HALMED (Hrvatska agencija za ljekove i medicinska sredstva) odobrila abortivnu pilulu koja se mo\u017ee dobiti samo u zdravstvenim ustanovama, dok je medikamentozni abortus postao dostupan 2015. godine. Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece, iz 1978. godine, sa svega tri izmjene do sada, poku\u0161ava se modernizovati. Tako je \u00a02020. godine podnijet Prijedlog zakona o medicinskom postupku prekida trudno\u0107e i Kona\u010dni prijedlog Zakona hrvatskom Saboru od strane kluba poslanika SDP-a, a koji bi zakonodavno regulisao medikamentozni poba\u010daj, predvidio niz edukativnih i preventivnih mjera upotrebe adekvatnih kontraceptivnih sredstava kako bi poba\u010daj postao izuzetak, bli\u017ee definisao institut prigovora savjesti, itd. Na\u017ealost, to nije dobilo ve\u0107insku podr\u0161ku u Saboru.<\/p>\n

U Bosni i Hercegovini (BiH) su ljekovi za medikamentozni abortus zvani\u010dno odobreni 2019. godine i mogu se primijeniti do 10. nedjelje trudno\u0107e. Problem sa kojim se suo\u010davaju \u017eene u BiH ti\u010de se cijene abortivnih pilula, ta\u010dnije njihove evidentne razlike u cijeni koja varira od grada do grada, kao i od ustanove do ustanove (privatne\/javne).<\/p>\n

U Sjevernoj Makedoniji je usvojen novi Zakon o abortusu kojim se u potpunosti po\u0161tuje pravo \u017eena na izbor na\u010dina prekida trudno\u0107e. Prethodnim zakonom, iz 2013. godine, \u017eene su morale, nakon konsultacija sa ljekarom specijalistom i nakon slu\u0161anja otkucaja srca fetusa, uputiti pismeni zahtjev za izvr\u0161enje poba\u010daja, \u0161to je \u017eene stavljalo u vrlo te\u017eak polo\u017eaj. U 2020. godini, Ministarstvo zdravlja je odobrilo klini\u010dke smjernice za bezbjedan abortus i date su preporuke za izvo\u0111enje medikamentoznog abortusa. Tada je Ministarstvo odobrilo i bud\u017eet u iznosu od pola miliona dolara za nabavku potrebnih ljekova koji se daju u tu svrhu.<\/p>\n

U Srbiji je izdata dozvola za kori\u0161\u0107enje abortivne pilule, koja je dostupna isklju\u010divo u zdravstvenim ustanovama i primjenjuje se do sedme nedjelje trudno\u0107e u GAK-u. Da bi bolnica ili klini\u010dki centar mogao izdavati pomenute ljekove prethodno je potrebno dobiti dozvolu od Ministarstva zdravlja.<\/p>\n

\n

Stanje u Crnoj Gori<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Zakon o uslovima i postupku za prekid trudno\u0107e, ta\u010dnije \u010dlan 4 koji govori o pravu \u017eene na prekid trudno\u0107e, ne razlikuje metode poba\u010daja, ve\u0107 vremenske intervale kada isti mo\u017ee biti izvr\u0161en i pod kojim okolnostima. Dakle, zakonodavac ne razlikuje eksplicitno hirur\u0161ki poba\u010daj, medicinski poba\u010daj, i sli\u010dno, ve\u0107 samo navodi sedmice trudno\u0107e (koje se ra\u010dunaju od dana za\u010de\u0107a) kada se mo\u017ee izvr\u0161iti prekid trudno\u0107e. Sli\u010dna rje\u0161enja su prisutna i u zemljama regiona.<\/p>\n

Dozvolu za obavljanje medikamentoznog abortusa ima samo KCCG, ali ne i op\u0161te bolnice. Od 134 abortusa koja su izvr\u0161ena u prvih \u0161est mjeseci 2023. godine, \u010dak 92 su bila medikamentozna. Me\u0111utim, problem u Crnoj Gori jeste vr\u0161enje ovog vida prekida trudno\u0107e od strane privatnih zdravstvenih ustanova koje vr\u0161enje medikamentoznog prekida trudno\u0107e pacijentkinjama izrazito visoko napla\u0107uju.<\/p>\n

S druge strane, ljekovi koji se koriste za medikamentozni poba\u010daj – mizoprostal i misoprofen – nisu registrovani ljekovi u Crnoj Gori. Institut za ljekove je izdao privremenu saglasnost za njihov uvoz i distribuciju, ali nije okon\u010dan proces njihove registracije. Ovaj vid privremenog \u201erje\u0161enja\u201c je daleko od prihvatjlivog, a vodi i brojnim izazovima u praksi. Nijesu rijetki primjeri da su \u017eene bile primorane tra\u017eiti abortivne pilule na tzv. \u201ecrnom tr\u017ei\u0161tu\u201c dovode\u0107i na taj na\u010din svoj \u017eivot u opasnost.<\/p>\n

Pitanje ne\u017eeljene trudno\u0107e, kao i na\u010din prekida te trudno\u0107e, name\u0107u potrebu \u0161ireg dru\u0161tvenog fokusa, kao i pa\u017eljivog tretmana, kako bi se suzio prostor za pogre\u0161na tuma\u010denja ili privremena \u201erje\u0161enja\u201c. U kontekstu ljudskih prava i sloboda, u tzv. koliziji prava na \u017eivot fetusa i prava \u017eene na slobodu izbora, prednost nesumnjivo treba dati pravu \u017eena da imaju slobodu izbora. Zato je neophodan dodatni napor dr\u017eave u implementaciji me\u0111unarodnih standarda i relevantnih strategija, a kako bi u kona\u010dnom uspjeli obezbijediti nu\u017enu potrebu za edukacijom, prvenstveno mlade populacije, u svrhu prevencije ne\u017eeljene trudno\u0107e, promociju seksualno odgovornog pona\u0161anja, kao i dodatnu za\u0161titu \u017eenskih ljudskih prava. Samo u tom okviru mo\u0107i \u0107emo govoriti o emancipovanom, zrelom i odgovornom dru\u0161tvu, a cijenim da je crnogorsko dru\u0161tvo kadro takvo i biti.<\/p>\n

*Autorka je saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore<\/p>\n

Napomena: Tekst je ura\u0111en za Centar za gra\u0111ansko obrazovanje, koji ga je proslijedio medijima<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pravo na abortus se danas pozicioniralo ne samo kao pravno, ve\u0107 i kao politi\u010dko i vjersko, pitanje koje je godinama unazad predmet brojnih rasprava, kako u pogledu moralnog, tako i pravnog tretmana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":390202,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546],"tags":[1664],"class_list":["post-390199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","tag-abortus"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=390199"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390199\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":390203,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/390199\/revisions\/390203"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/390202"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=390199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=390199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=390199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}