{"id":389958,"date":"2024-01-01T09:08:35","date_gmt":"2024-01-01T08:08:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=389958"},"modified":"2024-01-01T09:08:35","modified_gmt":"2024-01-01T08:08:35","slug":"suradnja-zakoni-i-mit-temelji-civilizacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/01\/01\/suradnja-zakoni-i-mit-temelji-civilizacije\/","title":{"rendered":"Suradnja, zakoni i mit \u2013 temelji civilizacije"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Sabine Leitner<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Prema Yuvalu Noahu Harariju, autoru knjige Sapiens, Homo Deus i drugih bestselera, razlog za\u0161to su ljudska bi\u0107a po\u010dela dominirati planetom nije taj \u0161to smo bili inteligentniji, ve\u0107 zato \u0161to smo nau\u010dili sura\u0111ivati.<\/p>\n<p>Da bismo ostvarili suradnju, potrebna su nam pravila ili zakoni koje svi prihva\u0107amo i kojih se pridr\u017eavamo. Ne bismo mogli igrati \u010dak ni nogomet da ne prihva\u0107amo ista pravila. Me\u0111utim, unato\u010d nikad boljoj informacijskoj tehnologiji, Harari ka\u017ee da se \u201cne mo\u017eemo slo\u017eiti oko najosnovnijih \u010dinjenica. Ne\u0161to nije u redu.\u201d Pogledamo li trenutne podjele i polarizacije \u2013 bilo izme\u0111u skupina unutar zemalja ili izme\u0111u zemalja \u2013 vidimo da je njegovo gledi\u0161te opravdano.<\/p>\n<p>U isto vrijeme, institucije koje izra\u017eavaju, podupiru i \u010duvaju vrijednosti koje su izgradile na\u0161u civilizaciju, \u010desto se napadaju i sabotiraju, a rezultat je taj da ljudi potpuno gube povjerenje u bilo koju vrstu \u201csustava\u201d i sve se vi\u0161e povla\u010de u individualizam, eho komore1 i vlastite \u201cfilter mjehuri\u0107e\u201d. Nema sumnje da su mnoge kritike opravdane, da imamo sistemske pogre\u0161ke, da se \u010dini kao da su odre\u0111eni ljudi \u201ciznad zakona\u201d, da su tolika \u201cobe\u0107anja\u201d prekr\u0161ena i da nam je vjera u napredak poljuljana. Ali kamo \u0107emo dalje?<\/p>\n<p>Ovu situaciju vi\u0161e nitko ne mo\u017ee \u201cpopraviti\u201d. Me\u0111utim, nikada ne smijemo podcijeniti vlastitu sposobnost da promijenimo stvari i da postanemo dio rje\u0161enja umjesto da budemo dio problema. Trebamo preusmjeriti na\u0161e razmi\u0161ljanje; umjesto razmi\u0161ljanja o nama samima, trebamo puno vi\u0161e razmi\u0161ljati o \u201csvima nama\u201d, umjesto opsjednutosti na\u0161im \u201cpravima\u201d, trebamo vi\u0161e brinuti za na\u0161e odgovornosti, umjesto da budemo \u201cpasivni primatelji\u201d dobrobiti sustava koje su stvorile prethodne generacije, trebamo postati \u201caktivni graditelji\u201d odr\u017eivih sustava za budu\u0107e generacije. Moramo iza\u0107i iz svojih mjehuri\u0107a i shvatiti da moramo ponovno nau\u010diti sura\u0111ivati, ne s ljudima iz na\u0161eg mjehuri\u0107a, ve\u0107 s ljudima s kojima se ne sla\u017eemo, s onima koji nam se \u010dine kao \u201cvanzemaljci\u201d!<\/p>\n<p>Toliko nas se dugo poticalo da radimo samo ono \u0161to \u201cvolimo\u201d da je ve\u0107ini nas sada te\u0161ko raditi ono \u0161to \u201cne volimo\u201d. Ali drugog na\u010dina nema. Ne mo\u017eemo nastaviti bje\u017eati od svega onoga \u0161to je neugodno, te\u0161ko, \u0161to zahtijeva napor i sl. Moramo nau\u010diti postati otporniji na svim razinama i shvatiti da \u017eivot sadr\u017ei i zadovoljstvo i bol i da \u0107e uvijek postojati razli\u010dita mi\u0161ljenja i na\u010dini gledanja iste stvari.<\/p>\n<p>Moramo tako\u0111er promijeniti svoj stav prema pravilima i zakonima te shvatiti da su oni klju\u010d suradnje, a prema britanskom filozofu A. C. Graylingu: \u201cjedna od stvari koje najvi\u0161e pogoduju civilizaciji, i jedna od potencijalno najva\u017enijih stvari za sigurnost, slobodu i procvat ljudi. (\u2026) Ako postoji jedna stvar koja povla\u010di crtu izme\u0111u civilizacije i barbarstva, onda je to vladavina zakona. To je bedem protiv samovoljne mo\u0107i, osigurava lijek za povrije\u0111ene, njegovi procesi su za\u0161tita \u2013 nesavr\u0161ena, ali daleko bolja nego nikakva \u2013 od nepravde i neuspjeha.\u201d<\/p>\n<p>Kako su ljudi u pro\u0161losti uspijevali prevladati podjele i posti\u0107i povezanost i jedinstvo? Prema Harariju, koristili smo jezik i mitove o vjeri i nacionalnim osje\u0107ajima koji su nas dr\u017eali na okupu. U svojoj posljednjoj knjizi Unstoppable Us, koja je namijenjena mladima, opisuje pripovijedanje kao \u201csupermo\u0107\u201d \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je Tolkien bio na tragu ne\u010dega kada je rekao da se \u010dini da je mit najbolji na\u010din preno\u0161enja morala i da je jedan od njegovih ciljeva u pisanju Gospodara prstenova bio napisati \u201cmit\u201d za Engleze. Mit nije tek fantazija, on je puno dublji od pukih svakodnevnih pri\u010da. Pravi mit nam omogu\u0107uje da se pove\u017eemo s bezvremenskom stvarno\u0161\u0107u, sa smislom i svrhom i sa samim sobom. Dakle, odajmo du\u017eno po\u0161tovanje mitovima, suradnji i zakonima, jer oni su oduvijek bili kamen temeljac civilizacije, a mo\u017eda \u0107emo morati krenuti iznova!<\/p>\n<blockquote><p>1 U medijima, eho komora je situacija u kojoj se informacije, ideje ili uvjerenja poja\u010davaju prijenosom i ponavljanjem unutar zatvorenog sustava, gdje su razli\u010diti ili suparni\u010dki stavovi cenzurirani, odba\u010deni ili na drugi na\u010din nedovoljno zastupljeni.<\/p><\/blockquote>\n<p>S engleskog prevela: Sofija Stepanovska<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/nova-akropola.com\/covjek-i-svijet\/aktualno\/suradnja-zakoni-i-mit-temelji-civilizacije\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">nova-akropola.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne bismo mogli igrati \u010dak ni nogomet da ne prihva\u0107amo ista pravila<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":389961,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-389958","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389958","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=389958"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389958\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":389962,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389958\/revisions\/389962"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/389961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=389958"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=389958"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=389958"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}