Jeste li znali da metoda otkrivanja trudno\u0107e koja poti\u010de iz drevnog Egipta i danas ima preciznost od 70%? A kako smo pomo\u0107u afri\u010dkih \u017eaba otkrivali je li \u017eena trudna te kakve veze s trudno\u0107om ima glavica luka…<\/p>\n
Dana\u0161nje \u017eene imaju privilegiju da iz privatnosti ku\u0107e i u samo nekoliko sekundi dobiju odgovor na vrlo va\u017eno pitanje, ono o trudno\u0107i.<\/p>\n
Ali u pro\u0161losti je to bilo malo komplikovanije i drugo najsigurnija metoda bila jednostavno \u010dekati da naraste stomak. Do pojave \u0161tapi\u0107a kakve poznajemo danas pre\u0161li smo dug put raznih analiza urina.<\/p>\n
Mokrenje na p\u0161enicu i je\u010dam<\/strong> Test s lukom<\/strong> Posmatranje promjena na o\u010dima<\/strong> Kako su \u017eabe spasile mi\u0161eve i ze\u010deve<\/strong> \u017divot mnogim ze\u010devima, mi\u0161evima i \u0161takorima uskoro je spasilo otkri\u0107e britanskog zoologa Lancelota Hogbena, koji se 1927. godine preselio u Ju\u017enu Afriku, gdje je svoje istra\u017eivanje o hormonima nastavio na afri\u010dkim kand\u017eastim \u017eabama (Xenopus). Tako je slu\u010dajno do\u0161ao do otkri\u0107a da \u0107e \u017eaba u koju je ubrizgan urin trudne \u017eene izle\u0107i jaja, a rezultati pokazuju da je od 150 \u017eaba njih samo tri “proma\u0161ilo” trudno\u0107u. Godine 1937. Hogben se vratio u Veliku Britaniju i sa sobom ponio 1.500 afri\u010dkih \u017eaba, koje su poremetile tamo\u0161nju ravnote\u017eu ekosistema zbog toga \u0161to ih je ina\u010de mogu\u0107e prona\u0107i samo u Africi.<\/p>\n Mala revolucija 70-ih godina<\/strong> Prvi ku\u0107ni test za trudno\u0107u slu\u017ebeno je pu\u0161ten u prodaju 1977. godine. Zanimljivo je da je na prvim \u0161tapi\u0107ima simbol za pozitivnu trudno\u0107u bilo nasmijano lice, spermatozoid ili trudni\u010dki stomak, \u0161to nekim \u017eenama nije izmamilo osmijeh, pa su simbol uskoro zamijenili linijom ili plusom. Osim toga, prvim testovima trebalo je oko dva sata da poka\u017eu rezultat. Tek 1985. pojavio se prvi brzi test, kojem je trebalo 30 minuta da prika\u017ee rezultat.<\/p>\n Dana\u0161nji se testovi i dalje zasnivaju na detekciji hCG hormona, koji je prisutan u mokra\u0107i od 6 do 12 dana nakon oplodnje, a na tr\u017ei\u0161tu su dostupni testovi koji imaju pouzdanost ve\u0107u od 99%. (Izvor:.24sata.hr\/)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jeste li znali da metoda otkrivanja trudno\u0107e koja poti\u010de iz drevnog Egipta i danas ima preciznost od 70%? A kako smo pomo\u0107u afri\u010dkih \u017eaba otkrivali je li \u017eena trudna te kakve veze s trudno\u0107om ima glavica luka…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298311,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-389624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=389624"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":389627,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389624\/revisions\/389627"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=389624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=389624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=389624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nJedna od najstarijih poznatih metoda otkrivanja trudno\u0107e datira iz vremena drevnog Egipta, oko 1350. godine prije nove ere. Tad su \u017eenama savjetovali da se pomokre po sjemenu p\u0161enice i je\u010dma vi\u0161e puta tokom nekoliko dana. Ako bi prije proklijalo sjeme p\u0161enice, to je bio znak da \u017eena nosi djevoj\u010dicu, a ako bi prvo proklijalo sjeme je\u010dma, to je bio znak da nosi dje\u010daka. Ako nijedno sjeme nije proklijalo, zna\u010di da \u017eena nije trudna. Mo\u017eda zvu\u010di suludo, ali ova je metoda zapravo funkcionisala s ta\u010dno\u0161\u0107u od 70%, \u0161to su potvrdili nau\u010dnici 1963. godine. Pretpostavka je da su povi\u0161eni nivoi estrogena u mokra\u0107i podsticali nicanje sjemena.<\/p>\n
\nEgip\u0107ani se mogu pohvaliti time da je test sa p\u0161enicom i je\u010dmom zapravo imao smisla, ali anatomija tijela o\u010digledno im nije bila ja\u010da strana. Naime, Egip\u0107ani, ali i stari Grci, smatrali su da \u017eena mo\u017ee otkriti da li je trudna ako u vaginu tokom no\u0107i stavi glavicu luka. Ako bi joj se ujutro zadah osjetio po luku, to je bio znak da nije trudna jer su smatrali da bi u slu\u010daju trudno\u0107e plod u maternici blokirao dolazak mirisa do usta. Ne moramo ni napominjati da ovakva ideja o “vazdu\u0161nom tunelu” koji prenosi mirise kroz tijelo nije ta\u010dna.<\/p>\n
\nFrancuski ljekar Jacques Guillemeau, koji je bio poznat po svom doprinosu u podru\u010djima opstetricije, oftalmologije i pedijatrije, u 16. vijeku predstavio je teoriju prema kojoj se trudno\u0107a mo\u017ee prepoznati po o\u010dima \u017eene. Tvrdio je da \u017eenine o\u010di u drugome mjesecu trudno\u0107e postanu duboko usa\u0111ene s malim zjenicama, spu\u0161tenim kapcima i nate\u010denim malim venama u uglu o\u010diju. Iako ova metoda nije pouzdana, Guillemeau je bio na dobrom tragu jer danas znamo da trudno\u0107a mo\u017ee uticati na o\u010di, odnosno vid, pa se trudnicama savjetuje da ne kupuju nove nao\u010dare ili so\u010diva tokom trudno\u0107e.<\/p>\n
\nU 20. vijeku po\u010dinje otkrivanje hormona, \u0161to je ko\u0161talo \u017eivota mnoge ze\u010deve, mi\u0161eve i \u0161takore. Ranih 20-ih godina pro\u0161log vijeka dva njema\u010dka nau\u010dnika, Selmar Aschheim i Bernhard Zondek, otkrili su da u mokra\u0107i trudne \u017eene postoji specifi\u010dan hormon koji je povezan s razvojem jajnika. Danas znamo da je to hCG ili humani korionski gonadotropin. Do otkri\u0107a su do\u0161li nakon \u0161to su u polno nezrele ze\u010deve i mi\u0161eve ubrizgali mokra\u0107u trudne \u017eene, zbog \u010dega su na jajnicima \u017eivotinja nastale mase. Me\u0111utim, da bi ustanovili takvu promjenu na jajnicima \u017eivotinje, morala je biti ubijena. Taj test nazvan je A-Z, po prezimenima znanstvenika, a do 1935. u svojoj laboratoriji izvodili su i do 6.000 takvih testova godi\u0161nje.<\/p>\n
\nTek ‘60-ih godina nau\u010dnici su prestali koristiti \u017eivotinje i okrenuli se testovima koji su kombinacija hCG hormona, antitijela i urina. Me\u0111utim, ni ovi testovi nisu bili najprecizniji, a problem su 1972. rije\u0161ili nau\u010dnici Judith Vaitukaitis i Glenn Braunstein, koji su usavr\u0161ili metodu detektovanja hCG-a, na kojoj su se po\u010deli bazirati prvi ku\u0107ni testovi za trudno\u0107u.<\/p>\n