{"id":389610,"date":"2023-12-28T07:33:22","date_gmt":"2023-12-28T06:33:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=389610"},"modified":"2023-12-28T07:33:22","modified_gmt":"2023-12-28T06:33:22","slug":"ispravljanje-nepravde-sahranjivanje-decenija-ratova-predvodjenih-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/28\/ispravljanje-nepravde-sahranjivanje-decenija-ratova-predvodjenih-sad\/","title":{"rendered":"Ispravljanje nepravde: sahranjivanje decenija ratova predvo\u0111enih SAD"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mohamad Hasan Sweidan<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201eJedna era se zavr\u0161ava, nova po\u010dinje, a odluke koje donosimo sada \u0107e oblikovati budu\u0107nost u decenijama koje dolaze.\u201d<\/p>\n

Ovim je rije\u010dima ameri\u010dki dr\u017eavni sekretar Antony Blinken definisao “prekretnicu” ameri\u010dke ere, tranziciju iz jednog svjetskog poretka u drugi.<\/p>\n

\u201cU ovom klju\u010dnom vremenu, ameri\u010dko globalno vo\u0111stvo nije teret. Neophodno je za\u0161tititi na\u0161u slobodu, na\u0161u demokratiju i na\u0161u sigurnost\u201d, rekao je Blinken u svom obra\u0107anju \u0160koli za napredne me\u0111unarodne studije Johns Hopkins (SAIS) u septembru.<\/p>\n

Slu\u017ebeni ameri\u010dki dokumenti, uklju\u010duju\u0107i pro\u0161logodi\u0161nju Strategiju nacionalne sigurnosti, nagla\u0161avaju uvjerenje Va\u0161ingtona da je \u010dekanje luksuz koji ne mo\u017ee priu\u0161titi; da \u0107e \u201codlu\u010dno djelovati\u201d da zadr\u017ei svoje globalno vo\u0111stvo. Kao takvo, umije\u0161anost SAD u sukobe u Ukrajini i Gazi, kao i militarizacija u jugoisto\u010dnoj Aziji, moraju se posmatrati kroz ovu perspektivu me\u0111unarodne dinamike.<\/p>\n

Uop\u0161teno govore\u0107i, tenzije u Africi i Aziji su me\u0111usobno povezane sa mahnitim inicijativama Zapada da zadr\u017ei dominantnu poziciju i odlu\u010duju\u0107u ulogu u novom multipolarnom poretku.<\/p>\n

\n

Od isto\u010dne Evrope do zapadne Azije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Od izbijanja rata u Ukrajini, SAD su strate\u0161ki povezale svoju podr\u0161ku Kijevu sa odbranom ” poretka zasnovanog na pravilima”.<\/p>\n

Uz kli\u0161eirane zvu\u010dne zapise, predsjednik D\u017eo Bajden je okarakterisao sukob kao \u201cborbu izme\u0111u demokratije i autokratije, izme\u0111u slobode i represije, izme\u0111u poretka zasnovanog na pravilima i poretka kojim se upravlja grubom silom\u201d.<\/p>\n

Mnogi atlantisti\u010dki lideri ponavljaju mi\u0161ljenje da nepokolebljiva podr\u0161ka Ukrajini ima za cilj da odvrati Rusiju od osporavanja svjetskog poretka u kojem vlada Zapad.<\/p>\n

Najistaknutije, njema\u010dki kancelar Olaf \u0160olc je artikulisao ovu perspektivu u svom \u010dlanku za Foreign Affairs objavljenom po\u010detkom 2023. pod naslovom The Global Zeitenwende , (\u201eEpohalni tektonski pomak\u201c) u kojem tvrdi da ruski predsjednik Vladimir Putin osporava svjetski poredak u kojem \u00a0Va\u0161ington ima odlu\u010duju\u0107u mo\u0107.<\/p>\n

\u0160olc nagla\u0161ava potrebu za kolektivnim djelovanjem onih koji vjeruju u svjetski poredak zasnovan na pravilima, \u010dak i sara\u0111uju\u0107i sa zemljama koje ne prihva\u0107aju demokratske institucije, ali podr\u017eavaju principe globalnog upravljanja koje predvode SAD. Treba napomenuti da je ta zapadna paradigma zasnovana na pravilima u kojima su me\u0111unarodno pravo i Povelja UN dugo bili odba\u010deni u korist mo\u0107i i prednosti.<\/p>\n

Danas se te dvobojne vizije odigravaju u ratu u Ukrajini: sukob izme\u0111u Zapada koji \u017eeli da zadr\u017ei svoju globalnu superiornost i Rusije koja nastoji da poremeti ovu dominaciju. Obrazlo\u017eenje Moskve za rat je da sprije\u010di \u0161irenje NATO-a na ruske granice, \u0161to je potvrdio i generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, rat u Gazi se mora posmatrati kroz ovu me\u0111unarodnu prizmu, pri \u010demu Izrael predstavlja zapadne interese u zapadnoj Aziji, a svaka \u0161teta okupacionoj dr\u017eavi se smatra udarcem uticaju SAD u regionu.<\/p>\n

Kako se Va\u0161ington nalazi na ovoj klju\u010dnoj prekretnici, prema Blinkenu, cijena udarca na Izrael se smatra previsokom, nagla\u0161avaju\u0107i odlu\u010dnu odbranu SAD svog globalnog utjecaja u razorenim gradovima i gradovima Gaze.<\/p>\n

\n

Neokolonijalni manevri<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, postoje va\u017ene nijanse izme\u0111u ova dva rata koja podr\u017eavaju SAD: na Ukrajinu se gleda kao na oru\u0111e koje Va\u0161ington koristi za ostvarivanje svojih interesa, dok se Izrael sam po sebi smatra ameri\u010dkim interesom. To \u0161to je Bajden jednom slavno tvrdio da bi SAD trebale stvoriti Izrael da on ne postoji ilustruje njegov status neokolonijalne ispostave, koja \u0161titi zapadne interese u regionu.<\/p>\n

Ovo tako\u0111e obja\u0161njava primjetan pomak interesa SAD-a iz isto\u010dne Evrope u zapadnu Aziju nakon \u0161to se palestinski otpor probio iz okupirane teritorije 7. oktobra kako bi ga\u0111ao vojno osoblje i uzeo taoce. Namjerno prebacivanje ameri\u010dke pa\u017enje s jedne ratne zone na drugu jasno je ilustrovano time \u0161to je Washington Post brzo uklonio karticu ‘Rat u Ukrajini’ sa svoje po\u010detne stranice.<\/p>\n

Kao \u0161to je ranije spomenuo The Cradle, \u201enajbolje je shvatiti da je Izraelski rat u Pojasu Gaze, koji je u toku, rat koji podr\u017eavaju SAD\u201c, koji se vodi da bi se za\u0161titio ameri\u010dki utjecaj i interesi u zapadnoj Aziji. Me\u0111utim, manevarski prostor za saveznike Va\u0161ingtona dramati\u010dno se smanjuje. Za razliku od razli\u010ditih strate\u0161kih opcija koje su zemlje zapadne Azije istra\u017eivale tokom rata u Ukrajini, Gaza ne nudi takvu slobodu. To je u osnovi rat Va\u0161ingtona, koji zahtijeva kolektivnu mobilizaciju za odbranu stava SAD-a.<\/p>\n

Tako\u0111e govori da se multinacionalna operativna grupa koju predvode SAD, Operacija \u010cuvar prosperiteta u Crvenom moru, ve\u0107 suo\u010dava sa velikim neuspjesima od svog nedavnog po\u010detka, pri \u010demu su se neki \u010dlanovi povukli, a drugi su odlu\u010dili da ostanu neimenovani.<\/p>\n

Koordinator za strate\u0161ke komunikacije Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele ku\u0107e D\u017eon Kirbi je morao nespretno upozoriti na tajnost ovako: “Postoje neke zemlje koje su pristale da u\u010destvuju i budu dio operacije na Crvenom moru, ali moraju odlu\u010diti koliko to \u017eele da bude javno. A ja \u0107u to ostaviti njima da to nekako opi\u0161u, jer ne \u017eele svi da budu javni.”<\/p>\n

Na primjer, uloga \u010dlanice NATO-a Turske transformisala se u onu stanice za prenos energije za Izrael, dok UAE, Saudijska Arabija i Jordan slu\u017ee kao tranzitni most za robu koja ide za okupacionu dr\u017eavu koju Jemen sprje\u010dava da pro\u0111e kroz Crveno more.<\/p>\n

Zna\u010dajno je da su po\u0161iljke iz Turske u Izrael porasle na 355 nakon 7. oktobra, pri \u010demu su mnoge povezane sa Partijom pravde i razvoja (AKP) i pojedincima bliskim turskom predsjedniku Red\u017eepu Tajipu Erdoganu, uklju\u010duju\u0107i njegovog sina Buraka. \u010cak ni Egipat, koji je bio ograni\u010den na propu\u0161tanje kamiona pomo\u0107i kroz prlaz Rafu nije mogao olak\u0161ati pomo\u0107 Palestincima bez odobrenja SAD-a.<\/p>\n

\n

Kako se sukob \u0161iri<\/h2>\n<\/blockquote>\n

U me\u0111unarodnim odnosima postoje dvije glavne teorije koje se bave odnosom mo\u0107i i \u0161irenja mira. Prva je teorija hegemonisti\u010dke stabilnosti koja postavlja da \u0107e me\u0111unarodni poredak vjerovatno ostati stabilan kada je jedna zemlja dominantna globalna sila. Zagovornici ove teorije smatraju da postojanje jednog hegemona odvra\u0107a sve sile u svijetu i sprje\u010dava ih da \u0161ire napetost.<\/p>\n

Me\u0111utim, s obzirom na stvarnost da su Sjedinjene Dr\u017eave \u010detiri decenije dominirale globalnim poretkom optere\u0107enim sukobima, mo\u017ee se tvrditi da prisustvo hegemona nije dovelo do globalne stabilnosti. Umjesto toga, dominacija je bila glavni izvor i katalizator za \u0161irenje napetosti \u0161irom svijeta. Dovoljno je pogledati raspodjelu ameri\u010dkih baza u svijetu i proliferaciju vojnih sporazuma koje je potpisao Va\u0161ington da bi se shvatilo kako SAD dosljedno provociraju rivale i izaziva\u010de i stvaraju sukobe.<\/p>\n

\n

Vojno prisustvo Sjedinjenih Dr\u017eava u zapadnoj Aziji<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Druga je teorija ravnote\u017ee snaga, u kojoj dr\u017eave nastoje da se za\u0161tite spre\u010davaju\u0107i bilo koju zemlju da stekne dovoljno vojne mo\u0107i da kontroli\u0161e sve druge nacije. Ako jedna sila dominira \u2013 poput Sjedinjenih Dr\u017eava \u2013 teorija predvi\u0111a da \u0107e se slabije zemlje ujediniti u odbrambeni savez.<\/p>\n

Prema ovoj teoriji, ravnote\u017ea snaga izme\u0111u konkurentskih dr\u017eava ili saveza podi\u017ee cijenu napetosti za sve i osigurava stabilnost u svijetu. Dakle, postizanje mira danas zahtijeva pove\u0107anje nivoa mo\u0107i me\u0111u suparnicima Va\u0161ingtona, mo\u0107i koja \u0107e obezbijediti odvra\u0107anje potrebno za ograni\u010davanje \u0161irenja tenzija \u0161irom svijeta. Pove\u0107anje sposobnosti Va\u0161ingtonovih rivala sada je klju\u010dni zahtjev za sve miroljubive narode i nacije. A prema teoriji ravnote\u017ee snaga, ujedinjenje protiv Izraela je danas najuspje\u0161niji na\u010din stabilizacije Zapadne Azije i njenog okru\u017eenja.<\/p>\n

\n

Postunipolarne realnosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako je rat u Gazi nedvosmisleno ameri\u010dki rat, u zapadnoj Aziji se pojavljuje vertikalna podjela, koja dijeli one koji su na strani Palestine i Osovine otpora od onih koji se sla\u017eu s Izraelom i cionisti\u010dkim projektom. Va\u0161ingtonovi saveznici ne mogu ostati neutralni jer SAD direktno vode bitku.<\/p>\n

Ovo poja\u0161njava stavove Saudijske Arabije, Jordana, UAE, Egipta, Turske i drugih zapadnoazijskih zemalja koje su odlu\u010dile da se pridru\u017ee SAD-u nau\u0161trb palestinskih interesa.<\/p>\n

Posmatranje politike Va\u0161ingtona otkriva globalne tenzije podstaknute te\u017enjom za uticajem SAD-a. Od isto\u010dne Evrope do zapadne Azije i jugoisto\u010dne Azije, SAD rade na suprotstavljanju evroazijskim silama, Rusiji i Kini, i drugim uticajnim zemljama, kao \u0161to su Iran i Sjeverna Koreja.<\/p>\n

Od kraja Hladnog rata, unipolarni trenutak Va\u0161ingtona doveo je do vi\u0161e ratova i razaranja koji se mogu zamisliti u decenijama \u010desto okarakterisanim kao ratovi obilje\u017eeni mirom. Stabilniji svjetski poredak zahtijeva postizanje globalne ravnote\u017ee snaga slabljenjem SAD i osna\u017eivanjem novih sila u usponu. Dakle, mir i stabilnost u zapadnoj Aziji zavise od slabljenja Izraela, kolonijalnog projekta koji je tako zamr\u0161eno vezan za hegemonisti\u010dki plan Va\u0161ingtona.<\/p>\n

new.thecradle.co<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana\u0161nji globalni sukobi \u2013 bilo u Isto\u010dnoj Evropi, Zapadnoj Aziji ili Isto\u010dnoj Aziji \u2013 su izazvani blijede\u0107im ameri\u010dkim hegemonom koji se o\u010dajni\u010dki dr\u017ei za vlast<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":389613,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-389610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=389610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":389614,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389610\/revisions\/389614"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/389613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=389610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=389610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=389610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}