Svako ko se ikada probudio usred no\u0107i, a potom uzalud poku\u0161avao da ponovo zaspi, zna koliko ovo mo\u017ee da bude isrcpljuju\u0107e stanje.<\/p>\n
Mnogi uop\u0161te ne uspiju u naumu da ponovo utonu u san, ve\u0107 ostaju budni do jutra. Prema podacima ameri\u010dkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti vi\u0161e od 17 odsto odraslih ima problema sa spavanjem gotovo svakog dana.<\/p>\n
Doktorka Bajkan Luo, stru\u010dnjak za spavanje iz San Francsika i izvr\u0161na direktorka kompanine LumosTech koja proizvodi pametnu masku za spavanje, otkrila je \u0161ta se krije iza no\u0107nog bu\u0111enja i kako to da sprije\u010dite.<\/p>\n
Neki od uobi\u010dajenih razloga za poreme\u0107aj sna jesu stres i anksioznost, nelagodnost ili bol i promjene u okolini poput buke ili kretanja. Tako\u0111e, preniske ili previsoke temperature mogu da dovedu do isprekidanog sna. I poreme\u0107aji spavanja kao \u0161to su sindrom nemirnih nogu ili hrkanje mogu biti uzroci bu\u0111enja.<\/p>\n
\u0160ta da radite kada se probudite?<\/strong><\/em><\/p>\n Kada se probudite usred no\u0107i, najbolje je da ostanete u krevetu, poku\u0161ate da se opustite i vidite mo\u017eete li opet da zaspite, ka\u017ee dr Luo.<\/p>\n Ona predla\u017ee da isprobate neke popularne tehnike kao \u0161to je progresivna relaksacija, vje\u017ebe disanje, \u201cbijelu buku\u201d ili druge metode koje vam poma\u017eu da se opustite.<\/p>\n \u2013 Ako ni poslije 10 do 15 minuta ne uspijevate da zaspite, vrijeme je da ustanete iz kreveta. Poku\u0161ajte da odete na tiho i udobno mjesto u ku\u0107i, kao \u0161to je kau\u010d i da zapo\u010dnete neku tihu aktivnost sa malom mentalnom stimulacijom kao \u0161to je \u010ditanje knjige, a potom se vratite u krevet \u2013 savjetuje dr Luo.<\/p>\n Gre\u0161ke koje treba izbjegavati<\/strong><\/em><\/p>\n Iako najve\u0107i broj upravo to radi, ne bi trebalo da posegnete za telefonom ili da pogledate na sat ako vam se san naglo prekine u toku no\u0107i, savjetuje dr Luo.<\/p>\n \u2013 Provjeravanje vremena nakon bu\u0111enja usred no\u0107i jedna je od naj\u010de\u0161\u0107ih gre\u0161aka, a ona nam odma\u017ee. Pove\u0107ava stres i ote\u017eava nam da ponovo zaspimo. Ako provjerite vrijeme na telefonu, sadr\u017eaj telefona bi mogao bude isuvi\u0161e stimulativan, \u0161to \u0107e vas dodatno sprije\u010diti da se opustite i zaspite \u2013 ka\u017ee ona.<\/p>\n \u0160ta treba da znate o svom unutra\u0161njem satu?<\/strong><\/em><\/p>\n Bu\u0111enje usred no\u0107i mo\u017ee biti i rezultat toga \u0161to unutra\u0161nji sat va\u0161eg tijela nije u skladu sa va\u0161im rasporedom spavanja.<\/strong><\/em><\/p>\n \u2013 Na\u0161 san je pod uticajem dva klju\u010dna faktora \u2013 rano uve\u010de je to pove\u0107anje pritiska u snu, potreba na\u0161eg tijela za odmorom, \u0161to nam poma\u017ee da zaspimo. Kasnije tokom no\u0107i, na\u0161 unutra\u0161nji sat, poznat kao cirkadijalna signalizacija, igra klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju sna. U idealnom scenariju, ova dva faktora funkcioni\u0161u zajedno da biste dobro spavali. Ali ako pritisak u snu nestane prije nego \u0161to se cirkadijalni signal u potpunosti aktivira, to bi moglo da dovede do no\u0107nog bu\u0111enja \u2013 obja\u0161njava ova doktorka.<\/p>\n Ako niste sigurni za\u0161to se \u010desto budite tokom no\u0107i, mo\u017eete se potruditi da podesite svoj unutra\u0161nji sat kako biste proverili da li \u0107e to rije\u0161iti ili smanjiti isprekidani san. Neki na\u010dini da prilagodite svoj cirkadijalni ritam uklju\u010duje bu\u0111enje svakog dana u isto vrijeme, promenu vremena obroka, uzimanje suplemenata melatonina, vje\u017ebanje u razli\u010dito doba dana i konzumiranje umjerenih koli\u010dina kofeina u jutarnjim \u010dasovima. (Izvor: \u017dena Blic)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Svako ko se ikada probudio usred no\u0107i, a potom uzalud poku\u0161avao da ponovo zaspi, zna koliko ovo mo\u017ee da bude isrcpljuju\u0107e stanje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":323434,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-388555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=388555"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388555\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":388559,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388555\/revisions\/388559"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/323434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=388555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=388555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=388555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}