{"id":388369,"date":"2023-12-15T07:47:04","date_gmt":"2023-12-15T06:47:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=388369"},"modified":"2023-12-15T07:47:04","modified_gmt":"2023-12-15T06:47:04","slug":"tajna-izdrzljivosti-kineskog-zida-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/15\/tajna-izdrzljivosti-kineskog-zida-video\/","title":{"rendered":"Tajna izdr\u017eljivosti Kineskog zida (video)"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su uspjeli da rije\u0161e &#8220;misteriju&#8221; izdr\u017eljivosti drevnog velikog Kineskog zida \u2026Nau\u010dnici su do\u0161li do otkric\u0301a analizirajuc\u0301i segmente Kineskog zida, koji se prote\u017ee na vi\u0161e od 21.000 kilometara i gra\u0111en je tokom mnogo vijekova, po\u010dev\u0161i od 221. prije nove ere, kao na\u010din da se za\u0161tite carstva zemlje spolja.<\/p>\n<p>Veliki dijelovi Kineskog zida se &#8220;dr\u017ee zajedno&#8221; odnosno izdr\u017eljivi su vi\u0161e stotina godina zahvaljujuc\u0301i &#8220;biokorama&#8221;, tankim slojevima organskih materijala koji su pomogli da se arhitektonsko \u010dudo za\u0161titi od erozije.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su do\u0161li do otkric\u0301a analizirajuc\u0301i segmente Kineskog zida, koji se prote\u017ee na vi\u0161e od 21.000 kilometara i gra\u0111en je tokom mnogo vijekova, po\u010dev\u0161i od 221. prije nove ere, kao na\u010din da se za\u0161tite carstva zemlje spolja.<\/p>\n<p>Tokom izgradnje, drevni radnici su \u010desto koristili nabijenu zemlju, koja je uklju\u010divala me\u0161avinu organskih materijala poput zemlje i \u0161ljunka koji se zbijaju zajedno, da bi izgradili masivni zid. Iako ovi materijali mogu biti podlo\u017eniji eroziji od drugih materijala, kao \u0161to je \u010dvrsto kamenje, oni \u010desto poma\u017eu u promovisanju rasta &#8220;biokora&#8221;.<\/p>\n<p>Ova \u017eiva \u0161tukatura se sastoji od cijanobakterija (mikroorganizama koji su sposobni za fotosintezu), mahovina i li\u0161ajeva koji poma\u017eu u ja\u010danju konstrukcije, posebno u su\u0161nim i polusu\u0161nim dijelovima zemlje, prema studiji objavljenoj u\u00a0 \u010dasopisu Science Advances.<\/p>\n<p>&#8220;Drevni graditelji su znali koji materijali mogu da u\u010dine strukturu stabilnijom\u201c, rekao je koautor studije Bo Sjao, profesor nauke o tlu na Fakultetu za nauku o zemlji\u0161tu i tehnologiji na Kineskom poljoprivrednom univerzitetu u Pekingu.<\/p>\n<p>&#8220;Da bi se pobolj\u0161ala mehani\u010dka \u010dvrstoc\u0301a, nabijena zemlja zida je uvijek napravljena od gline, pijeska i drugih ljepkova kao \u0161to je kre\u010d od strane prvobitnih graditelja&#8221;, rekao je on. Ovi sastojci obezbje\u0111uju plodno tlo za organizme koji grade &#8220;biokoru&#8221;.<\/p>\n<p>Da bi testirali snagu i integritet Velikog zida, istra\u017eiva\u010di su prikupili uzorke na osam razli\u010ditih delova izgra\u0111enih izme\u0111u 1368. p. i 1644. p.n.e. za vrijeme dinastije Ming. Otkrili su da 67% uzoraka sadr\u017ei &#8220;biokoru&#8221;, koju je Sjao nazvao &#8220;in\u017eenjerima ekosistema&#8221;.<\/p>\n<p>Koristec\u0301i prenosive mehani\u010dke instrumente, kako na licu mjesta tako i nazad u laboratoriji, oni su izmjerili mehani\u010dku \u010dvrstoc\u0301u uzoraka i stabilnost tla i uporedili te podatke sa segmentima zida koji sadr\u017ee samo golu nabijenu zemlju, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Otkrili su da su uzorci &#8220;biokore&#8221; ponekad bili tri puta ja\u010di od uzoraka obi\u010dne nabijene zemlje. Prema studiji, uzorci koji sadr\u017ee mahovinu bili su posebno izda\u0161ni.<\/p>\n<p>To je zato \u0161to cijanobakterije i drugi oblici \u017eivota unutar biokore lu\u010de supstance, kao \u0161to su polimeri, koji bi se &#8220;\u010dvrsto vezali&#8221; zajedno sa nabijenim \u010desticama zemlje, poma\u017euc\u0301i da se \u201coja\u010da njihova strukturna stabilnost&#8221;, stvaranjem onoga \u0161to je u su\u0161tini cement, rekao je Sjao.<\/p>\n<p>&#8220;Ove cementne supstance, biolo\u0161ki filamenti i agregati zemlji\u0161ta unutar sloja biokore kona\u010dno formiraju kohezivnu mre\u017eu sa jakom mehani\u010dkom \u010dvrstoc\u0301om i stabilno\u0161c\u0301u protiv spolja\u0161nje erozije&#8221;, rekao je Sjao.(Izvor: zanimljivostidana.com)<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/GJVxt8PrnS8?si=W7QskYCke51e3qXH\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su uspjeli da rije\u0161e &#8220;misteriju&#8221; izdr\u017eljivosti drevnog velikog Kineskog zida \u2026Nau\u010dnici su do\u0161li do otkric\u0301a analizirajuc\u0301i segmente Kineskog zida, koji se prote\u017ee na vi\u0161e od 21.000 kilometara i gra\u0111en je tokom mnogo vijekova, po\u010dev\u0161i od 221. prije nove ere, kao na\u010din da se za\u0161tite carstva zemlje spolja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":388372,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-388369","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388369","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=388369"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388369\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":388373,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/388369\/revisions\/388373"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/388372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=388369"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=388369"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=388369"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}