{"id":387999,"date":"2023-12-12T07:30:21","date_gmt":"2023-12-12T06:30:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=387999"},"modified":"2023-12-12T07:30:21","modified_gmt":"2023-12-12T06:30:21","slug":"ovakva-eu-nema-nikakvog-smisla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/12\/ovakva-eu-nema-nikakvog-smisla\/","title":{"rendered":"Ovakva EU nema nikakvog smisla"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Karlo Jurak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nedavno je dosta bure me\u0111u europskim politi\u010darima izazvao prijedlog ukidanja jednoglasnosti dr\u017eava pri dono\u0161enju odluka na razini EU. Drugim rije\u010dima, pojednostavljeno, ukidanje veta \u2013 a za one koji se sje\u0107aju ili bolje poznaju pozna jugoslavenska vremena \u2013 to nije ni\u0161ta novo. To je u zadnjim godinama SFR Jugoslavije bila prakti\u010dki glavna politi\u010dko-institucionalna tema te indikator krize politi\u010dkog sistema \u2013 svaka je republika (i autonomna pokrajina), pa i najmanja, mogla biti “veto-akter”. Za\u0161to ova sli\u010dnost izme\u0111u EU i SFR Jugoslavije nije toliko trivijalna?<\/p>\n

Prvenstveno zato \u0161to je SFR Jugoslavija bila slu\u017ebeno dr\u017eava za sebe i federalnoga ure\u0111enja, a EU nije dr\u017eava za sebe, nego zajednica neovisnih dr\u017eava, pa je nemogu\u0107e govoriti o njezinu konfederalnom ili federalnom ure\u0111enju. Paradoksalno, EU se pona\u0161a “kao da” je tema njezino federalnije ili konfederalnije ure\u0111enje, a SFR Jugoslavija se pona\u0161ala “kao da” po ustavu nije federacija (mo\u017eda \u010dak ni konfederacija). Po \u010demu je SFR Jugoslavija nakon 1974., a posebno nakon 1980. bila federacija (kako joj je ime govorilo), a po \u010demu EU nije ni konfederacija, nego “zajednica neovisnih dr\u017eava”?<\/p>\n

Rasprave na razini EU o pravu veta i ve\u0107inskom odlu\u010divanju vode se na terenu koji postupa “kao da” je EU stvarno dr\u017eava, odnosno da ima dr\u017eavni subjektivitet, a ne subjektivitet nadnacionalne asocijacije neovisnih dr\u017eava. Prema tome se formiraju dvije pozicije \u2013 jedna koja ide vi\u0161e u smjeru centralizacije, odnosno federalizacije EU, a druga koja vi\u0161e stavlja naglasak na prava (na suverenitet) pojedinih dr\u017eava.<\/p>\n

\n

\u010cardak ni na nebu ni na zemlji<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ta je dihotomija postojala i na samim po\u010decima SAD-a \u2013 federalisti i antifederalisti, odnosno oni koji su za ve\u0107e ovlasti centralne vlade i oni koji su za prava dr\u017eava. EU, ipak, kada vodi ovakvu raspravu, mora osvijestiti da je to rasprava za zajednice koje ve\u0107 imaju na neki na\u010din dr\u017eavni subjektivitet. EU ovakva kakva jest sada funkcionira po svemu opisanom kao \u010dardak ni na nebu ni na zemlji.<\/p>\n

EU doista nema obilje\u017eja dr\u017eavnog subjektiviteta, a pona\u0161a se kao da ima \u2013 nema zajedni\u010dku vanjsku politiku (pa ni u vrlo “globalnim” pitanjima poput migracija i rata u Ukrajini), nema zajedni\u010dku vojsku (ne ra\u010dunaju\u0107i grani\u010dare Frontex koji je tek po nekim osobinama nalik vojsci), nema zajedni\u010dku valutu (dijeli se na \u010dlanice i ne\u010dlanice eurozone), granice unutar zajednice se, prema potrebi i procjeni pojedinih dr\u017eava, \u010das zatvaraju, \u010das otvaraju, unato\u010d proklamiranom Schengenskom re\u017eimu.<\/p>\n

Nadalje, te\u0161ko se mo\u017ee govoriti i o zajedni\u010dkim “europskim vrijednostima” (ta sintagma uglavnom slu\u017ei kao floskula), odnosno o nekom narativu koji mo\u017ee mnogo toga razli\u010ditoga dr\u017eati na okupu \u2013 jer, \u0161to bi to bilo? Tko definira te vrijednosti? Ako definiraju samo zemlje “centra”, tko tu pita “drugu Europu”? A ako nitko ne pita “drugu Europu” (uglavnom nove \u010dlanice od 2004. nadalje), kako se onda mo\u017ee govoriti o “zajedni\u010dkim vrijednostima”? Jesu li “europske vrijednosti” kada EU otvara granice izbjeglicama i migrantima 2015. godine ili kasnije kada ih zatvara?<\/p>\n

Slijedi li Njema\u010dka “europske vrijednosti” u to vrijeme ili danas? Slijede li ih Njema\u010dka ili Gr\u010dka kad se spore oko prora\u010dunskog deficita? Slijede li ih Nizozemska ili Italija kada zauzimaju razli\u010dite stavove po pitanju monetarne ekspanzije? Itd. itd. Pitanja je mnogo, a odgovora jo\u0161 manje, ali gdje god se okrenemo, nailazimo na toliko neujedna\u010denosti, nedosljednosti, razjedinjenosti i vremenske nekonzistentnosti. Pritom uop\u0107e nije zaklju\u010dak da bi trebalo uvijek biti jednoli\u010dnosti, jedinstva i stalnosti u vremenu, ali \u0161to onda uop\u0107e zna\u010di referiranje na “zajedni\u010dke europske vrijednosti”?<\/p>\n

Budu\u0107i da nema te \u010dvrste, ali ujedno konkretne i opipljive arhimedovske to\u010dke, nemogu\u0107e je govoriti konkretno o vrijednostima, a da ne budu floskula. Velike ideje Ode radosti, ideja Schumannove deklaracije, na\u010dela mira i gospodarske suradnje mogu biti lijepe, pa i na\u010delno istinite (jer se svatko mo\u017ee na njih pozvati), ali ostaju, pogotovo danas, apstrakcija \u2013 ne samo zato \u0161to se EU pro\u0161irila i iznutra i izvana nego i zato \u0161to su (geo)politi\u010dke i druge okolnosti skroz promijenjene.<\/p>\n

\n

Goleme razine birokratizacije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nadalje, razina birokratiziranosti EU dosti\u017ee ogromne razmjere \u2013 sve vi\u0161e regulativa, pravila i pravila, pa i restrikcija. Na tu birokratiziranost (ili ba\u0161 zbog nje) kalemi se i negativna kadrovska selekcija, pa visoke pozicije zauzimaju osobe koje su korumpirane ili jednostavno beskrajno nesposobne, “humano robotizirane”, ignorantne itd. O njihovu demokratskom deficitu da i ne govorimo.<\/p>\n

Ili se bave glupostima poput tobo\u017enje woke “inkluzivnosti” gdje su “sretni blagdani” politi\u010dki korektni za razliku od zloglasnog “sretnog Bo\u017ei\u0107a”. Primjerice, mo\u017ee li tko i zbog \u010dega do\u017eivjeti predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen kao stvarni politi\u010dki autoritet? \u0160to je, apropos korupcije, s nabavkom basnoslovnog broja cjepiva protiv covida? Po \u010demu ta korupcija (i plja\u010dka) biva manjom od svih onih u zemljama koje nerijetko dobivaju packe ba\u0161 zbog korupcije (me\u0111u kojima je, opravdano, ali licemjerno, i Hrvatska)?<\/p>\n

Misli li tko da je stvarno na\u0161a Dubravka \u0160uica vrhunaravni kadar? Sje\u0107a li se tko stanovite Federice Mogherini, neko\u0107 visoke predstavnice za vanjsku politiku, kako je plakala pred kamerama onda kada je trebala pokazati (ili bar fingirati) liderstvo i snagu? Mo\u017ee li se tim ljudima, kako i za\u0161to uop\u0107e i\u0161ta vjerovati? Da, to su va\u017ena pitanja ako uop\u0107e \u017eelimo EU kao ovakvu ili onakvu, labilniju ili \u010dvr\u0161\u0107u, zajednicu dr\u017eava.<\/p>\n

Jer, ideja EU, odnosno ujedinjene Europe kao subjekta u me\u0111unarodnim odnosima, kao jedne od asocijacija dr\u017eava, jest vrlo va\u017ena, mo\u017eda i va\u017enija nego ikad u svijetu u kojemu se formira svjetski poredak druga\u010diji i od onoga koji je bio blokovski do 1989\/90\/91., ali i od onoga \u010dija je pobjeda naivno proklamirana uru\u0161avanjem jednog od tih blokova. U tom svijetu mno\u0161tvo je aktera koji prijete hegemoniji Zapada, a ni s\u00e2m Zapad kao Zapad nije i ne mo\u017ee biti jedinstvena cjelina, niti paradigma za cijeli svijet.<\/p>\n

Kad djeluju veliki igra\u010di poput SAD-a, Rusije, Kine i arapskih zemalja, Europa se opravdano mo\u017ee zapitati gdje je tu mjesto za nju i \u0161to joj zna\u010di bezrezervno svrstavanje uz SAD \u2013 njezin ravnopravni ili podre\u0111eni polo\u017eaj? I to sad kad je ve\u0107 pitanje svrstavanja uz, na primjer, Rusiju izvan svake rasprave, bar nakon ruske agresije na Ukrajinu (Njema\u010dka se tu bila na\u0161la, iz mno\u0161tva razloga, u prili\u010dno nezavidnoj situaciji).<\/p>\n

\n

Zapad ne mo\u017ee biti jednako SAD<\/h2>\n<\/blockquote>\n

“Kolektivni Zapad” ne mo\u017ee biti pravedan i unutar sebe ravnopravan entitet ako on podrazumijeva SAD-u podre\u0111enu EU ili, jo\u0161 gore, SAD-u podre\u0111ene pojedine europske zemlje (primjerice, je li brexit uistinu oja\u010dao suverenitet Velike Britanije u odnosu na birokratizirani Bruxelles ili ju je vi\u0161e izru\u010dio prema SAD-u?).<\/p>\n

Zapad ne mo\u017ee biti jednako SAD. Takvom obliku hegemonije unutar zapadnog svijeta (koji, op\u0107enito i uvjetno govore\u0107i, karakteriziraju liberalno-demokratski poreci, institucionalno ukorijenjena tradicija ljudskih prava, judeokr\u0161\u0107anstvo i naslje\u0111e prosvjetiteljstva u naj\u0161irem smislu) valja se usprotiviti jer ne samo da isti\u010de predominaciju jedne sile nego i ekonomski, politi\u010dki, vojno, \u010dak i kulturalno pokorava ostatak tog “zapadnog svijeta” i name\u0107e svoju paradigmu kao jedinu ispravnu ne samo za zapadni svijet nego i za cijeli svijet (temu “izvoza demokracije” ostavimo ipak za neku drugu priliku).<\/p>\n

Upravo tu mo\u017ee i mora biti uloga EU kao partnera SAD-u s jedne strane, ali s druge strane i kao “korektiva” tom SAD-u, nu\u017ene (lojalne) protute\u017ee unutar “kolektivnog Zapada”. Primjerice, u velikom sukobu izme\u0111u SAD-a i Rusije, koji \u010das poprima “hladnije”, \u010das “toplije” razmjere, nije dobro da EU bude tek ameri\u010dka marioneta (ili ruska \u2013 ali to trenutno jo\u0161 nije u pitanju) \u2013 mnogo je bolje da bude u tom smislu jak i \u010dvrst entitet za sebe, onaj koji ne\u0107e biti topovsko meso ni\u010dijih izvanjskih interesa. U tome je najve\u0107a snaga i va\u017enost ujedinjene Europe, dok se sve ostalo onda samo nadovezuje na to. Zato je opstanak i ja\u010danje EU od velikoga zna\u010daja.<\/p>\n

\n

Razjedinjena i nedefinirana Europa<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Me\u0111utim, “kolektivni Zapad” jako je oslabljen mno\u0161tvom faktora koji ga izjedaju izvana i iznutra, a naro\u010dito razjedinjena i nedefinirana Europa. Zbog svega gore navedenog najve\u0107i je neprijatelj sama sebi, a te slabosti onda koriste Rusija (napadom na Ukrajinu) i nemali dio islamskog svijeta (naro\u010dito kad je jo\u0161 uvijek pozicija sultana Erdogana potencijalno ucjenjiva\u010dka i kada ne postoji jasan stav prema sukobima u Izraelu).<\/p>\n

Koristi i SAD, ja\u010daju\u0107i svoju dominaciju unutar tog “kolektivnog Zapada”. Sa\u017eeto \u2013 ujedinjena Europa oslabljena je vlastitom nedefinirano\u0161\u0107u (\u010dardak ni na nebu ni na zemlji, je li asocijacija neovisnih dr\u017eava ili konfederacija), unutarnjom birokratizirano\u0161\u0107u, centralizirano\u0161\u0107u i u\u017easnom negativnom kadrovskom selekcijom.<\/p>\n

Oslabljena je tako\u0111er konkretnim politikama koje su dovele u pitanje vrijednosti slobode, jednakosti, ravnopravnosti i solidarnosti. To se konkretno odnosi na politike zemalja “centra” i nadnacionalnih tijela EU u odnosu na “periferiju” \u2013 uklju\u010duje fiskalna i monetarna pitanja, pitanje migracijske politike, legislativna pitanja itd.<\/p>\n

Uklju\u010duje i odnos prema liberalno-demokratskim institucijama u pandemiji novog koronavirusa gdje su se neselektivno i neopravdano oduzimale ljudske i gra\u0111anske slobode, a na kraju krajeva uklju\u010duje i odnos prema ratu u Ukrajini koji je, uz opravdanu i o\u010dekivanju podr\u0161ku Ukrajini, uklju\u010divao i neopravdanu dozu rusofobije i signalizacije vrlina prema vlastitim gra\u0111anima (“tko se previ\u0161e grije, poma\u017ee Putinu” i sl.).<\/p>\n

Kona\u010dno, ne treba izostaviti i sve woke gluposti koje se institucionaliziraju, nerijetko uvezene s ameri\u010dkih i kanadskih sveu\u010dili\u0161ta, a se\u017eu od ideje beskona\u010dnog pluraliteta spolova\/rodova, identitarnog beskrajnog spektra do la\u017ene “inkluzivnosti” u kojoj vi\u0161e nije politi\u010dki korektno \u010destitati konkretan vjerski praznik, a ni govoriti ba\u0161 o tome kada koji zlo\u010din po\u010dini “onaj drugi”.<\/p>\n

\n

Ovakva EU ne mo\u017ee uspjeti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Takva EU ne mo\u017ee uspjeti, malo je tko mo\u017ee voljeti, identificirati se s njom, a kamoli se boriti za nju. Problemi se prelamaju svako malo na nekim pitanjima, a nezadovoljstvo obi\u010dnih gra\u0111ana sve je ve\u0107e i u zemljama “centra”.<\/p>\n

U globaliziranom svijetu jasno je da ne mogu male dr\u017eave (pa \u010dak ni mnoge ve\u0107e) biti akteri sami za sebe i bez drugoga, a kada imamo jednu asocijaciju koja bi mogla biti, iako dio “kolektivnog Zapada”, ipak i samostalni igra\u010d, za\u0161to ne poraditi na tome da ona bude unutar sebe ravnopravna, da ima jake institucije birane demokratski, a zasnovane na razumu, da generira kvalitetne kadrove, a ne “robotizirane humanoide”, da uspijeva stvoriti zajedni\u010dku politiku koja ne\u0107e i\u0107i nau\u0161trb neke pojedine sastavnice?<\/p>\n

U suprotnom, ruke samo trlja SAD (pod bilo kojim predsjednikom), svoje ne\u010dasne prilike itekako vide i Rusija, islamski svijet, a vidjet \u0107emo koliko sve vi\u0161e i alijansa koja se stvara oko kineskog svijeta.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Problemi se prelamaju svako malo na nekim pitanjima, a nezadovoljstvo obi\u010dnih gra\u0111ana sve je ve\u0107e i u zemljama “centra”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":290255,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-387999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=387999"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":388002,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387999\/revisions\/388002"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/290255"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=387999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=387999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=387999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}