{"id":387743,"date":"2023-12-09T06:45:40","date_gmt":"2023-12-09T05:45:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=387743"},"modified":"2023-12-09T06:45:40","modified_gmt":"2023-12-09T05:45:40","slug":"islamofobija-kao-antisemitizam-21-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/09\/islamofobija-kao-antisemitizam-21-stoljeca\/","title":{"rendered":"Islamofobija kao antisemitizam 21. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"

Autor: Karlo Miki\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U pravilu, oni koji tvrde da mrze islam o njegovom dominantnom tradicionalnom obliku ne znaju gotovo ni\u0161ta, i u svom su razumijevanju te religije bli\u017ei samim ekstremistima. Kritizirati islam dijelovima Kur\u2019ana je jednako infantilno kao kritizirati kr\u0161\u0107anstvo dijelovima Biblije, zanemaruju\u0107i sav ostali tekstualni, povijesni i obi\u010dajni razvoj tih religija, mno\u0161tvo njihovih formi i autoriteta.<\/p>\n

Stotine milijuna diljem Europe pripremaju se i ovoga prosinca na slavljenje jedne izbjegli\u010dke pri\u010de stare oko 2000 godina. Ali u njenoj sjeni jednako toliko ljudi prepri\u010dava, dodu\u0161e u suvremenom obliku, jednu mnogo stariju pri\u010du prepunu gor\u010dine. Ksenofobija je pri\u010da stara koliko i povijest. Korijen joj je u nizu kognitivnih heuristika i pristranosti koje su kroz dugi razvoj ljudske vrste \u010desto pomagale pri pre\u017eivljavanju ali u okolnostima kompleksnog dru\u0161tvenog \u017eivota sada \u010de\u0161\u0107e rezultiraju u amplifikaciji dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n

Jedna od tih pristranosti je strah od nepoznatog koji se u me\u0111uljudskim odnosima pojavljuje u rasponu od sumnji\u010davosti i nepovjerenja pa do eksplicitnog dehumaniziranja onih drugih i druga\u010dijih. Drevna politi\u010dka mudrost preno\u0161ena s koljena na koljeno sastoji se u preno\u0161enju odgovornosti za aktualne probleme na dru\u0161tvene skupine koje su dovoljno druga\u010dije da bi izazivale podozrivost od strane kulturalno dominantnih grupa, a dovoljno malene da njihov odgovor na diskriminaciju i lin\u010d ne mo\u017ee supstancijalno na\u0161tetiti tim dominantnim grupama, ve\u0107 samo dodatno osna\u017eiti uvjerenje o potrebi za njihovim daljnjim i poja\u010danim progonom.<\/p>\n

Posebno mjesto u brevijaru politi\u010dkih litanija zauzima svaljivanje krivnje za ekonomske tegobe na doseljenike. Kroz 18. i 19. stolje\u0107e imamo pregr\u0161t primjera okrivljavanja tada zazornih migranata (koji su u kasnijim razdobljima pre\u0161utno postali dio pro\u0161irene zajednice \u201ctradicionalnih starosjedilaca\u201d) iz Irske, Italije, \u0160panjolske ili isto\u010dne Azije za dru\u0161tvena i ekonomska zla me\u0111u civiliziranim anglo-saksonskim dru\u0161tvima Britanije i SAD-a. Kre\u0107u\u0107i se kroz povijest rasta nivoa me\u0111u-europskih integracija u 19. i 20. st. glavninu europskih frustracija nastavljaju snositi \u017didovi, zbog svojih navodno nepremostivih moralnih i biolo\u0161kih razlika. Iz odnosa spram njih \u010dini se da je suvremenom zapadnom dru\u0161tvu bio potreban jedan neuspje\u0161an, ali ve\u0107im dijelom odra\u0111en genocid kako bi u svojoj dominantnoj kulturi preispitalo na fikcijama temeljenu vlastitu ksenofobiju.<\/p>\n

\u0160to nam to govori o poziciji trenutno najomra\u017eenije skupine u Europi \u2013 o muslimanima? Islamofobija je u posljednje vrijeme u\u0161la i u one dru\u0161tvene sfere koje su joj u ranijim desetlje\u0107ima 21. stolje\u0107a bile odolijevale, pa tako uz standardni repertoar desni\u010darskih paranoja sve \u010de\u0161\u0107e vi\u0111amo i primjere islamofobije me\u0111u ljevi\u010darima i liberalima.<\/p>\n

Najveseliji mjesec u godini zapo\u010deo je s prelijevanjem mnogo \u017eu\u010di iz onog prethodnog: Izraelovo etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje Gaze kao odgovor na Hamasov masakr 7. listopada raspirio je strah od \u0161irenja rata i nove izbjegli\u010dke krize. Antisemitska i islamofobna retorika i incidenti u porastu su od po\u010detka rata, ovisno o tome kojoj strani koji kulturalni krug naginje. Takva klima pogodovala je relativnoj pobjedi notornog islamofoba Geerta Wildersa na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj. \u010cini se da su o\u010di zainteresirane javnosti uperene u bilo koji nasilni doga\u0111aj tra\u017ee\u0107i u njemu bradatog islamisti\u010dkog barbarina za krivca. Pa tako HSS-ov predsjednik Kre\u0161o Beljak, jedan od najglasnijih samoprogla\u0161enih ljevi\u010dara u Hrvata, huliganske nerede u Dublinu komentira resentimanom spram \u201cnajnovijih migranata\u201d koji su zadnjih godina doselili u Europi i \u201ckoji bi od Europe radili svoje kulturolo\u0161ko, da ne ka\u017eem vjersko okru\u017eje\u201d. Beljak te migrante naziva ekstremnima i proziva ih za \u201cnerede i nesigurnost po europskim gradovima\u201d, provociranje i mijenjanje sredine \u201ckoja ih je prihvatila\u201d.<\/p>\n

Islamofobija i \u0161irenje antimigrantske panike nisu kod Beljaka ni\u0161ta novo. Mjesec dana ranije digao je glas u strahu da Hrvatska ne postane \u201chot spot\u201d za ilegalne migrante \u201ckoji bi mogli preplaviti na\u0161u domovinu na na\u010din koji nitko od nas niti u najcrnjim snovima ne zami\u0161lja\u201d, a tijekom izbjegli\u010dke krize 2015. bio je uvjeren da milijun migranata koji su tada pristigli u Europu nisu ni izbjeglice ni ekonomski migranti nego kolonizatori Europe.<\/p>\n

Najveseliji mjesec u godini je tako\u0111er zapo\u010deo turobnom prognozom konzervativnog liberala Karla Juraka o migrantima kao \u201cnajve\u0107em europskom problemu\u201d. Jurak se o tom najve\u0107em problemu kao dobar centrist trudi pisati umjereno i nijansirano, navode\u0107i usput socioekonomske dimenzije problema samih migranata tek toliko da se na\u0111e, ali onda ubrzo sa migranata \u0161utke prelazi na karakterizaciju muslimana kao petokolona\u0161a neintegriranih u \u201cpoliti\u010dke, socijalne i kulturolo\u0161ke okvire domicilne zajednice\u201d koji \u017eive u getima i \u201cvlastitim paralelnim poretcima\u201d u kojima ne \u017eele prihvatiti \u201cpravila dru\u0161tva u koje su do\u0161li\u201d nego su ukopani u rovove \u201ctradicionalisti\u010dkih kultorolo\u0161kih obilje\u017eja dru\u0161tava iz kojih su do\u0161li\u201d, a te njihove vrijednosti \u201cnu\u017eno dolaze u sukob s modernisti\u010dkim dosezima europskih zemalja i liberalnom demokracijom\u201d.<\/p>\n

Jurak se zabrinuto pita \u201ckako i do kada tolerirati netolerantne\u201d i \u201cza\u0161to bismo tolerirali one koji \u017eene smatraju manje vrijednim bi\u0107ima, koji sklapaju dogovorene brakove, koji su za izgon homoseksualaca itd.?\u201d Sve te pojave on smatra karakteristi\u010dnima za muslimane. Jurak neumoljivo nastavlja tvrde\u0107i kako je \u201cnesumnjiva veza izme\u0111u porasta kriminala i posebno napada na osjetljive pripadnike dru\u0161tva (poput \u017eena, homoseksualaca, starijih osoba, osoba s invaliditetom i djece) te pove\u0107anja i radikalizacije migrantske populacije na odre\u0111enom podru\u010dju.\u201d Pa tako \u201c\u010desto \u010dujemo\u201d o ozbiljnim problemima s migrantskom populacijom u Francuskoj, Njema\u010dkoj i \u0160vedskoj.<\/p>\n

Je li tome zaista tako? Jesu li muslimani zaista druga\u010diji od svih dosada\u0161njih migranata koji su kroz povijest nepravedno bili kori\u0161teni kao \u017ertvena janjad za kolektivne frustracije neke populacije pogo\u0111ene nepovoljnim dru\u0161tvenim promjenama? \u0160to nam studije ka\u017eu o odnosu kriminala i migrantske populacije? Pogledajmo svaku od dr\u017eava zasebno.<\/p>\n

Francuska zbog svoje kolonijalne povijesti ima najstariju masovnu muslimansku migrantsku populaciju od svih dr\u017eava zapadne i sjeverne Europe. Ekonomisti Yu Aoki i Yasuyuki Todo u svojoj studiji iz 2009. navode kako \u201cudio imigranata u populaciji nema nikakav zna\u010dajan utjecaj na stope kriminala kada se kontrolira za njihove ekonomske okolnosti\u201d. Tako\u0111er, pi\u0161u kako je nakon uklju\u010divanja imigranata u radnu snagu udio imigranata koji se odaje zlo\u010dinu zanemariv. U ovome se zrcali ono \u0161to \u0107emo ugrubo mo\u0107i vidjeti u svim ostalim dr\u017eavama: me\u0111u sirovim podacima ukupan relativni postotak kriminala me\u0111u migrantima zaista jest vi\u0161i, pa \u010dak i nekoliko puta, od postotka me\u0111u nediferenciranom domicilnom populacijom. Ali kada se isti ti podaci kontroliraju za dob migranata (s obzirom da su u migrantskim valovima u posljednjih desetak godina mladi mu\u0161karci disproporcionalno zastupljeni, a upravo je ta kohorta najvi\u0161e sklona delikvenciji) i njihove socioekonomske okolnosti \u2013 ta diskrepancija se ili zna\u010dajno umanjuje, ili potpuno nestaje. \u0160to se ti\u010de Francuske, op\u0107e stope kriminala su ustvari ve\u0107 desetlje\u0107ima u padu, pri \u010demu je imigracija ne samo u usponu, nego u dva puta ve\u0107em usponu od pada kriminala od po\u010detka 21. stolje\u0107a. Fokusiraju\u0107i se samo na pra\u0107enje dugoro\u010dnog kretanja trendova priljeva izbjeglica i stope kriminala od 1990. do 2022, jasno je da me\u0111u njima nema korelacije. Sli\u010dna situacija primije\u0107ena je i u Velikoj Britaniji zbog \u010dega je u jednoj studiji iz 2017. argumentirano kako je ba\u0161 imigracija ta koja je dovela do smanjenja stope kriminala.<\/p>\n

\n

Kako stvari stoje u Njema\u010dkoj?<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u010cesto se navodi Reutersov izvje\u0161taj prema kojemu je zabilje\u017eeno nasilje u Donjoj Saskoj poraslo 10,4% od 2014. do 2016., pri \u010demu se 92% tog nasilja pripisuje izbjeglicama. Manje se govori o tome da 75% \u017ertava tog nasilja s te\u017eim ozljedama, kojeg su po\u010dinile izbjeglice i drugi stranci, kao i 90% ubijenih, tako\u0111er \u010dine same izbjeglice. Mno\u0161tvo mladi\u0107a razli\u010ditih etni\u010dkih i religijskih pozadina, naguranih u improvizirani smje\u0161taj, recept je za izbijanje nasilja. Me\u0111utim, zabilje\u017eena je i velika razlika u pona\u0161anju migranata s obzirom na njihov status i prospekt ostanka u Njema\u010dkoj. Izbjeglice iz ratnih zona poput Sirijaca i Ira\u010dana koji su ra\u010dunali na dobivanje azila osje\u0107ali su se sigurnije i smirenije, pa s njihove strane ba\u0161 i nije dolazilo do incidenata te su tako sudjelovali u kriminalu debelo ispod prosjeka domicilne populacije. Nasuprot tome, izbjeglice iz sjeverne Afrike \u010dije su \u0161anse za dodjelu azila, prihva\u0107anja u dru\u0161tvo i dobivanje posla bile minimalne, a koje su \u010dinile tek 1% zabilje\u017eene izbjegli\u010dke populacije, bile su povezane sa 17% nasilnog zlo\u010dina i 31% razbojstava. Ne znam koliko je islam povezan s nasiljem, ali znam da mladi mu\u0161karci koji se osje\u0107aju ne\u017eeljeno, okru\u017eeni drugim sli\u010dnim mladim mu\u0161karcima, gladni kontakta sa \u017eenama, a pogotovo ako su imali te\u017eak \u017eivot i lo\u0161e obrazovanje, provode svoje dane bijesni na svijet oko sebe. I za to ne moram gledati u migrantske statistike, dovoljni su mi milijuni bijelih europskih i ameri\u010dkih usamljenih nezadovoljnika koji su mesiju prona\u0161li u Jordanu Petersonu.<\/p>\n

Prema ostalim studijama razli\u010ditih ekonomista objavljenima 2017., 2019., i 2021., milijun migranata prido\u0161lih u izbjegli\u010dkoj krizi nisu imali zna\u010dajan utjecaj ni na dizanje stope kriminala u Njema\u010dkoj, ni na vjerojatnost da \u0107e Nijemci biti \u017ertve zlo\u010dina, dok su zlo\u010dini u koje su se naj\u010de\u0161\u0107e upu\u0161tali bili dilanje i \u0161vercanje u javnom prijevozu. Prema izvje\u0161taju njema\u010dkog Federalnog ureda za istra\u017eivanje kriminala za period od sije\u010dnja do rujna 2015. stopa kriminala izbjeglica bila je jednaka onoj Nijemaca. Dvije tre\u0107ine zlo\u010dina sastojale su se od kra\u0111e, razbojstva i prevare, dok su seksualni prijestupi \u010dinili manje od 1%, a ubojstva 0,1%. Stope nisu pratile ni pove\u0107anje izbjeglica: od 2014. do 2015. izbjegli\u010dka populacija pove\u0107ala se za 440%, a njoj pripisani zlo\u010dini porasli su tek za 79%. Kao poprili\u010dnu suprotnost mantri o zlo\u010dina\u010dki nastrojenim migrantima iz muslimanskih zemalja valja primijetiti da je za razliku od do sada navedenog utvr\u0111eno da je na zna\u010dajan porast stope kriminala u Njema\u010dkoj ustvari utjecalo primanje preko 3 milijuna migranata njema\u010dkog podrijetla iz dr\u017eava biv\u0161eg Sovjetskog saveza, a efekti su opet bili najja\u010di na podru\u010djima s visokom nezaposleno\u0161\u0107u i prethodno visokom razinom kriminala. Stoga, argument da ne\u0161to \u201c\u010desto \u010dujemo\u201d ne vrijedi mnogo, jer ovisno o tome pratimo li studije tih fenomena ili tra\u010d grupe i stranice poput onih AfD-ovih na dru\u0161tvenim medijima, do\u0107i \u0107emo do sasvim opre\u010dnih dojmova.<\/p>\n

Novinari Der Spiegela analizirali su tako tvrdnje jedne od najvidljivijih antimigrantskih stranica \u2013 Rapefugees.net \u2013 prema kojoj je 2016. godine u deset njema\u010dkih dr\u017eava zabilje\u017eeno 445 slu\u010dajeva silovanja. Njihova analiza tih podataka pokazala je da jedna tre\u0107ina izvje\u0161taja nije potkrijepljena ni od strane kontributora na stranici, ni policije. Tre\u0107inu \u010dine nepoznati po\u010dinitelji, a zatim stranci iz EU i Nijemci, a tek su za manje od \u010detvrtine osumnji\u010deni izbjeglice. Me\u0111utim, od tih 95 osumnji\u010denih 51 je osu\u0111en, od \u010dega je 18 osu\u0111eno ba\u0161 za silovanje, 17 za seksualno zlostavljanje, a 10 za seksualni napad i uznemiravanje.<\/p>\n

Ho\u0107e li \u0160vedska biti tre\u0107a sre\u0107a? Ne\u0107e. Situacija je opet ista: iako su imigranti zastupljeniji u op\u0107oj statistici kriminala s obzirom na njihov udio u populaciji, kalibriracija kroz uzimanje u obzir dobi i socioekonomskih okolnosti poput nezaposlenosti, siroma\u0161tva, \u017eivota u podru\u010djima s ve\u0107im stopama nasilja i kriminala te ni\u017eeg obrazovanja dovodi ih u blizinu pripadnika tih demografskih kategorija u domicilnoj populaciji. Prekomjerna zastupljenost nije endemska za siroma\u0161nu muslimansku imigraciju, ona je dijeljena i me\u0111u finskom, isto\u010dno-europskom ju\u017eno-ameri\u010dkom imigracijom. Sirotinja me\u0111u etni\u010dkim \u0160ve\u0111anima tako\u0111er je prekomjerno zastupljena. Uz to, nema nikakve indikacije porasta stope kriminala povezanog s priljevom migranata. Iako je zabilje\u017eeni kriminal u stalnom porastu od 2005., \u0160ve\u0111ani cijelo to vrijeme imaju podjednako iskustvo kriminala, a slu\u017ebena stopa raste ponajvi\u0161e zbog bolje reprezentacije i na\u010dina kvalifikacije pojedinih kriminaliziranih radnji.<\/p>\n

Me\u0111utim, latentni rasisti, pardon, pobornici teze o kulturalnom esencijalizmu prigovorit \u0107e da iako se najve\u0107a ve\u0107ina razlika u statisti\u010dkoj zastupljenosti muslimanskih migranata istapa kontrolom socioekonomskih faktora, ipak jedan reziduum i nakon toga ostaje. Muslimani su, uskliknut \u0107e slavodobitno, ipak neki odre\u0111eni, iako mali postotak skloniji kriminalu od civiliziranih Europljana. Zar ne? Ne.<\/p>\n

Uzimanje dodatnih bitnih okolnosti u obzir, koje se ina\u010de previ\u0111aju u razmatranju socioekonomskih faktora jer ih je te\u017ee statisti\u010dki obraditi, sasvim oduzima kredibilitet ideji o utjecaju kulture doseljenika naspram okolnosti iz kojih su doselili i kulture u koju su doselili, \u0161to prati zaklju\u010dak sociologa Franka Bovenkerka i Tineke Fokkeme sa Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu i Groningenu prema kojima obilje\u017eja dru\u0161tava u koje su migranti doselili nude bolja obja\u0161njenja kriminala me\u0111u njima od njihovih pozadinskih.<\/p>\n

Jedna od studija ve\u0107 navedenih u vezi Njema\u010dke pokazuje da su izbjeglice prijavljivane za zlo\u010dine barem duplo \u010de\u0161\u0107e od svojih njema\u010dkih kolega. Tip zlo\u010dina je tako\u0111er zna\u010dajan. Dok se me\u0111u siroma\u0161nim migrantima najve\u0107i broj zlo\u010dina sastoji u kra\u0111i, fizi\u010dkim napadima, bilje\u017eenju ilegalnog boravka u dr\u017eavi i krivotvorenju dokumenata, me\u0111u domicilnim populacijama ve\u0107i dio zlo\u010dina sofisticiranijeg je karaktera koji se te\u017ee prepoznaje. Policija zbog pritiska javnosti (ali dijelom i zbog ksenofobije u vlastitim redovima) \u010desto revnije pristupa zlo\u010dinima koje su po\u010dinili stranci. Tako\u0111er, \u0161vedsko Nacionalno vije\u0107e za prevenciju kriminala utvrdilo je negativnu diskriminaciju u tretmanu stranaca u \u0161vedskom pravosu\u0111u.<\/p>\n

Po pitanju seksualnih prijestupa poznato je da procjena neprijavljenih seksualnih napada uvijek \u010dini nekoliko puta ve\u0107i broj od prijavljenih. Pokazalo se da su \u017ertve napada spremnije prijaviti strance nego poznate osobe koje su ih napale (ve\u0107ina takvih napada kod migranata doga\u0111a se me\u0111u strancima), pa \u010dak i nepoznate osobe s kojima dijele etnicitet. U Njema\u010dkoj je zabilje\u017eeno nekoliko medijski izrazito eksponiranih slu\u010dajeva u kojima su izbjeglice bile prijavljene kao napada\u010di, da bi istraga pokazala kako su napada\u010di ustvari bili Nijemci ili ih nije ni bilo.<\/p>\n

Uz to bitan je i \u010desto zanemarivani psiholo\u0161ki faktor. Mno\u0161tvo me\u0111u tra\u017eiteljima azila \u010dine duboko traumatizirani i o\u010dajni ljudi koji su u vlastitim dr\u017eavama pro\u017eivljavali fizi\u010dko mu\u010denje, stalnu opasnost po \u017eivot i nasilne smrti bli\u017enjih, a zatim su izvjestan broj mjeseci ili godina proveli putuju\u0107i u ekstremno te\u0161kim uvjetima do neke od dr\u017eava u kojima su poku\u0161ali potra\u017eiti bolji \u017eivot. Veza izme\u0111u PTSP-a i sklonosti nasilju je u psiholo\u0161koj literaturi masovno potkrijepljena, i sumnjam da ju moram dalje obrazlagati.<\/p>\n

\u0160to je pak s izgredima u Dublinu, najve\u0107im zabilje\u017eenim divljanjem u modernoj povijesti tog grada? Iako ih de\u017eurni sveznadari poku\u0161avaju dovesti u vezu s imaginarnim muslimanskim problemom, \u010dinjenica je da su izgrednici, redom pripadnici ekstremno desnih ultra\u0161kih huligana, pozivali na ubijanje i nasilje svih stranaca, pa \u010dak i lokalnih, bijelih, kr\u0161\u0107anskih \u201cirskih Putnika\u201d (koje nazivaju ciganima iako nemaju veze s Romima). Tijekom ranijih prosvjeda tijekom posljednje dvije godine, vezanih uz stambenu krizu, u \u010dijem kontekstu se i ovaj incident javlja, desni\u010darske grupe pozivale su na op\u0107enitu zabranu imigracije i pomo\u0107i izbjeglicama, nevezano uz etnicitet, di\u017eu\u0107i u vi\u0161e navrata glas specifi\u010dno \u010dak i protiv ukrajinskih izbjeglica. Radikalna desnica po obi\u010daju okrivljuje manjine za dru\u0161tvene boljke, iako su te manjine vi\u0161estruko pogo\u0111ene istim tim problemima. S druge strane, stvarni krivci prolaze neka\u017enjeno, poput tre\u0107ine stanodavaca koji kr\u0161e zabrane pove\u0107anja stanarine u tzv. \u201czonama najamnog pritiska\u201d (rent pressure zones) na vi\u0161e od 2 posto godi\u0161nje ili u skladu s op\u0107om stopom inflacije. Za to vrijeme novi stanari suo\u010davaju se s 18 posto ve\u0107im najamninama nego prije pola godine, u dr\u017eavi s ve\u0107 ionako najskupljim stanovanjem u EU. Migrante se okrivljava da dobivaju vi\u0161e komunalno-dodijeljenog smje\u0161taja od Iraca, iako sjevernoafri\u010dki i bliskoisto\u010dni migranti \u010dine manje od 5% svih stanovnika u komunalnim smje\u0161tajima. Ali zato petina migranata dijeli sobu s barem jo\u0161 jednom osobom, za razliku od Iraca 8% kojih je suo\u010deno s takvom situacijom (taj se broj za sjevernoafri\u010dke i bliskoisto\u010dne migrante penje na 37%, tj. 39%). U usporedbi, ameri\u010dki i zapadno-europski migranti nalaze se u nekoliko puta boljoj situaciji od Iraca, dok najgore prolaze irski Putnici s 9 puta ve\u0107im postotkom od Iraca. S obzirom na ve\u0107e prepreke pri rje\u0161avanju stambenog pitanja, iako migranti ukupno \u010dine 11% populacije, oni predstavljaju \u010detvrtinu ukupnog besku\u0107ni\u0161tva.<\/p>\n

Koji je povod poslu\u017eio kao okida\u010d izgredima? Dezinformacija da se radi o teroristi\u010dkom napadu u kojoj je islamisti\u010dki imigrant ubio petero djece. U stvarnosti, radi se o psihi\u010dki bolesnom dr\u017eavljaninu Irske koji, iako Al\u017eirac, ve\u0107 20 godina \u017eivi u Irskoj i koji je uslijed psihoti\u010dne epizode nasumi\u010dno napao i ozlijedio nekoliko djece i u\u010diteljicu.<\/p>\n

Irska, kao ni druge europske dr\u017eave, nema problem s muslimanima. S time da za razliku od mnogih drugih zapadnih i sjevernih europskih dr\u017eava Irska od 2015. bilje\u017ei stagnaciju postotka muslimanske populacije na 1,3%, iako je ukupno od 2011. postotak muslimana narastao za 0,23%.<\/p>\n

Sli\u010dna situacija je i u Nizozemskoj, u kojoj postotak muslimana u ukupnoj populaciji nije narastao sa 5% u posljednje 23 godine. Ipak Wilders je u takvoj Nizozemskoj uspio ostvariti izbornu pobjedu, nakon \u0161to mu je \u010delnica do tada najve\u0107e stranke desnog centra otvorila vrata izjavom da za razliku od svog prethodnika i trenutnog premijera Marka Ruttea, ne isklju\u010duje koaliciju s njegovim PVV-om, uslijed \u010dega je Wilders ubla\u017eio svoju ekstremisti\u010dku retoriku (iako mu u programu i dalje stoji zabrana d\u017eamija i sl.) i u mjesec dana prema predizbornim anketama porastao za vi\u0161e od 10%. U realnosti, Nizozemci su ga izabrali zbog efektivne sprege simplisti\u010dke identifikacije socioekonomskih boljki sa schr\u00f6dingerovom imigracijom op\u0107enito i muslimanima specifi\u010dno (koji lijeno si\u0161u prora\u010dun kroz socijalnu pomo\u0107 ali ujedno otimaju sve poslove) i obe\u0107anja velferisti\u010dke i protekcionisti\u010dke pomo\u0107i koja bi trebala za Nizozemce zaustaviti korozivnost globalnih ekonomskih trendova. Ra\u010dunica je nepogre\u0161iva, \u0161efovi industrije prvo stvaraju uvjete za velik priljev stranog radni\u0161tva zbog navodnog pomanjkanja doma\u0107e radne snage koju ne \u017eele platiti pla\u0107om potrebnom za kvalitetan \u017eivot, a zatim pogre\u0161nu percepciju te doma\u0107e radne snage, o tome kako upravo zbog doseljenika nemaju pristup kvalitetnom zaposlenju, koriste kako bi i to doma\u0107e radni\u0161tvo natjerali na prihva\u0107anje gorih uvjeta obe\u0107avanjem makroekonomskih ekvivalenata starog menad\u017eerskog \u201cpizza party\u201d trika za pacificiranje iznemoglih zaposlenika.<\/p>\n

Usput neka bude re\u010deno, Danska (koju Jurak hvali zbog restriktivnije migracijske politike koja je tobo\u017ee rezultirala nagradom njihovim socijaldemokratima u vidu ostanka na vlasti) sa oko 5% ima muslimansku populaciju negdje izme\u0111u Norve\u0161ke (3%) i \u0160vedske (8%), a usporedivo sa Njema\u010dkom i UK-om (oko 6,5%). \u0160vicarska, za koju Jurak ka\u017ee da iz nje ne dolaze glasovi o problemima s muslimanima, ima oko 5,4% muslimanske populacije. Studija iz 2016. pokazuje na primjeru Belgije (u kojoj je, usput, me\u0111u muslimanima po\u010detkom stolje\u0107a bilo najmanje prakti\u010dnih vjernika, oko 10%) da \u017eivot u etni\u010dki pluralnim dru\u0161tvima korelira s ve\u0107im strahom od kriminala, iako je taj strah nepovezan sa stvarnom stopom kriminala. S druge strane, op\u0107eniti izborni trend jasno ukazuje da se najislamofobniji dijelovi Njema\u010dke, Francuske i Nizozemske ne poklapaju s dijelovima u kojima \u017eivi najve\u0107i broj muslimana. Strah od muslimana kao ne\u010deg stranog izra\u017eeniji je u populaciji koja s muslimanima ima manje kontakta, i sam strah u stvarnosti je ve\u0107i problem od bilo kakvog problema u su\u017eivotu. Jer iz prakti\u010dne perspektive pokazuje se da su migranti iz muslimanskih zemalja u prosjeku jednako pragmati\u010dni kao i bilo tko drugi i kroz suo\u010davanje sa sankcijama se relativno brzo navikavaju na odre\u0111ene legalne granice i zabrane na koje mo\u017eda ranije nisu bili navikli.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako mo\u017eemo vidjeti u ovoj studiji iz 2015., nevezano uz manjak realnog pove\u0107anja nesigurnosti u europskim dru\u0161tvima, dojam tog pove\u0107anja utje\u010de na razvoj antimigrantskih stavova \u2013 \u0161to dovodi do ve\u0107e podr\u0161ke antimigrantskim strankama i politikama, a to pak rezultira samoispunjavaju\u0107im proro\u010danstvom u vidu ve\u0107eg otu\u0111ivanja migrantske populacije zbog percepcije nepravednog tretmana i povratno opet pove\u0107ava patolo\u0161ke pojave kako me\u0111u njima, tako i daljnjom eskalacijom antimigrantskih sentimenata u domicilnoj populaciji. U ekstremnim slu\u010dajevima to dovodi do eksplozije nasilja u obliku teroristi\u010dkih napada, i pokazalo se da oni zaista jesu \u010de\u0161\u0107i u dr\u017eavama s ve\u0107im udjelom stranaca, ali zato nije ni\u0161ta vjerojatnije da \u0107e ti teroristi do\u0107i iz redova stranaca u usporedbi s domicilnom populacijom. U prijevodu, problem je u \u0161ovinizmu, ne u strancima. Problem je tako\u0111er u siroma\u0161tvu, jer profil europskih d\u017eihadista pokazuje da se naj\u010de\u0161\u0107e radi o siroma\u0161nim potomcima migranata, uvu\u010denih u sitni kriminal koji su kroz radikalizaciju pro\u0161li u zatvoru. Na takav na\u010din migranti, posebice oni muslimanski, zaista jesu gurani u smjeru da postanu najve\u0107i europski problem.<\/p>\n

Trendovi teroristi\u010dkih napada u Europi i SAD-u pokazuju apsolutnu dominantnost izoliranih, \u201clone wolf\u201d incidenata kad se oduzmu teroristi\u010dki napadi razli\u010ditih \u0107elija povezanih s ISIL-om i al-Qa`idom po\u010dinjeni za vrijeme ratova u kojima su europske dr\u017eave i SAD bile uklju\u010dene. Za potrebe realisti\u010dne perspektive navedimo godi\u0161nji izvje\u0161taj Europola da je od 2020. do 2023. u EU po\u010dinjeno 30 d\u017eihadisti\u010dkih napada, 14 desni\u010darskih, 43 ljevi\u010darska i anarhisti\u010dka te 14 etnonacionalisti\u010dko-separatisti\u010dkih napada. Uzimaju\u0107i period od 2010. do 2021. d\u017eihadisti\u010dki terorizam stoji ispred desni\u010darskog ali se nalazi iza, redom: separatisti\u010dkog, nespecificiranog i ljevi\u010darsko-anarhisti\u010dkog terorizma.<\/p>\n

U usporedbi, broj desni\u010darskih teroristi\u010dkih napada u SAD-u daleko prema\u0161uje d\u017eihadisti\u010dke od devedesetih godina do danas, a u 2019. i 2020. je \u010dinio 66% i 90% svih teroristi\u010dkih napada. Prema jednom istra\u017eivanju iz pro\u0161le godine u kojemu su analizirani podaci za 70 godina izme\u0111u 1948. i 2018., vjerojatnost d\u017eihadisti\u010dkog terorizma na temelju ideologije ve\u0107a je od desni\u010darskog tek za 1% i iznosi 62%. D\u017eihadisti\u010dki terorizam zaokupio je ma\u0161tu masa kroz posljednja tri desetlje\u0107a, ali ne bismo trebali zaboraviti ni Fatahove, PFLP-ove i ANO-ove teroristi\u010dke napade \u201860-ih i \u201870-ih kada su sekularni i socijalisti\u010dki ili komunisti\u010dki orijentirani palestinski militanti bez prestanka vr\u0161ili napade po Europi atentatima, bombardiranjima i otmicama aviona.<\/p>\n

Iz svega navedenog jasno je kako terorizam nije ni\u0161ta endemsko muslimanima, a ako je suditi po izjavi Angela Rabasa, autora knjige Euro Jihad iz 2014., europske tajne slu\u017ebe procijenile su tada (s ISIS-om u punoj snazi) da je manje od 1% europske muslimanske populacije pod rizikom od radikalizacije. Ne terorizma, nego radikalizacije. Od oko 20 milijuna muslimana u EU, za ISIS se oti\u0161lo boriti samo oko pet tisu\u0107a, a profil prosje\u010dnog prido\u0161lice vi\u0161e je odgovarao dokonim avanturistima, bli\u017eih gaming kulturi vi\u0161e nego islamu. Iako nema recentnih istra\u017eivanja na temu, prema Gallupovom ispitivanju iz 2007., u doba ve\u0107e prisutnosti islamizma, muslimani u Londonu, Berlinu i Parizu bili su mi\u0161ljenja kako su otprilike 4\/5 muslimana lojalne tim dr\u017eavama, dok je me\u0111u domicilnim populacijama to isto mislilo ne\u0161to izme\u0111u 35% i 45%<\/p>\n

Posljednji mjeseci bili su obilje\u017eeni pove\u0107anim brojem zlo\u010dina iz mr\u017enje prema muslimanima koji, sude\u0107i po izvje\u0161tajima raznih ljudskoprava\u0161kih organizacija i razinama islamofobije u posljednja tri desetlje\u0107a, ni ranije nisu imali bajan provod u Europi. Iz jednog izvje\u0161taja tako \u010ditamo da je tre\u0107ina njema\u010dkih muslimana do\u017eivjela neprijateljstvo zbog religijske pripadnosti. U pravilu, oni koji tvrde da mrze islam o njegovom dominantnom tradicionalnom obliku ne znaju gotovo ni\u0161ta, i u svom su razumijevanju te religije bli\u017ei samim ekstremistima. Kritizirati islam dijelovima Kur\u2019ana je jednako infantilno kao kritizirati kr\u0161\u0107anstvo dijelovima Biblije, zanemaruju\u0107i sav ostali tekstualni, povijesni i obi\u010dajni razvoj tih religija, mno\u0161tvo njihovih formi i autoriteta. Najve\u0107i problem tradicionalnog islama je \u0161to se u su\u0161tini radi o pasivnom i zatvorenom obliku religije ukorijenjenom u tradicionalisti\u010dkom patrijarhalnom tipu dru\u0161tvene svijesti. No, ako \u0107emo ve\u0107, prate\u0107i Juraka, takve ljudi htjeti isklju\u010divati iz europskih dru\u0161tava, onda to moramo napraviti i s dobrim dijelom na\u0161ih vlastitih primjera uskogrudnog religioznog atavizma koji tako\u0111er ne prihva\u0107aju moderne dosege humanizma, poput jednakosti spolova ili legitimnosti razli\u010ditih seksualnih orijentacija. Ne postoji nikakav indikator toga da su muslimani, u usporedbi s doma\u0107im Europljanima, manje demokratski nastrojeni ili da se intergeneracijski rigidno dr\u017ee tradicionalisti\u010dkih vrijednosti ni vi\u0161e ni jednako.<\/p>\n

\u017delio bih zaklju\u010diti ovaj tekst dvama najsvje\u017eijim primjerima s naj\u010ditanijih news-portala u Hrvatskoj. Index je 5. prosinca unutar sat vremena od prvih izvje\u0161taja s britanskih tabloida prepisao vijest o napadu u kojem je no\u017eem izbodena mlada trudnica u jednom vel\u0161kom gradi\u0107u. Tekst zavr\u0161ava s \u201cuskoro op\u0161irnije\u201d. Napada\u010d je uhi\u0107en istog dana, radi se o \u017ertvinom biv\u0161em ljubavniku. Oboje su Rumunji. Me\u0111utim, danas 7. prosinca, tekstu nije dodano ni\u0161ta. Rezultat? Islamofobno orgijanje u pedesetak komentara.<\/p>\n

Ju\u010der, 6. prosinca Jutarnji je objavio tekst prepisan s portala klix.ba i bombasti\u010dno ga naslovio s Veliki pad BiH na svjetskom indeksu slobode: Ovo je samo uvertira u ono \u0161to bi moglo uslijediti. Tekst govori o padu BiH na ljestvici ljudskih sloboda sa su\u017eenih na opstruirane, zbog trendova koje opisuje u Republici Srpskoj, poput porasta napada na tamo\u0161nju LGBT zajednicu, policijskih zabrana i hajke me\u0111u vode\u0107im politi\u010darima, kriminalizacije klevete koja ugro\u017eava slobodu medija i poku\u0161aja opstrukcije rada civilnog dru\u0161tva kroz napor vlasti da progura \u201cZakon o stranim agentima\u201d. Predmet teksta su, dakle, isklju\u010divo doga\u0111aji u Republici Srpskoj. Me\u0111utim, na naslovnici je postavljena fotografija Sarajeva, Ba\u0161\u010dar\u0161ije i Begove d\u017eamije. Ovo je goli primjer onoga \u0161to Noam Chomsky naziva proizvodnjom pristanka u masovnim medijima.<\/p>\n

Ljude ne mu\u010de stvari, nego njihova mi\u0161ljenja o stvarima, izreka je rimskog stoika Epikteta. Migranti \u0107e biti najve\u0107i europski problem ako ih Europljani u\u010dine svojim najve\u0107im problemom, jednako poput kaskadne inflacije i sli\u010dnih samoispunjavaju\u0107ih proro\u010danstava. Stoga bi umjesto redovitog iskopavanja raspadnute le\u0161ine Samuela P. Hungtintona, \u010dije tvrdnje o sukobu civilizacija nijedan ozbiljan politolog, sociolog, religiolog ni povjesni\u010dar koji dr\u017ee do sebe nikada nisu do\u017eivjeli ozbiljno, bilo bolje obratiti pa\u017enju na obilje podataka iz stvarnog svijeta koji su nam i vi\u0161e nego dostupni i idu kontra desni\u010darskih groznica.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od oko 20 milijuna muslimana u EU, za ISIS se oti\u0161lo boriti samo oko pet tisu\u0107a, a profil prosje\u010dnog prido\u0161lice vi\u0161e je odgovarao dokonim avanturistima, bli\u017eih gaming kulturi vi\u0161e nego islamu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277080,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2755,3567],"class_list":["post-387743","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-islam","tag-terorizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387743","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=387743"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387743\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387746,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387743\/revisions\/387746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277080"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=387743"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=387743"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=387743"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}