{"id":387663,"date":"2023-12-08T07:41:42","date_gmt":"2023-12-08T06:41:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=387663"},"modified":"2023-12-08T07:41:42","modified_gmt":"2023-12-08T06:41:42","slug":"genij-navodan-zlocini-stvarni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/08\/genij-navodan-zlocini-stvarni\/","title":{"rendered":"Genij navodan, zlo\u010dini stvarni"},"content":{"rendered":"

Autor: Nikola Vukobratovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Henry Kissinger, jedna od najprepoznatljivijih politi\u010dkih figura druge polovice dvadesetog stolje\u0107a, preminuo je 29. novembra u svojoj stotoj godini. Njegova formalna politi\u010dka karijera, neobi\u010dna po tome \u0161to se nikada nije kandidirao ni za jednu izbornu funkciju, uklju\u010divala je mjesto predsjedni\u010dkog savjetnika za nacionalnu sigurnost (1969. \u2013 1975.), kao i ono dr\u017eavnog tajnika, odnosno ameri\u010dkog ministra vanjskih poslova (1973. \u2013 1977.). Na obje te pozicije, koje je jedno vrijeme sasvim neuobi\u010dajeno dr\u017eao paralelno, prometnuo se u klju\u010dni faktor ameri\u010dke vanjske i vojne politike u jeku hladnog rata.<\/p>\n

Karijeru je po\u010deo skromnije. Njegova njema\u010dko-\u017eidovska obitelj bila je prisiljena emigrirati iz nacisti\u010dke Njema\u010dke 1938. u New York, kada je Heinz (kasnije Henry) imao petnaest godina. Dr\u017eavljanstvo je stekao tek nakon \u0161to je regrutiran u ameri\u010dku vojsku 1943. godine, a rat i neposredni poslijeratni period proveo je po svemu sude\u0107i na kontraobavje\u0161tajnim zadacima. Interes za taj tip posla i veze s obavje\u0161tajnom zajednicom nije napustio ni za vrijeme svoje uspje\u0161ne akademske karijere 1950-ih, a tokom narednog desetlje\u0107a uklju\u010duje se kao savjetnik i \u010dovjek iz sjene u niz republikanskih kampanja i predkampanja.<\/p>\n

Iako originalno pristalica njegovog suparnika, Kissinger se ipak nakon dolaska na vlast Richarda Nixona 1969. uspio izboriti za mjesto u njegovom krugu. Kada je postao Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, \u0161to je funkcija znatno utjecajnija nego \u0161to slu\u017ebeni naziv sugerira, Kissinger je u\u017eivao veliko povjerenje obavje\u0161tajnog “establi\u0161menta” i vanjskopoliti\u010dkih krugova, a u narednim godinama to je povjerenje iskoristio da se nametne kao jedna od klju\u010dnih figura u svom polju.<\/p>\n

U periodu kada je nosio dvije najva\u017enije vanjskopoliti\u010dke funkcije u SAD-u presudno je utjecao na niz politika koje su obilje\u017eile hladni rat. U Vijetnamskom ratu prvo je forsirao dramati\u010dnu eskalaciju rata intenziviraju\u0107i bombardiranja ne samo sjevera te zemlje nego i susjednih Laosa i Kambod\u017ee, s katastrofalnim posljedicama koje su uklju\u010divale stotine tisu\u0107a civilnih \u017ertava. Potom je orkestrirao postepeno povla\u010denje SAD-a, \u0161to je naposljetku rezultiralo porazom u tom ratu.<\/p>\n

Njegova gorljiva podr\u0161ka ekstremno desnim autoritarnim re\u017eimima u Ju\u017enoj Americi i Africi nesumnjivo je doprinijela lo\u0161em imid\u017eu SAD-a na tim kontinentima, \u0161to je trajni ameri\u010dki problem<\/h2>\n

U Africi je podr\u017eavao ratove ju\u017enoafri\u010dkog aparthejd re\u017eima u Namibiji i Angoli, a u Ju\u017enoj Americi bio klju\u010dni zagovornik vojnih hunti, osobito u Argentini i \u010cileu. U ovoj posljednjoj zemlji poticao je ru\u0161enje demokratski izabranog socijalisti\u010dkog predsjednika Salvadora Allendea. Njegovo naslje\u0111e uklju\u010duje i potporu indonezijskog okupaciji Isto\u010dnog Timora, te pakistanskom ratu protiv Banglade\u0161a. Tijekom posljednjeg rata po\u010dinjeni su masovni zlo\u010dini koje neki smatraju genocidom.<\/p>\n

Istovremeno, Kissingeru se pripisuju zasluge za neke revolucionarne poteze u hladnoratovskoj diplomaciji: ameri\u010dko priznanje NR Kine i uspostavu diplomatskih odnosa s tom zemljom, mir izme\u0111u Egipta i Izraela, pri \u010demu je najve\u0107u arapsku zemlju pretvorio iz sovjetskog u ameri\u010dkog saveznika i u jednog od jamaca izraelske sigurnosti te detant, odnosno relaksaciju odnosa sa SSSR-om koji su rezultirali sporazumima o ograni\u010denju nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n

U svakoj od tih politi\u010dkih odluka, koje su bez sumnje obilje\u017eile hladni rat, Kissinger se rukovodio poku\u0161ajem smanjenja utjecaja klju\u010dnog ameri\u010dkog rivala \u2013 Sovjetskog Saveza \u2013 na globalna doga\u0111anja, po cijenu uske suradnje s ekstremno autoritarnim ali antikomunisti\u010dkim re\u017eimima i doslovce milijuna \u017ertava. Nakon afere Watergate i odlaska osramo\u0107enog Nixona s vlasti, Kissinger je ostao na poziciji i u administraciji Geralda Forda i zadr\u017eao pa\u017eljivo medijski gra\u0111enu sliku vanjskopoliti\u010dkog genija i neke vrste celebrityja, pa \u010dak i navodnog seks-simbola, intimno povezanog s elitnim krugovima.<\/p>\n

Odlazak s pozicije dr\u017eavnog tajnika 1977. nije zna\u010dio i gubitak utjecaja na svjetsku politiku. Kissinger se vratio na niz savjetni\u010dkih funkcija po think tankovima, obi\u010dno povezanim s obavje\u0161tajnim krugovima, ali i na akademiji i u privatnom sektoru. Njegova posljednja visoka politi\u010dka funkcija bila je ona predsjedavaju\u0107eg komisije koju je osnovao George W. Bush za istragu napada 11. septembra. Podupirao je i invaziju Iraka 2003. godine, koja je dovela do katastrofalnih humanitarnih i geopoliti\u010dkih posljedica.<\/p>\n

Kao potvrda njegovog visokog renomea me\u0111u svjetskim liderima, unato\u010d povremenim stavovima koji su bili suprotni odlukama establi\u0161menta, mogu se promatrati i dirljive izjave koje su u povodu njegove smrti dali vode\u0107i ameri\u010dki, evropski, pa \u010dak i kineski politi\u010dari. U njima se Kissinger implicitno tretira kao genij vanjske politike, motiviran mo\u017eda ponekad cini\u010dnim, ali naposljetku racionalnim postulatima vanjskopoliti\u010dkog realizma. Ta se “\u0161kola” dovodi u vezu s politikom li\u0161enom diktata ideolo\u0161kih principa i apsolutno posve\u0107enoj dr\u017eavnom, odnosno nacionalnom interesu, \u0161to uklju\u010duje i povremeno nu\u017enu akomodaciju razli\u010ditih interesa ina\u010de suprotstavljenih velesila.<\/p>\n

Za takvo tuma\u010denje Kissingera ne nedostaje dokaza: on je ulo\u017eio velike napore da brutalnom silom ugu\u0161i perspektive ljevice u Ju\u017enoj Americi, kao “stra\u017enjem dvori\u0161tu” SAD-a, ali je istovremeno za vrijeme sovjetsko-kineskog sukoba stao na stranu gorljivijeg komunista u tom sukobu \u2013 Mao Ce Tunga. Sve kako bi, dakako, oslabio klju\u010dnog ameri\u010dkog rivala. No on je istovremeno od svojih navodnih realisti\u010dkih uzora iz 19. stolje\u0107a, lorda Castlereagha i Klemensa von Metternicha, kojima se bavio u svom doktoratu, nesumnjivo naslijedio i ultrakonzervativni i antirevolucionarni \u017ear, koji je iskazivao ne samo u vanjskoj, nego i u doma\u0107oj politici, pa \u010dak i u osobnom odnosu sa svojim progresivnijim kolegama.<\/p>\n

Njegovo naslje\u0111e uklju\u010duje brojne zahtjeve, pa \u010dak i formalne pravne poku\u0161aje da mu se sudi kao ratnom zlo\u010dincu. No \u010dak i njegov status vanjskopoliti\u010dkog genija, o kojem postoji \u0161irok konsenzus, mogao bi u narednim godinama do\u0107i pod veliki znak pitanja. Dugoro\u010dno, njegova gorljiva podr\u0161ka ekstremno desnim autoritarnim re\u017eimima u Ju\u017enoj Americi i Africi nesumnjivo je doprinijela lo\u0161em imid\u017eu SAD-a na tim kontinentima, \u0161to je trajni ameri\u010dki problem.<\/p>\n

Izraelsko-egipatsko savezni\u0161tvo koje je uspostavio sredinom 1970-ih ostavilo je nerije\u0161enim palestinsko pitanje, osobito problem Gaze, koji je sada jedan od klju\u010dnih izazova ameri\u010dkoj vanjskoj politici. Tako\u0111er, kompromis koji je napravio s NR Kinom o tome da SAD formalno priznaje vladu NR Kine kao jedinu kinesku vladu, ali svejedno brani Tajvan od kontrole Pekinga, mogao bi u bliskoj budu\u0107nosti dovesti do katastrofalnog svjetskog rata izme\u0111u aktualne dvije velesile i naposljetku \u2013 strahuju mnogi u ameri\u010dkom establi\u0161mentu \u2013 do slabljenja ameri\u010dke pozicije kao vode\u0107e svjetske sile.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim \u0161to su Kissingerovi potezi rezultirali stotinama tisu\u0107a \u017ertava, u bliskoj budu\u0107nosti bi se s katastrofalnim posljedicama mogla uru\u0161iti suradnja SAD-a i Kine, \u010dije je uspostavljanje predstavljalo njegov najzna\u010dajniji poduhvat<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-387663","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=387663"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387663\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387667,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387663\/revisions\/387667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=387663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=387663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=387663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}