{"id":387093,"date":"2023-12-01T07:18:24","date_gmt":"2023-12-01T06:18:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=387093"},"modified":"2023-12-01T07:23:54","modified_gmt":"2023-12-01T06:23:54","slug":"feministicka-misao-i-patrijarhalna-tumacenja-kurana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/12\/01\/feministicka-misao-i-patrijarhalna-tumacenja-kurana\/","title":{"rendered":"Feministi\u010dka misao i patrijarhalna tuma\u010denja Kur'ana"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ajla \u010custovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kao muslimanka i znanstvenica koja se bavi teorijom ljudskih prava s posebnim fokusom na odnos liberalnog i islamskog razumijevanja istih, rado prihva\u0107am prilike da pi\u0161em o ovoj temi. Unato\u010d tome, svjesna sam izazova koje ona nosi sa sobom, jer samo zato \u0161to sam muslimanka ne zna\u010di da predstavljam niti da razumijem sve muslimanke, ali svakako ni to da jednoglasno govorim u njihovo ime.<\/p>\n

Sama sintagma ,,islamski feminizam\u201c za mnoge je paradoks koji u sebi sadr\u017ei dva su\u0161tinski opre\u010dna pojma, zbog \u010dega koristim manje spornu formulaciju ,,feministi\u010dka misao u islamu\u201c. \u010cinim to s napomenom da ona pod svojim okriljem okuplja mnogobrojne muslimanke, neke manje-vi\u0161e sekularne, neke manje-vi\u0161e spremne utemeljiti upori\u0161te za prava \u017eena u islamu u Kur\u2019anu. Ipak, moj fokus je na onim feministkinjama \u010dija je temeljna premisa ta da, dok je Bog \u017eenu stvorio jednakom mu\u0161karcu, patrijarhalne interpretacije Bo\u017eje rije\u010di uskratile su joj tu jednakost.<\/p>\n

Zbog nedavnih zbivanja u Iranu i Afganistanu, izlo\u017eeni smo senzacionalisti\u010dkim tekstovima koji simplificiraju ovu kompleksnu temu te je svode na jednozna\u010dne pojmove postavljane u antagonisti\u010dki odnos koji podrazumijeva da muslimanka biraju\u0107i jedno, automatski odbacuje drugo. Ako se odlu\u010dila za ljudska prava, ona time odbacuje neke su\u0161tinske vrijednosti islama, ili obrnuto, ako se odlu\u010dila za islam, odbacuje ljudska prava jer se pretpostavlja da jedno nije kompatibilno s drugim. Ova rasprava o (ne)kompatibilnosti islama i ljudskih prava poslu\u017eila je kao plodno tlo za monolo\u0161ke rasprave, zbog \u010dega istinski dijalog o islamu i pravima \u017eena pada u sjenu nadmetanja: treba li muslimanku spasiti ili za\u0161tititi?<\/p>\n

Dominantan narativ tekstova na Zapadu orijentiran je na spa\u0161avanje muslimanke, koju se predstavlja kao potla\u010denu, diskriminiranu i marginaliziranu, a klju\u010d njezinog spasa je u tome da je se oslobodi spona njezine vlastite vjere. Islam se nerijetko poistovje\u0107uje sa \u0161erijatom, a \u0161erijat s rigidnim Bo\u017ejim zakonom koji diskriminira \u017eene tako \u0161to ih izme\u0111u ostalog: prisilno pokriva, svodi na reprodukcijsku ulogu, uvjetuje njezinu prisutnost u javnom prostoru pratnjom mu\u0161kog \u010dlana obitelji te ih maloljetne prisiljava na brak.<\/p>\n

S druge strane, o muslimankama se pi\u0161e i u islamskoj moralnoj tradiciji, samo \u0161to je u ulozi tla\u010ditelja represivni, dehumaniziraju\u0107i, nemoralni Zapad koji muslimanku \u017eeli ogoliti njezina vjerskog identiteta i kroz promociju sekularnih vrijednosti islamska dru\u0161tva uni\u0161titi iznutra. Muslimanku se predstavlja kao slabu, naivnu, sklonu ku\u0161njama i negativnim utjecajima suvremenog svijeta od kojeg je treba za\u0161tititi. Pri tome, \u0161erijat se shva\u0107a kao fiksan Bo\u017eji zakon, izravno izdiktiran muslimanima u Kur\u2019anu, a \u0161erijatske odredbe koje se ti\u010du \u017eena za cilj je imaju za\u0161tititi.<\/p>\n

U oba narativa, muslimanka je netko za koga se govori, a ne netko tko govori za sebe. Muslimanka je netko za koga se misli, koga se spa\u0161ava ili \u0161titi, netko koga se ne pita \u010dak ni o stvarima koje se ti\u010du nje same.<\/p>\n

Iz pogleda u feministi\u010dku misao u islamu, kojoj pripadaju autorice poput Amine Wudud, Asme Barlas, Riffat Hassan, Zibe Mir-Hosseini i drugih, razvidno je to da muslimanke ne samo da misle i govore za sebe, nego upori\u0161te za svoje stavove pronalaze u Bo\u017ejoj rije\u010di za koju dr\u017ee da je poslana svim ljudima, mu\u0161karcima i \u017eenama \u2013 \u0161to podrazumijeva da mu\u0161karci i \u017eene imaju jednako interpretacijsko pravo tuma\u010denja iste. Za njih, nekompatibilnost nije izme\u0111u ljudskih prava i islama per se, nego izme\u0111u ljudskih prava i \u0161erijata koji ne tretira isto mu\u0161karce i \u017eene, a nastaje interpretacijskim procesom Bo\u017eje rije\u010di \u0161to je stolje\u0107ima bila domena isklju\u010divo mu\u0161karaca. Za\u0161to je to bitan argument za ovu temu?<\/p>\n

Dominantan narativ tekstova na Zapadu orijentiran je na spa\u0161avanje muslimanke, koju se predstavlja kao potla\u010denu, diskriminiranu i marginaliziranu, a klju\u010d njezinog spasa je u tome da je se oslobodi spona njezine vlastite vjere<\/span><\/h2>\n

Izvje\u0161\u0107a svjetskih nevladinih organizacija o po\u0161tivanju i promociji prava \u017eena u islamskim zemljama za 2022. godinu, unato\u010d svim potpisanim i ratificiranim me\u0111unarodnim dokumentima, pokazuju lo\u0161e statisti\u010dke podatke. Takvi dokumenti nemaju pravno obvezuju\u0107i karakter za zemlje potpisnice, iako potpisivanjem pristaju na odre\u0111ene procese nadziranja i izvje\u0161tavanja o stanju ljudskih prava na svojem terenu, zapravo je na zemljama potpisnicama kako \u0107e implementirati prava dokumenta kojeg su potpisale.<\/p>\n

U slu\u010daju ve\u0107ine islamskih zemalja, konvencije podlije\u017eu autoritetu \u0161erijata, kojeg se tretira kao fiksan Bo\u017eji zakon, a koji se kao takav ne mo\u017ee i ne smije modificirati. S obzirom na to da je rije\u010d o zakonu samog Boga, stvoritelja svih ljudi, njegov autoritet nadilazi bilo koje zakone koje su konstruirali ljudi. Kako se \u0161erijat u ve\u0107ini islamskih zemalja navodi kao jedini ili glavni izvor legislative (i ljudskih prava), shva\u0107amo za\u0161to feministi\u010dka misao inzistira na preispitivanju uloge i prirode samog \u0161erijata.<\/p>\n

Feministi\u010dka misao argumentira da dok je Kur\u2019an izravna rije\u010d Bo\u017eja, \u0161erijat \u2013 iako za izvor ima Bo\u017eju rije\u010d \u2013 to nije, a u prilog tome govori nekoliko \u010dinjenica: \u0161erijat se kao rije\u010d spominje samo jednom u Kur\u2019anu i to ne u smislu zakona, nego u smislu ,,pravog puta\u201c; ve\u0107i dio Kur\u2019ana bavi se moralnim uputama muslimanima, dok se samo 6% Kur\u2019ana izravno bavi pravnim pitanjima; \u0161erijat nastaje u devetom stolje\u0107u ljudskim interpretacijskim procesom; islamski pravnici i teolozi su se u konstrukciji \u0161erijata morali oslanjati na druge izvore. Osim tih \u010dinjenica postoji i stvar jednostavne nelogi\u010dnosti: ako je Bog stvoritelj svih ljudi, kako je mogu\u0107e da je isti Bog stvoritelj zakona koji te iste ljude tretira nejednako ili jedne postavlja nad drugima? Osim \u0161to takav zakon kr\u0161i temeljna ljudska prava, on ne mo\u017ee biti definiran kao Bo\u017eji zakon \u2013 on je Bo\u017eji zakon samo onako kako ga razumije \u010dovjek, \u010dije interpretacije Bo\u017eje rije\u010di mogu biti pogre\u0161ne, jer za razliku od Boga, \u010dovjek nije savr\u0161en i grije\u0161i.<\/p>\n

Ako je Bog stvoritelj svih ljudi, kako je mogu\u0107e da je isti Bog stvoritelj zakona koji te iste ljude tretira nejednako ili jedne postavlja nad drugima? Osim \u0161to takav zakon kr\u0161i temeljna ljudska prava<\/h2>\n

Feministkinje ovdje imaju dva bitna argumenta. Prvi je sama uloga posredni\u0161tva u konstrukciji \u0161erijata. Tretiranjem \u0161erijata kao fiksnog Bo\u017ejeg zakona negira se ljudsko posredni\u0161tvo i time bri\u0161e razlika izme\u0111u onoga \u0161to je Bo\u017eja rije\u010d i onoga \u0161to ona potencijalno mo\u017ee zna\u010diti. Time se otvara manevarski prostor za manipulaciju zna\u010denjem jer \u010dovjek negiraju\u0107i svoju posredni\u010dku ulogu lako pada u zamku da govori u ime Boga. Ljudska uloga u interpretaciji Bo\u017eje rije\u010di je neizbje\u017ena, jer osim \u0161to je Bo\u017eja rije\u010d poslana \u010dovjeku kao primatelju te poruke, \u010dovjek je kroz izabrane poslanike i medij te iste poruke.<\/p>\n

Drugi argument je taj da je interpretacija Bo\u017eje rije\u010di bila domena isklju\u010divo teologa, pravnika, mislilaca \u2013 mu\u0161karaca. \u0160erijat tako nastaje kao proizvod umnih i interpretacijskih napora mu\u0161karaca devetog stolje\u0107a, tj. odre\u0111enog povijesnog i dru\u0161tvenog konteksta u kojem su \u017eenski glasovi bili marginalizirani ili izbrisani. Isklju\u010divanje \u017eena iz interpretacijskog procesa u konstruiranju \u0161erijata samo po sebi je odraz nejednakosti koju za njih Kur\u2019an ne zagovara jer bi to sugeriralo da Kur\u2019an nije univerzalan nego poslan samo mu\u0161karcima i da mu\u0161karci imaju poseban odnos s Bogom.<\/p>\n

Svaki \u010dovjek je proizvod odre\u0111enog dru\u0161tvenog konteksta u kojem \u017eivi te niz \u010dimbenika utje\u010de na to kako \u0107e pristupiti tekstu i interpretirati ga, a feministkinje nagla\u0161avaju kako je i sam spol interpretatora\/ice relevantan \u010dimbenik. Za njih patrijarhalna tuma\u010denja Kur\u2019ana u devetom stolje\u0107u ne zna\u010de da je Kur\u2019an kao izvor patrijarhalan, nego da su u interpretacijskom procesu interpretatori patrijarhalna uvjerenja vlastitog doba u\u010ditali u sam tekst. \u0160erijat za njih odra\u017eava mu\u0161ko patrijarhalno iskustvo stvarnosti devetog stolje\u0107a, a kako je rije\u010d o Bo\u017ejem zakonu samo onako kako ga razumije \u010dovjek, taj isti zakon mora se otvoriti za nove, suvremene modifikacije i dorade. Modifikacije bi morale uklju\u010divati \u017eenske glasove i \u017eensko iskustvo stvarnosti jer dok \u017eene nemaju jednak pristup svetim tekstovima i jednako interpretacijsko pravo kao i mu\u0161karci, muslimanke \u0107e ostati netko za koga se govori i \u010dija prava kr\u0161e oni koji govore u ime Boga.<\/p>\n

Ajla \u010custovi\u0107 diplomirana je novinarka, koja je nakon studija novinarstva zavr\u0161ila poslijediplomski studij vanjske politike i diplomacije te doktorski studij politi\u010dke teorije na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Zbog doktorske disertacije te\u010dno je nau\u010dila arapski jezik, a u fokusu njezina znanstvenog rada su ljudska prava, odnos liberalnog i islamskog te njihovo razumijevanje, kao i prava \u017eena te \u0161erijat u kontekstu ljudskih prava. Objavila je knjigu Islam i ljudska prava (Naklada Ljevak, Zagreb, 2022.)<\/em><\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dominantan narativ tekstova na Zapadu orijentiran je na spa\u0161avanje muslimanke, koju se predstavlja kao potla\u010denu, diskriminiranu i marginaliziranu, a klju\u010d njezinog spasa je u tome da je se oslobodi spona njezine vlastite vjere<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":387096,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-387093","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=387093"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387093\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387107,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/387093\/revisions\/387107"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/387096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=387093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=387093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=387093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}