{"id":386978,"date":"2023-11-30T07:25:52","date_gmt":"2023-11-30T06:25:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=386978"},"modified":"2023-11-30T07:25:52","modified_gmt":"2023-11-30T06:25:52","slug":"antifasizam-kao-borba-za-pravednije-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/30\/antifasizam-kao-borba-za-pravednije-drustvo\/","title":{"rendered":"Antifa\u0161izam kao borba za pravednije dru\u0161tvo"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:\u00a0 Zoran Pusi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Antifa\u0161izam danas obrana je demokracije i njenih temeljnih odrednica, slobode i ravnopravnosti. Nasuprot stoje ekstremno desne stranke i pokreti, poput AfD-a u Njema\u010dkoj ili Geerta Wildersa u Nizozemskoj, koji zastupaju radikalni nacionalizam, dehumanizaciju pripadnika pojedinih grupa i militarizaciju dru\u0161tva<\/p>\n

Neki tekstovi napisani pro\u0161lih godina na temu fa\u0161izma, koji su u vrijeme objavljivanja predstavljali ozbiljna upozorenja i \u010dak odisali pesimizmom, danas djeluju skoro pa preoptimisti\u010dno.<\/p>\n

Na dru\u0161tvene pojave svojstvene po\u010decima fa\u0161izma upozorava se u Hrvatskoj i u svijetu ve\u0107 tridesetak godina. Jedan od poznatijih tekstova koji je nabrajao i analizirao te po\u010detne korake, ve\u0107ini gra\u0111ana jo\u0161 neprimjetljive i neprepoznatljive, jeste \u010dlanak Umberta Eca “Ur-fa\u0161izam”, objavljen 1995. godine. Zadnjih godina kao da su te pojave u\u0161le u sljede\u0107u, prepoznatljiviju fazu. Sve ve\u0107a podr\u0161ka bira\u010da ekstremno desnim populistima dovela je neke od njih na vlast, a neke blizu vlasti. Radi se, uglavnom, o politi\u010darima s kojima gotovo ni jedna konzervativna stranka jo\u0161 prije par godina nije htjela imati nikakve politi\u010dke veze, koji su u ozbiljnim medijima tretirani kao lokalni politi\u010dki “ori\u0111inali”, sli\u010dno kao Hitler dvadesetih godina dvadesetog stolje\u0107a.<\/p>\n

Usporedba dana\u0161njih politi\u010dkih doga\u0111anja s doga\u0111anjima u Europi izme\u0111u dva svjetska rata sama se name\u0107e. Dr\u017eave nastale raspadom Austro-Ugarske Monarhije i porazom Njema\u010dkog Carstva uvele su parlamentarnu demokraciju i ve\u0107inom su postale republike. Petnaestak do dvadeset godina kasnije u gotovo svim tim dr\u017eavama demokracije su bile zamijenjene totalitarnim re\u017eimima koji su bili ili deklarirano fa\u0161isti\u010dki ili su na fa\u0161isti\u010dke re\u017eime gledali kao na uzor ili su, u najboljem slu\u010daju, te demokracije degenerirale u autoritarne demokrature.<\/p>\n

Za\u0161to je taj “val demokracije”, naglo nastao na tektonskim politi\u010dkim promjenama pokrenutim Prvim svjetskim ratom, tako brzo usahnuo? Svakako, zabrinjavaju\u0107a je sli\u010dnost izme\u0111u porasta popularnosti izrazito desnih, neliberalnih politika u sve vi\u0161e europskih dr\u017eava tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, kako je vrijeme od kraja Prvog svjetskog rata odmicalo, i procesa koji se doga\u0111a danas u nekim europskim dr\u017eavama, kako vrijeme i entuzijazam oko stvaranja Europske unije prolaze. Prije desetak i vi\u0161e godina dolazak na vlast, demokratskim putem, stranaka kao \u0161to su Fidesz Viktora Orb\u00e1na u Ma\u0111arskoj ili Pravo i pravda bra\u0107e Kaczynski u Poljskoj, izgledalo je kao anomalija u EU-u.<\/p>\n

Danas to dobiva dimenziju mogu\u0107eg politi\u010dkog razvoja. Obrazac je ve\u0107 vi\u0111en; na su\u0111enju u N\u00fcrnbergu Hermann G\u00f6ring je rekao: “Narodu jedino trebate re\u0107i da je ugro\u017een i optu\u017eiti pacifiste za manjak patriotizma i izlaganje domovine opasnosti. To funkcionira na isti na\u010din u svakoj zemlji.” Kako bi se taj osje\u0107aj ugro\u017eenosti bar u dijelu naroda postigao, obi\u010dno se bira neka vanjska sila koju je mogu\u0107e prikazati kao prijetnju ili neka grupa, po mogu\u0107nosti lako raspoznatljiva, koja navodno prijeti va\u0161em na\u010dinu \u017eivota. Jo\u0161 bolje ako je mogu\u0107e na\u0107i oboje. Na putu nacista prema vlasti to su s jedne strane bile zapadne demokracije koje su Njema\u010dkoj nepravedno nametnule Versajski ugovor i kojima su se doma\u0107e sluge i izdajnici pokoravali, a s druge strane \u017didovi u Njema\u010dkoj i svijetu, koji su u svakodnevnoj propagandi prikazivani kao prijetnja Nijemcima.<\/p>\n

U politikama i retorici radikalno desnih populista u svim europskim zemljama danas su te uloge dodijeljene Briselu i migrantima. Tako u govoru u listopadu 2021., o 65. godi\u0161njici ma\u0111arske revolucije iz 1956., Orb\u00e1n ka\u017ee: “Ponovo strani visoki du\u017enosnici donose odluke o na\u0161oj sudbini bez na\u0161eg pristanka. Oni nas sile da budemo tolerantni i liberalni \u010dak ako \u0107e nas to ubiti. (…) Cilj im je otrgnuti Ma\u0111arsku iz ruku Djevice Marije i baciti je pod noge Brisela.”<\/p>\n

Po prilici kad su Fidesz i PiS dolazili na vlast, u Njema\u010dkoj, u kojoj se na denacifikaciji radilo vi\u0161e nego u drugim dr\u017eavama, osnovana je mala i neutjecajna neonacisti\u010dka stranka Alternativa za Njema\u010dku (AfD). Do bira\u010da je poku\u0161ala do\u0107i nagla\u0161enim euroskepticizmom i poticanjem netrpeljivosti prema imigrantima. Njena specifi\u010dnost bila je negiranje nacisti\u010dkih ratnih zlo\u010dina i Holokausta. Deset godina poslije AfD je po snazi druga stranka u Njema\u010dkoj. Naravno, ni ovi prostori nisu previ\u0161e zaostajali za tim modernim politi\u010dkim trendovima. U skladu s teorijom dvostruke konotacije sve se vi\u0161e javno populariziraju i simboli i ideje karakteristi\u010dni za usta\u0161tvo, odnosno \u010detni\u0161tvo.<\/p>\n

Na nedavnim parlamentarnim izborima u Nizozemskoj, kulturnoj, civiliziranoj zemlji s dugom tradicijom demokracije, pobijedio je Geert Wilders isklju\u010divo na antiimigracijskoj i anti-EU retorici. O migrantima Wilders govori kao o “muslimanskom \u0161ljamu” koji prijeti gra\u0111anima Nizozemske. Ta retorika o migrantima kao po\u0161asti koju treba zaustaviti, koja ugro\u017eava tradicionalne europske vrijednosti i kr\u0161\u0107anske temelje Europe, karakteristi\u010dna je za sve desne populiste. Migranti jesu ugrozili EU, jesu ugrozili “kr\u0161\u0107ansku Europu”, ali ne na na\u010din na koji desni populisti, ti “kamatari tu\u0111ih nesre\u0107a”, to prikazuju. Ugrozili su EU poslu\u017eiv\u0161i kao sredstvo uspona prema vlasti strankama koje \u017eele dokinuti vrijednosti za koje se izborio antifa\u0161izam i koje su u samim temeljima EU-a. Ugrozili su kr\u0161\u0107ansku Europu ne time \u0161to \u0107e je “preplaviti muslimani”, nego time \u0161to \u0107e sve vi\u0161e kr\u0161\u0107anskih vjernika u Europi tako lako podbaciti na ku\u0161nji i odbaciti ono najbolje od kr\u0161\u0107anstva, suosje\u0107anje i pomo\u0107 bli\u017enjima u nevolji i zamijeniti ih sebi\u010dno\u0161\u0107u i ravnodu\u0161no\u0161\u0107u prema stradanjima drugih.<\/p>\n

Antifa\u0161izam danas obrana je demokracije i njenih temeljnih odrednica, slobode i ravnopravnosti. Nasuprot stoje ekstremno desne stranke i pokreti koji zastupaju radikalni nacionalizam, dehumanizaciju i stigmatizaciju pripadnika pojedinih grupa te militarizaciju dru\u0161tva i prijetnja su dostignutim standardima slobode, ravnopravnosti i ljudskih prava. Te totalitaristi\u010dke tendencije oduvijek fasciniraju dio ljudi i, za neke, predstavljaju motiv bavljenja politikom. Dana\u0161njim generacijama trebale bi takve tendencije biti poznate iz knjiga o usponu fa\u0161izma u Europi 1920-ih i 1930-ih godina. Suprotstavljanje tim trendovima, kao i veli\u010danju fa\u0161isti\u010dkih re\u017eima iz vlastite pro\u0161losti koji su sli\u010dne stavove provodili u djelo, prirodno je zvati antifa\u0161izmom.<\/p>\n

Individualne slobode i ljudska prava vezana za otvoreno demokratsko dru\u0161tvo predstavljaju ve\u0107u odgovornost i mogu do\u0107i u sukob s na\u0161im duboko usa\u0111enim porivom prema sigurnosti koju daje pripadnost zatvorenoj plemenskoj zajednici. U tom smjeru trebalo bi, vjerojatno, tra\u017eiti odgovor kako takva isprazna propaganda, za koju se toliko puta pokazalo da je put u nesre\u0107u, u vremenima kriza dobiva na snazi.<\/p>\n

Odgovori koje na krize nudi ekstremna desnica, osim \u0161to su u pravilu nehumani, obi\u010dno su nedopustive simplifikacije, a njihova provedba i rezultati vode u ve\u0107i problem od onoga koji se poku\u0161ava rije\u0161iti. Me\u0111utim, izbor izme\u0111u slobode i sigurnosti ozbiljan je i slo\u017een problem za svako dru\u0161tvo. On je \u010desto prikazivan kao alternativa ili \u2013 ili, jedno mo\u017eete dobiti samo nau\u0161trb drugoga. Iskustvo je pokazalo, suprotno stavovima mnogih filozofa, povjesni\u010dara i politi\u010dara, da su do sada jedino razvoj demokracije unutar dr\u017eava i mirotvorna politika me\u0111u njima vodili, na du\u017ei rok, pove\u0107anju i slobode i sigurnosti. Javna potpora tom razvoju i takvoj politici, ma kako je zvali danas, nastavak je vjekovne borbe za bolje i pravednije dru\u0161tvo.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Usporedba dana\u0161njih politi\u010dkih doga\u0111anja s doga\u0111anjima u Europi izme\u0111u dva svjetska rata sama se name\u0107e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277529,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-386978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386978"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":386981,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386978\/revisions\/386981"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}