{"id":386898,"date":"2023-11-29T09:39:04","date_gmt":"2023-11-29T08:39:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=386898"},"modified":"2023-11-29T09:39:50","modified_gmt":"2023-11-29T08:39:50","slug":"zanimljivosti-o-napoleonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/29\/zanimljivosti-o-napoleonu\/","title":{"rendered":"Zanimljivosti o Napoleonu"},"content":{"rendered":"<p>Ovo su neke od najzanimljivijih \u010dinjenica vezanih za Napoleona Bonapartu:<\/p>\n<p><strong>1. Osje\u0107a se iskompleksirano zbog naglaska<\/strong><br \/>\nNapoleon je bio rodom sa \u041aorzike, ostrva koje je pripadalo Republici \u0110enovi i koje je prodato Francuskoj samo godinu dana prije nego \u0161to se rodio. Francuski se nije govorio u njegovoj porodici i on ga je sam nau\u010dio tek sa 10 godina. \u010cak i tada, zadr\u017eao je sna\u017ean \u0111enovljanski naglasak zbog \u010dega se osje\u0107ao veoma iskompleksirano.<\/p>\n<p><strong>2 . U mladosti je mrzio Francusku<\/strong><br \/>\nJedan od najpoznatijih Francuza u istoriji odrastao je mrze\u0107i zemlju kojom \u0107e upravljati i koja \u0107e ga pretvoriti u nacionalni simbol. Napoleon je smatrao Francusku ugnjeta\u010dem rodne \u041aorzike i mrzio je, uprkos tome \u0161to je slu\u017eio u francuskoj vojsci.<\/p>\n<p><strong>3. Postao je oficir sa 16, a u revoluciji se borio sa 20<\/strong><br \/>\nNapoleon je pokazivao svoje vojne vje\u0161tine od malih nogu. Sa samo 10 godina upisao je vojnu akademiju, a sa 16 je zavr\u0161io za artiljerijskog potporu\u010dnika. Po izbijanju Francuske revolucije, sa samo 20 godina, imenovan je za drugog komandanta Nacionalne dobrovolja\u010dke garde \u041aorzike.<\/p>\n<p><strong>4. Bio je samouk<\/strong><br \/>\nNapoleon nije bio sjajan u\u010denik u \u0161koli, ali je mnogo \u010ditao, posebno o vojnim i politi\u010dkim temama. Divio se velikim vo\u0111ama pro\u0161losti, posebno Aleksandru Velikom, i mogao je da provedi sate prou\u010davaju\u0107i njihovu taktiku. Njegov brz uspon mo\u017ee se djelimi\u010dno objasniti prethodno navedenom \u010dinjenicom, zajedno sa velikom harizmom.<\/p>\n<p><strong>5. Nije bio prenizak, u stvari bio je iznad tada\u0161njeg prosjeka<\/strong><br \/>\nNapoleon je imao nekoliko nadimaka koji aludiraju na njegov navodni nizak rast, ali u stvarnosti je bio vi\u0161i od francuskog prosjeka tog vremena, sa 168 cm. Razlog za\u0161to se vjerovalo da je nizak je zbog zabune: kada je umro njegova visina je mjerena novom jedinicom, francuskim stopom, \u010dija du\u017eina je bila druga\u010dija od engleske. Mnogi koji ga nikada nisu li\u010dno vidjeli vjerovali su da je njegova visina data u engleskim stopama, \u0161to je odgovaralo 157 cm.<\/p>\n<p><strong>6. Poku\u0161ali su da ga ubiju buretom vina\u00a0<\/strong><br \/>\nGodine 1800, neki rojalisti\u010dki zavjerenici su poku\u0161alo da ubije Napoleona tako \u0161to su postavili bure za vino napunjeno barutom na rutu kojom je trebao da ode do Pariske opere. Me\u0111utim, ko\u010dija je i\u0161la br\u017ee nego \u0161to se o\u010dekivalo i osoba zadu\u017eena za paljenje fitilja pogre\u0161no je izra\u010dunala vrijeme, pa je bure eksplodiralo kada je Bonapartina ko\u010dija ve\u0107 pro\u0161la: petoro ljudi je poginulo, ali je Napoleon ostao nepovrije\u0111en.<\/p>\n<p><strong>7. Kidnapovao je rimskog papu\u00a0<\/strong><br \/>\nGodine 1809. Napoleon je odlu\u010dio da se razvede od svoje prve \u017eene, \u017dozefine, da bi se o\u017eenio \u0107erkom austrijskog cara. Po\u0161to papa Pije VII nije bio voljan da odobri ovaj potez, Bonaparta je uhapsio papu i &#8220;pozvao&#8221; ga da boravi u Francuskoj dok ne prihvati ovaj i druge njegove zahtjeve, kao \u0161to je potpisivanje konkordata u korist njegovih interesa.<\/p>\n<p><strong>8. Betoven je \u017eelio da mu posveti simfoniju<\/strong><br \/>\n\u041aompozitor Ludvig van Betoven je osje\u0107ao i divljenje i mr\u017enju prema Napoleonu. Betoven se divio ovom \u010dovjeku skromnog porijekla koji se izdigao na te visine i \u017eelio je da mu posveti svoju Tre\u0107u simfoniju pod nazivom Eroika. Me\u0111utim, kada se Napoleon proglasio za cara, Betoven koji je simpatisao liberalne ideje, bio je razo\u010daran njegovim arogantnim stavom i promijenio je naslov u &#8220;Herojska simfonija, sastavljena za proslavu sje\u0107anja na velikog \u010dovjeka&#8221;.<\/p>\n<p><strong>9. Njegov omiljeni konj je uzet kao ratni plen<\/strong><br \/>\nNapoleon je gajio veliku strast prema konjima: imao ih je 130, od \u200b\u200bkojih mu je omiljeni bio Marengo. On ga je pratio u najva\u017enijim bitkama. Kod Vaterloa, Marengu je na bojnom polju prona\u0161ao britanski poru\u010dnik, koji ga je odveo u Englesku i prodao potpukovniku Vilijamu Anger\u0161tajnu. Anger\u0161tajn je dr\u017eao Napoleonovog konja sve dok nije umro, ali pri\u010da se tu ne zavr\u0161ava: dao je njegova prednja kopita da se pretvore u burmutije.<\/p>\n<p><strong>10. Da li je umro od trovanja?<\/strong><br \/>\nDecenijama se \u0161u\u0161kalo da su Napoleona nasmrt otrovali njegovi engleski otmi\u010dari tokom izgnanstva na ostrvu Sveta Jelena. Ovo je poluistina: on je sigurno otrovan, ali ne namjerno. Papir koji je prekrivao zidove njegove rezidencije &#8211; koju je sam izabrao &#8211; sadr\u017eao je visoko otrovno jedinjenje arsena koje se u to vreme na\u0161iroko koristilo za dobijanje zelene boje papira, a koje je vjerovatno bio uzrok raka stomaka koji je doveo do njegove smrti. (Izvor: nationalgeographic.rs)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sa samo 10 godina upisao je vojnu akademiju, a sa 16 je zavr\u0161io za artiljerijskog potporu\u010dnika<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":386901,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[3537],"class_list":["post-386898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara","tag-napoleon"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386898"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":386903,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386898\/revisions\/386903"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/386901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}