{"id":386569,"date":"2023-11-25T14:13:57","date_gmt":"2023-11-25T13:13:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=386569"},"modified":"2023-11-25T14:16:21","modified_gmt":"2023-11-25T13:16:21","slug":"u-zemlju-udario-snazan-snop-bozijih-cestica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/25\/u-zemlju-udario-snazan-snop-bozijih-cestica\/","title":{"rendered":"U Zemlju udario sna\u017ean snop &#8220;bo\u017eijih \u010destica&#8221; (video)"},"content":{"rendered":"<p>\u200bNajmo\u0107niji kosmi\u010dki zrak ikada zabilje\u017een pogodio je Zemlju, potvr\u0111uju istra\u017eiva\u010di, ali zasad nemaju pojma \u0161ta ga je izazvalo ili odakle dolazi. Izuzetno energeti\u010dna \u010destica, nazvana prema japanskoj boginji, stigla je iz smjera praznine u svemiru o kojoj gotovo ni\u0161ta nije poznato, prema novim istra\u017eivanjima.<\/p>\n<p>Kosmi\u010dke zrake su visokoenergetske \u010destice, uglavnom sastavljene od protona ili helijevih jezgara, koje neprestano prolaze kroz svaki kvadratni\u00a0centimetar svemira uklju\u010duju\u0107i i na\u0161a tijela. Ali, mali dio kosmi\u010dkih zraka, koje Zemlju pogode otprilike jednom godi\u0161nje po kvadratnom kilometru, ubrzava se na jo\u0161 ve\u0107e nivoe\u00a0energije zbog nekih od najintenzivnijih pojava u svemiru.<\/p>\n<p>Ove dodatno energetske \u010destice, poznate kao &#8220;ultra-visokoenergetski kosmi\u010dki zraci&#8221;, imaju barem jedan eksaelektron volt (EeV), ili 1 kvintilion (1 pra\u0107eno s 18 nula) elektron-volta energije, \u0161to je oko milion puta energi\u010dnije od najbr\u017eih \u010destica iz ubrziva\u010da \u010destica koje su stvorili ljudi.<\/p>\n<p>U maju 2021. godine, istra\u017eiva\u010di su detektovali jednu od tih super-punjenih kosmi\u010dkih zraka pomo\u0107u projekta &#8220;Telescope Array&#8221; &#8211; detektora sastavljenog od pojedina\u010dnih stanica koji pokrivaju vi\u0161e od 700 kvadratnih kilometara u Juti. Ova posebna \u010destica imala je \u010dak 244 EeV energije, \u0161to je \u010dini najenergi\u010dnijim kosmi\u010dkim zrakom od &#8220;Oh My God&#8221; (OMG) \u010destice iz 1991. godine &#8211; najmo\u0107nije kosmi\u010dke zrake ikada otkrivene, koja je imala energiju od 320 EeV i putovala br\u017ee od 99.9 odsto brzine svjetlosti, prenosi portal klix.ba.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di iz Osaka univerziteta\u00a0(OMU) opisali su nedavnu kosmi\u010dku zraku u novoj studiji koja je objavljena u \u010dasopisu &#8220;Science&#8221; 24. novembra. Nazvali su misterioznu \u010desticu &#8220;Amaterasu&#8221; prema boginji\u00a0sunca iz \u0161into religije koja se vjeruje da je pomogla stvoriti Japan.<\/p>\n<p>&#8220;Kada sam prvi put otkrio ovaj ultra-visokoenergetsku (UHE) kosmi\u010dku zraku, mislio sam da mora biti gre\u0161ka, jer pokazuje nivo\u00a0energije nevi\u0111en\u00a0u posljednje\u00a0tri decenije&#8221;, rekao je voditelj studije To\u0161ihiro Fud\u017ei, astrofizi\u010dar na OMU, u izjavi koju prenosi &#8220;Live Science&#8221;.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici nisu sigurni ta\u010dno odakle dolazi UHE zraka. &#8220;Njen smjer dolaska upu\u0107uje na prazninu u velikoj strukturi svemira&#8221;, napisali su istra\u017eiva\u010di u &#8220;Scienceu&#8221;. U toj regiji nema poznatih galaksija, maglina ili drugih ksmi\u010dkih struktura.<\/p>\n<p>Mogu\u0107e je da je kosmi\u010dki zrak nastao negdje drugo i preusmjerena je prema nama magnetskim poljima oko zvijezde ili nekog drugog masivnog objekta. Me\u0111utim, manje je vjerovatno da \u0107e UHE kosmi\u010dke zrake biti preusmjerene od manjih energetskih pandana, napisali su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n<p>Tako\u0111e\u00a0nije jasno \u0161ta\u00a0bi moglo proizvesti tako sna\u017eanu zraku. Nau\u010dnici su predlo\u017eili nekoliko mogu\u0107ih izvora, uklju\u010duju\u0107i eksplozije supernova, spajanje crnih rupa i pulsare.<\/p>\n<p>&#8220;Ali, \u010destica tako\u0111e\u00a0mo\u017ee poticati iz &#8216;nepoznatih astronomskih fenomena i novih fizi\u010dkih porijekla izvan Standardnog modela fizike&#8221;, rekao je Fud\u017ei.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici tako\u0111e\u00a0jo\u0161 uvijek nisu sigurni \u0161ta\u00a0je uzrokovalo OMG \u010desticu 1991. godine. Tim se nada da \u0107e observatorija\u00a0sljede\u0107e generacije mo\u0107i pratiti porijeklo ovih UHE \u010destica i pomo\u0107i otkriti \u0161ta\u00a0ih uzrokuje.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/uK5O2sRza-4?si=ap7lVgnJ8NLeZfO0\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u200bNajmo\u0107niji kosmi\u010dki zrak ikada zabilje\u017een pogodio je Zemlju, potvr\u0111uju istra\u017eiva\u010di, ali zasad nemaju pojma \u0161ta ga je izazvalo ili odakle dolazi. Izuzetno energeti\u010dna \u010destica, nazvana prema japanskoj boginji, stigla je iz smjera praznine u svemiru o kojoj gotovo ni\u0161ta nije poznato, prema novim istra\u017eivanjima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":386572,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-386569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386569"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":386575,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386569\/revisions\/386575"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/386572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}