{"id":386442,"date":"2023-11-24T08:40:10","date_gmt":"2023-11-24T07:40:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=386442"},"modified":"2023-11-24T08:40:10","modified_gmt":"2023-11-24T07:40:10","slug":"ne-placite-za-argentinom-nije-vrijedna-vasih-suza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/24\/ne-placite-za-argentinom-nije-vrijedna-vasih-suza\/","title":{"rendered":"Ne pla\u010dite za Argentinom, nije vrijedna va\u0161ih suza"},"content":{"rendered":"

Autor: Stephen Karganovic<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Drugi krug predsjedni\u010dkih izbora u Argentini proizveo je rezultat koji \u0107e mnogi koji jo\u0161 uvijek mare za Argentinu smatrati \u017ealosnim. Ali sigurno ne\u0107e biti ni malo prisebnih promatra\u010da koji \u0107e ishod smatrati pomalo sumnjivim.<\/p>\n

O\u010digledni pobjednik je \u010dudni “libertarijanski” politi\u010dar, Javier Milei. Budu\u0107i da je ekscentrik i nepredvidiv, Mileia je te\u0161ko ideolo\u0161ki klasificirati. \u010cini se da je entuzijasti\u010dan oko kloniranja svojih preminulih pasa, a \u010dini se da je on sam klonirana personifikacija najodvratnijih aspekata ameri\u010dkog Libertarijanskog pokreta. Libertarijanizam je po svom nadahnu\u0107u jednako sjevernoameri\u010dki parohijalan poput mormona u domeni religije i jednako plitak u smislu filozofske supstance. Ostaje za vidjeti ho\u0107e li se Milei pokazati kao dosljedan ideolog nebuloznih libertarijanskih doktrina koje ispovijeda, pa bi u tom slu\u010daju Rekvijem za Argentinu trebalo po\u010deti skladati bez odlaganja.<\/p>\n

Me\u0111utim, ako Milei ima i jednu pragmati\u010dnu kost u svom tijelu, bit \u0107e primoran vrlo brzo nakon svoje inauguracije u prosincu ubaciti u rikverc ili se suo\u010diti s bijesom javnosti koju je zavarao svojim neodgovornim mesijanskim obe\u0107anjima.<\/p>\n

\u0160to je jo\u0161 gore po njega samoga, zbog svog politi\u010dkog lakrdija\u0161tva mo\u017eda \u0107e biti prisiljen suo\u010diti se s kaznom jo\u0161 uvijek \u017eivahnih argentinskih oru\u017eanih snaga, koje imaju respektabilan dosje u interveniranju kako bi obuzdale svojeglave civilne politi\u010dare, iako ne pokazuju uvijek tako dobre vje\u0161tine potrebne za ispravljanje nereda koje je biv\u0161i ostavio za sobom.<\/p>\n

Nema sumnje da je Argentina trenutno vrlo duboko u jednoj od onih zavrzlama u koje cikli\u010dki zapada. Rje\u0161enja koja je nudio \u0161arlatan gra\u0111ani su mudro odbacili u prvom krugu izbora, ograni\u010davaju\u0107i Milei na oko 30% glasova. Ali Mileijeva retorika u drugom krugu morala je biti neodoljivo uvjerljiva. U drugom krugu osvojio je nevjerojatnih 55% glasova (\u0161to je potaknulo razumno pitanje jesu li popularni Dominionovi strojevi za brojanje glasova, nakon sjajne izvedbe 2020., mo\u017eda zavr\u0161ili u Argentini).<\/p>\n

Jedno od Mileijevih briljantnih rje\u0161enja, ukidanje argentinskog pezosa i njegova zamjena ameri\u010dkim dolarom, moglo bi uskoro po\u010deti proganjati argentinske ljude. Bilo bi zanimljivo \u010duti Mileijevo obja\u0161njenje o tome kako ukidanje nacionalne valute, iako krhke, ali uvijek sposobne za oporavak s obzirom na primjenu ispravne financijske politike i pod kontrolom emitentne vlade, zamjenjuju\u0107i je stranom valutom u padu pod kontrolom vanjskih interesa, pomoglo u rje\u0161avanju problema Argentine.<\/p>\n

Dopu\u0161ta li libertarijanska ideologija nacionalni suverenitet? Je li Milei obavije\u0161ten da je ne tako davno Ekvador odbacio svoju nacionalnu valutu u korist dolara, ali da je za ekvadorske ljude eksperiment u cjelini rezultirao vi\u0161e ekonomskom nelagodom nego koristi? Za\u0161to bi sada ishod u Argentini bio druga\u010diji, i to u trenutku kada dolar gubi status rezervne valute i ubrzano pada na vrijednosti, daleko vi\u0161e nego kada je Ekvador vo\u0111en tom stazom jaglaca? [Staza jaglaca se odnosi na na\u010din \u017eivota koji je lak i ugodan, ali zapravo vodi u ne\u010diju propast ili neku drugu posljedicu, op.prev.]<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, je li Milei, koji slovi kao ekonomist, primijetio globalni financijski trend koji je pokajni\u010dki Jeffrey Sachs nazvao pravim imenom, “dedolarizacija”, i je li taj uo\u010dljiv trend imao ikakav utjecaj na njegovo razmi\u0161ljanje i izbor lijekova za financijske bolesti Argentine? Malo je dokaza da jest ili da su upozorenja trijeznih ekonomskih stru\u010dnjaka utjecala na formuliranje politika koje je Milei predlo\u017eio. Na kraju dana, sa svojom novom bezvrijednom valutom u ruci, Argentinci se mogu s nostalgijom prisje\u0107ati svoje trenutne inflacije od samo 143%. Kao \u0161to je vjerojatno, oni bi mogli s gnjevom promatrati Pied Pipera za kojeg su mnogi od njih glasali. [Pied Piper postao je metafora za osobu koja poti\u010de druge da je slijede ili opona\u0161aju, osobito pomo\u0107u la\u017enih ili ekstravagantnih obe\u0107anja, op.prev.]<\/p>\n

\u010cini se da Milei nije ni svjestan drugog velikog kolapsa koji se doga\u0111a u suvremenom svijetu, kolapsa unipolarnog sustava za \u010diju ugro\u017eenu valutu \u017eeli vezati bogatstvo svoje zemlje, \u0161to sugerira da bi, doista, El Clar\u00edn mogao biti njegov glavni izvor politi\u010dkih informacija. Suprotno svakom postulatu razboritosti (a neki bi tvrdili i zdravog razuma), Milei je najavio da kao predsjednik namjerava poni\u0161titi \u010dlanstvo Argentine u BRICS-u. Javna predanost ovom politi\u010dki kontraintuitivnom politi\u010dkom cilju sugerira da bi Milei mogao biti vi\u0161e od pukog ekscentri\u010dnog libertarijanskog entuzijasta i da bi zapravo mogao biti figura namjerno umetnuta u globalnu igru \u200b\u200bkako bi promovirala mnogo ozbiljniju i razorniju geopoliti\u010dku agendu.<\/p>\n

Malo je onih koji se danas sje\u0107aju da Argentina nije oduvijek bila bolesnik Pampasa i da je prije vi\u0161e od stotinu godina po gospodarskoj snazi \u200b\u200bi privla\u010dnosti konkurirala Sjedinjenim Dr\u017eavama kao odredi\u0161te izbora za europske imigrante. Njezini neko\u0107 briljantni izgledi propali su kao rezultat kombinacije korupcije i gluposti njezine elite i idiotizma njezinog razma\u017eenog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Propast i pad Argentine na mnoge je na\u010dine odra\u017eavao pad Ukrajine, nekada\u0161nje jedne od najnaprednijih i najprosperitetnijih republika Sovjetskog Saveza. Argentinu je, kao i Ukrajinu, bacila pod autobus njena pohlepna elita, tako\u0111er djeluju\u0107i iz sebi\u010dnih motiva kratkoro\u010dne materijalne dobiti i tako\u0111er stavljaju\u0107i se u stanje dobrovoljne podre\u0111enosti stranim, u argentinskom slu\u010daju uglavnom britanskim, pokroviteljima i njihovoj blistavoj kulturi. Zalu\u0111eno stanovni\u0161tvo slijedilo je to na svoj vlastiti ignorantski na\u010din.<\/p>\n

Nevolje obe zemlje, daleko od toga da su rezultati objektivne potrebe, rezultati su neizbe\u017enih budalastih izbora koje zajedni\u010dki donose vladaju\u0107a elita i njeni podjednako neodgovorni subjekti.<\/p>\n

Kakvi god strojevi za brojanje glasova kori\u0161teni, Argentina je o\u010dito napravila svoj izbor i sada se mora hrabro suo\u010diti s posljedicama koje je sama stvorila. Nema posebnog razloga da lijemo suze za njom kao \u0161to ne treba plakati nad tragi\u010dnom sudbinom njene samoubila\u010dke zrcalne slike u isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n

hr.sott.net<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugi krug predsjedni\u010dkih izbora u Argentini proizveo je rezultat koji \u0107e mnogi koji jo\u0161 uvijek mare za Argentinu smatrati \u017ealosnim. Ali sigurno ne\u0107e biti ni malo prisebnih promatra\u010da koji \u0107e ishod smatrati pomalo sumnjivim<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376677,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-386442","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386442","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386442"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386442\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":386445,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386442\/revisions\/386445"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376677"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386442"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386442"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386442"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}