Preporuke za unapre\u0111enje rodno odgovornog bud\u017eetiranja odnose se, izme\u0111u ostalog, na podr\u0161ku potro\u0161a\u010dkim jedinicama za bolju formulaciju rodno odgovornih i trasnformativnih ciljeva i indikatora, kao i bolju kontrolu izvje\u0161taja, sa fokusom na rezultate postignutog.<\/p>\n
Ovo je istaknuto na panel diskusiji \u201eProgramsko bud\u017eetiranje kroz rodne nao\u010dare: \u0160ta smo nau\u010dili\u201c u organizaciji IA, uz podr\u0161ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n
Me\u0111u ostalim preporukama za unapre\u0111enje orodnjavanja bud\u017eeta, koje su iznijeli predstavnici institucija, civilnog sektora i me\u0111unarodnih organizacija, navedeno je insistiranje na senzibilisanju rukovodilaca potro\u0161a\u010dkih jedinica i koordinatora za programsko bud\u017eetiranje kroz obuke, stro\u017ea kontrola Ministarstva finansija nad kvalitetom izvje\u0161taja o izvr\u0161enju bud\u017eeta u odnosu na rodnu perspektivu, kao i neophodnost dopune Zakona o bud\u017eetu i fiskalnoj odgovornosti odredbama o rodno odgovornom bud\u017eetiranju.<\/p>\n
Nikoleta Pavi\u0107evi\u0107<\/strong> iz Instituta alternativa je predstavila nalaze analize ”Programsko bud\u017eetiranje u Crnoj Gori: Doprinos rodnoj ravnopravnosti ili samo \u0161trik?”. ”Kada se dublje zagrebe u analizu zahtjeva za bud\u017eetskim sredstvima i izvje\u0161taja o izvr\u0161enju bud\u017eeta evidentno je da programsko bud\u017eetiranje nije dovoljno razvijeno, a naro\u010dito u dijelu rodno odgovornog bud\u017eetiranja”, navela je ona. O tome govori podatak da za preko 70% ciljeva nije odgovoreno na pitanje na koji na\u010din doprinose smanjenju rodnih razlika. O nedovoljnoj orodnjenosti bud\u017eeta govori i \u010dinjenica da je u analiziranim zahtjevima za bud\u017eetskim sredstvima od ukupno 87 indikatora, svega 2 indikatora koji su rodno odgovorni.<\/p>\n Luka \u0110uri\u010dkovi\u0107<\/strong>, na\u010delnik Direkcije za bud\u017eetsku politiku, programski bud\u017eet i procedure u Ministarstvu finansija, istakao je da je, uprkos tome \u0161to ima jo\u0161 jako mnogo prostora za unapre\u0111enje implementacije rodno odgovornog bud\u017eetiranja, nakon tri godine njegove implementacije zadovoljan postignutim, pogotovo jer se radi o, kako je rekao, po\u010detnim koracima u ovoj oblasti. On je istakao da \u0107e predlog\u00a0 bud\u017eeta za 2024. godinu biti znatno napredniji u pogledu rodno odgovornog bud\u017eetiranja, poja\u0161njavaju\u0107i: ”Imali smo intenzivnu komunikaciju sa bud\u017eetskim jedinicama u ovom dijelu, a sada\u0161nji nacrt bud\u017eeta prepoznaje brojne aktivnosti koje su rodno odgovorne, korigovane i bolje”. Kao problem, u Ministarstvu finansija prepoznaju nedovoljan broj bud\u017eetskih analiti\u010dara, koji bi pratili kvalitet zahtjeva i izvje\u0161taja potro\u0161a\u010dkih jedinica, a kojih je trenutno 15.<\/p>\n Marija Dragojevi\u0107<\/strong>, iz Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, nadovezala se podsje\u0107aju\u0107i da tema rodno odgovornog bud\u017eetiranja zahtijeva horizontalan pristup u kom bi u\u010destovale sve zainteresovane strane, kao i prepoznavanje pojmova rodno odgovornog bud\u017eetiranja i rodno odgovorne izjave u Zakonu. ”Sekretarijat je obu\u010dio preko 150 dr\u017eavnih slu\u017ebenika i slu\u017ebenica iz potro\u0161a\u010dkih jedinica, uklju\u010duju\u0107i i 15 trenera za rodno odgovorno bud\u017eetiranje koji \u0107e raditi na unapre\u0111enju kapaciteta u ovoj oblasti”, kazala je Dragojevi\u0107.<\/strong><\/p>\n Bla\u017eo Savkovi\u0107,<\/strong> dr\u017eavni revizor u Dr\u017eavnoj revizorskoj instituciji, naglasio je da nalazi njihovog izvje\u0161taja o reviziji uspje\u0161nosti sprovo\u0111enja politike rodne ravnopravnosti pokazaju da odre\u0111eni broj potro\u0161a\u010dkih jedinica koji je dio svog bud\u017eeta ozna\u010dio kao rodno osjetljiv, nije sproveo odgovaraju\u0107u analizu i procjenu uticaja na rodnu ravnopravnost. ”U praksi, onda nije mogu\u0107e definisati kvalitetne rodne osjetljive ciljeve, niti indikatore za mjerenje napretka u ostvarivanju tih ciljeva”, zaklju\u010dio je Savkovi\u0107. ”Za kvalitet programskog bud\u017eeta, neophodno je definisanje strukture i uspostavljanje odgovornosti za izradu bud\u017eeta u potro\u0161a\u010dkim jedinicama, a posebno kada je u pitanju prikupljanje i obrada podataka potrebnih za rodnu analizu”, dodao je on.<\/p>\n Angelina \u0160aranovi\u0107<\/strong>, sekretarka Odbora za rodnu ravnopravnost u Skup\u0161tini Crne Gore, je podijelila podatak da je bud\u017eetom za 2023. godinu zabilje\u017eeno pove\u0107anje od 1.40% u odnosu na prethodni bud\u017eet kada su izdvajanja za smanjivanje rodnih razlika u pitanju. I dalje su, ipak, mnogi programi ozna\u010deni kao rodno neutralni u dostavljenim izvje\u0161tajima, \u0161to nije dobar pokazatelj, a ona je navela i da bi bilo po\u017eeljno uvesti i oznaku da li je program rodno transformativan. Zaklju\u010duje i da Vlada treba da donese jasne smjernice za orodnjavanje kapitalnog bud\u017eeta, koji trenutno apsolutno nije orodnjen.<\/p>\n Anita Stjep\u010devi\u0107<\/strong>, iz Centra za \u017eenska prava, podsjetila je da se konkretne potrebe onih na koje se odnose politike (\u017eene, djevoj\u010dice, mu\u0161karaci, dje\u010daci i svi ostali rodni identiteti) \u010desto nedovoljno ili uop\u0161te ne uzimaju u obzir. ”Rodne analiza i na osnovu njih razvijene mjere \u2013 uslov su za dobre javne politike”, navela je ona. Anita je, izme\u0111u ostalog, ukazala i na potrebu da se kadar koji radi na orodnjavanju bud\u017eeta mora opismeniti kada su teme rodne ravnopravnosti u pitanju.<\/p>\n Tim IA<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Preporuke za unapre\u0111enje rodno odgovornog bud\u017eetiranja odnose se, izme\u0111u ostalog, na podr\u0161ku potro\u0161a\u010dkim jedinicama za bolju formulaciju rodno odgovornih i trasnformativnih ciljeva i indikatora, kao i bolju kontrolu izvje\u0161taja, sa fokusom na rezultate postignutog<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":386436,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-386433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=386433"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":386437,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/386433\/revisions\/386437"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/386436"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=386433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=386433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=386433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}