Kada se pomene Albert Ajn\u0161tajn naj\u010de\u0161\u0107e nam se javlja vizualna asocijacija ovog genijalaca kako plazi jezik.<\/p>\n
To je zato \u0161to nam se u memoriju usjekla jedna od najpoznatijih fotografija 20. vijeka. Iako je fotografija veoma popularna rijetko ko zna pri\u010du koja stoji iza nje. Zanima li Vas kako je fotografija snimljena, zavirite u nastavak \u010dlanka.<\/p>\n
Fotografija je nastala 14. marta 1951. godine, nakon proslave Ajn\u0161tajnovog 72. ro\u0111endana. Proslava je organizovana na kampusu Univerziteta Prinston.<\/p>\n
Nakon \u0161to je Ajn\u0161tajn iza\u0161ao s proslave sjatila se oko njega hrpa novinara, \u0161to je poznatom nau\u010dniku i\u0161lo na \u017eivce. U tom je trenutku slavni fizi\u010dar i nobelovac bio u dru\u0161tvu s Frankom Ajdeleteom, biv\u0161im direktorom Instituta za napredne studije Prinstona i njegovom suprugom Mari.<\/p>\n
Ajn\u0161tajn je iznerviran navodno vi\u0161e puta rekao paparacima: “Dosta je bilo!” Kada je fotograf Sase pozvao Ajn\u0161tajna da se nasmije\u0161i, on im se umjesto toga izbeljio. U pravom trenutku uslikao ga je upravo Artur Sase, fotograf agencije UPI (United Press International), kojem je ova fotografija donijela slavu i dalje uspinjanje u karijeri.<\/p>\n
Slavni nau\u010dnik nije ni slutio da \u0107e ga ova fotografija dobrim dijelom obilje\u017eiti i dati mu obol vi\u0161e ne samo genijalca ve\u0107 pomaknutog genija.<\/p>\n
Rasprava o objavljivanju fotografije<\/strong><\/p>\n Nakon razvijanja fotografije raspravljalo se ho\u0107e li fotografija biti objavljena. Urednik UPI-ja se slo\u017eio, ali ne i glavni urednik, pa je rasprava pre\u0161la na vi\u0161u instancu koja je na kraju “aminovala” njezino objavljivanje.<\/p>\n Fotografija se javlja u dvije verzije jednoj na kojoj je sam Ajn\u0161tajn izrezan iz konteksta, i drugoj na kojoj se vidi da je u vrijeme fotografisanja sjedio sa svojim prijateljem i njegovom \u017eenom na zadnjem sjedi\u0161tu automobila.<\/p>\n Ajn\u0161tajn se toliko svidjela fotografija da je za sebe naru\u010dio vi\u0161e primjeraka na kojima je izrezao svoju glavu, i koju je onda slao svojim prijateljima, kolegama i poznanicima kao \u010destitke. Kasnije je svojoj prijateljici Johani Fantovoj rekao: “Ispla\u017eeni jezik odra\u017eava moje politi\u010dke stavove.”<\/p>\n Ako se ovo postavi u kontekst Hladnog rata i ameri\u010dkog lova na prista\u0161e komunizma onda je bila jasna njegova poruka jer je i sam pre\u017eivio “lov na vje\u0161tice” zbog \u010dega je i napustio Njema\u010dku, nasre\u0107u na vrijeme.<\/p>\n Ajn\u0161tajn se \u010desto znao osvrnuti na ljudsku glupost, pa je svojevremeno izjavio:<\/p>\n “Dvije su stvari beskona\u010dne: svemir i ljudska glupost. Ali za svemir jo\u0161 nisam sasvim siguran.”<\/p>\n Dvije uspje\u0161ne aukcije<\/strong><\/p>\n Potpisana originalna fotografija Ajn\u0161tajnovog izrezanog lica prodana je na aukciji odr\u017eanoj 2009. godina za 74.324 ameri\u010dka dolara dok je 27. jula 2017. odr\u017eana nova aukcija aukcijske ku\u0107e “Nate D. Sanders” sa sjedi\u0161tem u Los An\u0111elesu na kojoj je prodana isto tako potpisana originalna fotografija na kojoj je dan \u0161iri kontekst, a u kojem Ajn\u0161tajn sjedi izme\u0111u Franka i Marije. Kupac koji je kupio fotografiju za 125. 000 dolara, ostao je nepoznat.<\/p>\n Artur Sase je nakon ovog imao pune ruke posla, a me\u0111u poznatim facama koje je kasnije snimio bio je Salvador Dali. Na Prinstonu se i dalje obilje\u017eava ro\u0111endan ovog genija kao dan broja Pi jer datum 14.3. Odgovara onom 3,14.(Izvor: Povijest.hr)<\/p>\n