{"id":385671,"date":"2023-11-16T07:32:04","date_gmt":"2023-11-16T06:32:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=385671"},"modified":"2023-11-16T07:32:04","modified_gmt":"2023-11-16T06:32:04","slug":"protiv-denkverbota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/16\/protiv-denkverbota\/","title":{"rendered":"Protiv &#8216;Denkverbota&#8217;"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autori: Sre\u0107ko Horvat, Paul Stubbs, Dubravka Sekuli\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Ako otkazujete Palestinu, otka\u017eite i nas: Poku\u0161aji Njema\u010dke da uti\u0161a palestinske glasove za posljedicu \u0107e imati samo jo\u0161 vi\u0161e antisemitizma, terora i patnje.<\/p>\n<p>Ranije ove godine primili smo poziv Kazali\u0161ta Maxim Gorki iz Berlina da odr\u017eimo predavanje o Jugoslaviji i sudjelujemo u raspravi o dana\u0161njoj va\u017enosti Pokreta nesvrstanih (NAM \u2013 Non-Aligned Movement) u sklopu programa pod nazivom Lost \u2013 You Go Slavia.<\/p>\n<p>Ovo kazali\u0161te, osnovano u Isto\u010dnom Berlinu 1952. godine i nazvano po sovjetskom piscu Maksimu Gorkom, diljem Europe je ve\u0107 dugo poznato kao inkluzivno, kriti\u010dko i raznoliko sredi\u0161te suvremenog kazali\u0161ta. Kao znanstvenici koji ve\u0107 dugo istra\u017euju Pokret nesvrstanih i razne aspekte jugoslavenskog socijalizma i svih njegovih postignu\u0107a, neuspjeha i proturje\u010dja, bili smo po\u010da\u0161\u0107eni \u0161to smo pozvani govoriti o temi do koje nam je jako stalo u jednom od najcjenjenijih njema\u010dkih kazali\u0161ta.<\/p>\n<p>Pokret nesvrstanih je nastao kao odgovor na bipolarizaciju svijeta tijekom Hladnog rata i uklju\u010divao je zemlje koje su odbile prikloniti se jednom od dva glavna bloka svjetskih sile u to vrijeme. Pokret je ujedinio brojne zemlje i borio se protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, rasizma, okupacije i strane agresije svih vrsta. Njegova temeljna na\u010dela uklju\u010divala su doktrine mirnog su\u017eivota i samoodre\u0111enja.<\/p>\n<p>Kao \u0161to smo naveli u najavi doga\u0111aja u Kazali\u0161tu Gorki: \u201eDanas vi\u0161e ne \u017eivimo u bipolarnom svijetu, a svijet nikad nije bio bli\u017ei nuklearnoj katastrofi ili novom svjetskom ratu. Stoga nas pitanje nesvrstanosti suo\u010dava i s novim izazovima. Pitanje nije samo \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti od Pokreta nesvrstanih, nego kakvu va\u017enost nesvrstanost ima danas.\u201d<\/p>\n<p>Jako smo se veselili sudjelovanju na doga\u0111aju koji je bio zakazan za zadnji tjedan listopada, ali\u00a0 7. listopada se sve promijenilo. Hamas je izveo napad na civile u ju\u017enom Izraelu, ubiv\u0161i oko 1400 ljudi i otev\u0161i desetke drugih. Izrael je uzvratio potpunom opsadom Pojasa Gaze i kampanjom bombardiranja u kojoj je u samo nekoliko tjedana ubijeno vi\u0161e od 8000 civila.<\/p>\n<p>Kao odgovor na napad Hamasa, mjesta i institucije diljem Njema\u010dke brzo su po\u010dele \u201cotkazivati\u201d javne istupe i zalaganje za Palestinu.<\/p>\n<p>Njema\u010dko knji\u017eevno udru\u017eenje Litprom, na primjer, otkazalo je dodjelu nagrade koja je trebala biti dodijeljena romanu Minor Detail (Sporedan detalj) palestinske autorice Adanie Shibli na sajmu knjiga u Frankfurtu. Odluka o dodjeli nagrade toj knjizi, koja se fokusira na Nakbu i zlo\u010dine po\u010dinjene u povijesnoj Palestini tijekom osnivanja dr\u017eave Izrael, izazvala je bijes javnosti. Vi\u0161e od 350 autora, uklju\u010duju\u0107i dobitnice Nobelove nagrade Annie Ernaux i Olgu Tokarczuk, upozorilo je u otvorenom pismu da je odgovornost sajma knjiga \u201cstvoriti prostor za palestinske pisce da podijele svoje misli, osje\u0107aje i razmi\u0161ljanja\u201d.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, Kazali\u0161te Gorki je tako\u0111er odlu\u010dilo u\u0161utkati palestinske glasove kao odgovor na izraelsko-palestinski rat. Rekli su da \u0107e \u201codgoditi\u201d izvedbu predstave Yael Ronen, The Situation (Situacija) koja je bila zakazana za 23. listopada. U objavljenom priop\u0107enju o tome kako je do\u0161lo do ove odluke, kazali\u0161te je priznalo svoju nemo\u0107 u trenutnoj \u201csituaciji\u201d, ali je dodalo da nas \u201cnapad teroristi\u010dke organizacije Hamas na Izrael stavlja na stranu Izraela\u201d. Kazali\u0161te je ustvrdilo da je \u201crat veliko pojednostavljenje\u201d koje \u201czahtijeva jednostavnu podjelu na prijatelja i neprijatelja\u201d i zaklju\u010dilo da nam \u201cna\u0161i argumenti iz starih ratova ne poma\u017eu u ovom novom\u201d.<\/p>\n<p>Nakon pa\u017eljivog razmatranja, tijekom kojeg smo razgovarali o nizu razli\u010ditih opcija, odlu\u010dili smo se povu\u0107i iz programa Lost \u2013 You Go Slavia Kazali\u0161ta Gorki u znak protesta protiv njihove jednostrane izjave o otkazivanju predstave Situacija.<\/p>\n<p>Kao znanstvenici i aktivisti koji se sje\u0107amo ratova u biv\u0161oj Jugoslaviji, potpuno odbacujemo argument da je rat veliko pojednostavljenje koje zahtijeva jednostavnu podjelu izme\u0111u prijatelja i neprijatelja. Opravdana osuda Hamasovog napada na Izrael nikada se ne mo\u017ee i ne smije koristiti kao opravdanje za teku\u0107e akcije izraelske vojske u Gazi. Gubitak civilnih \u017eivota s obje strane sukoba je tragedija. Ipak, kako nam iskustvo govori, ni\u0161ta ne mo\u017ee opravdati ratne zlo\u010dine, etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje ili genocid.<\/p>\n<p>Svjesni smo da je u ovom povijesnom trenutku rasprava o va\u017enosti Pokreta nesvrstanih danas potrebna vi\u0161e nego ikada. S obzirom na trenutnu klimu u Njema\u010dkoj, gdje se glasovi koji govore u korist Palestinaca sve vi\u0161e uti\u0161avaju, dugotrajna i iskrena podr\u0161ka Pokreta nesvrstanih pravu na samoodre\u0111enje palestinskog naroda i osuda izraelske okupacije Gaze i Zapadne obale \u2013 \u0161to bi na\u0161a rasprava u Gorkom neizbje\u017eno uklju\u010divala \u2013 doista je klju\u010dna.<\/p>\n<p>Na\u0161e odustajanje od sudjelovanja u kazali\u0161tu Gorki nipo\u0161to nema za cilj da se sami povu\u010demo iz ovog va\u017enog i hitnog razgovora. Naprotiv, to je poku\u0161aj da okrenemo zrcalo prema njema\u010dkim institucijama i uka\u017eemo na kratkovidnost njihova stajali\u0161ta o trenutnoj situaciji u Izraelu i Palestini.<\/p>\n<p>Smatramo da bi ba\u0161 danas institucije kao \u0161to je kazali\u0161te Gorki umjesto na u\u0161utkavanje palestinskih stajali\u0161ta trebale usmjeriti svoje napore na okupljanje ljudi kako bi razgovarali o povijesti, kritizirali politiku i radili na izgradnji svijeta u kojem je mogu\u0107a ravnopravnost cijelog \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p>Za razliku od kazali\u0161ta, ne mislimo da nam \u201cna\u0161i argumenti iz starih ratova ne poma\u017eu u ovom novom\u201d. Naprotiv, vjerujemo da brutalni raspad Jugoslavije i posljedi\u010dni krvavi ratovi koji su definirali ve\u0107i dio 1990-ih nose mnoge lekcije za na\u0161e sada\u0161nje ratove. Uostalom, ista me\u0111unarodna zajednica koja nije uspjela djelovati kako bi sprije\u010dila etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje i genocid tada, ponovno stoji prekri\u017eenih ruku dok se sli\u010dni zlo\u010dini odvijaju pred na\u0161im o\u010dima u Gazi.<\/p>\n<p>Mnogo toga se mo\u017ee nau\u010diti iz socijalisti\u010dke Jugoslavije i iznijansiranog stava Pokreta nesvrstanih o Palestini i Izraelu sada, kada je desetlje\u0107ima star sukob na jo\u0161 jednoj prekretnici.<\/p>\n<p>Od jugoslavenske Narodnooslobodila\u010dke borbe tijekom Drugog svjetskog rata, u kojoj su \u017didovi aktivno sudjelovali (10 \u017didova progla\u0161eno je narodnim herojima otpora, me\u0111u njima i jedan od najbli\u017eih Titovih suradnika Mo\u0161a Pijade, koji je preveo Kapital na srpskohrvatski), stav jugoslavenskog vodstva \u2013 kojeg je promovirao i sam predsjednik Josip Broz Tito \u2013 bio je da \u017eidovski narod ima pravo na vlastitu dr\u017eavu. Po\u010detkom 1953. godine, tijekom posjeta Velikoj Britaniji, Tito se susreo s politi\u010dkim direktorom Svjetskog \u017eidovskog kongresa u Londonu A.L. Eastermanom koji je izrazio zadovoljstvo odnosom jugoslavenske vlade prema \u017eidovskom narodu.<\/p>\n<p>Istodobno, tijekom cijelog postojanja socijalisti\u010dke Jugoslavije, sve zavr\u0161ne izjave samita Pokreta nesvrstanih zavr\u0161avale su potporom narodu Palestine i osudom cionizma kao oblika rasizma, kolonijalizma i aparthejda.<\/p>\n<p>Na prvom samitu Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961. godine, izra\u017eena je jednoglasna potpora \u201cpunoj obnovi svih prava arapskog naroda Palestine u skladu s Poveljom i rezolucijama Ujedinjenih naroda\u201d.<\/p>\n<p>Tijekom \u0160estodnevnog rata 1967. socijalisti\u010dka Jugoslavija je prekinula diplomatske odnose s Izraelom i nikada ih nije slu\u017ebeno obnovila sve do vlastitog raspada 1991. godine.<\/p>\n<p>Na sastanku ministara vanjskih poslova \u010dlanica Nesvrstanih u New Yorku 1977. ministri su \u201cuspostavu izraelskih naselja na Zapadnoj obali i u Gazi\u201d vidjeli kao \u201cjasan poku\u0161aj pripreme za njihovu aneksiju te eskalaciju izraelskih kr\u0161enja i represivne prakse u tom podru\u010dju\u201d. Ministri su ove akcije smatrali \u201cpreprekom naporima za postizanje pravednog i trajnog mira na Bliskom istoku\u201d.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, stav socijalisti\u010dke Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih o Izraelu i Palestini je dobar dokaz kako se mo\u017ee biti i protiv cionizma i za postojanje dr\u017eave Izrael, a u isto vrijeme podr\u017eavati narod Palestine u njihovoj borbi protiv rasizma, kolonijalizma i aparthejda.<\/p>\n<p>O\u010dito, to je gledi\u0161te koje se danas u Njema\u010dkoj ne uzima u obzir ili nije po\u017eeljno. Kad je rije\u010d o Izraelu i Palestini, \u010dini se da Njema\u010dka i, doista, ostatak Zapada pate od onoga \u0161to sami Nijemci prikladno nazivaju Denkverbot[1], \u0161to zna\u010di zabrana razmi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Na\u0161a odluka da se povu\u010demo iz programa u Kazali\u0161tu Gorki bila je skroman protest protiv ove aktualne epizode Denkverbota. Bio je to poku\u0161aj da uperimo reflektor na nastojanje da se Palestina izbaci iz njema\u010dkog javnog diskursa na \u0161tetu svih.<\/p>\n<p>Oplakujemo sve nevine \u017ertve ovog sukoba i osu\u0111ujemo antisemitizam u svim njegovim oblicima, ali upozoravamo da \u0107e trenutna epizoda Denkverbota u Njema\u010dkoj i \u0161ire, ako se hitno ne ospori, dovesti upravo do suprotnog cilja \u2013 naime, do vi\u0161e antisemitizma, vi\u0161e terora i daljnje nemogu\u0107nosti postizanja mira na Bliskom istoku.<\/p>\n<blockquote><p>\u00a0\u010clanak je izvorno objavljen na engleskom jeziku na portalu Aljazeera.<br \/>\nPrijevod: Ad hoc feministi\u010dka antiratna koalicija<br \/>\n[1] Denkverbot, njem. nedopu\u0161tanje, potiskivanje mi\u0161ljenja, zabranu izra\u017eavanja mi\u0161ljenja [koja se temelje na datoj liniji, dogmi ili sli\u010dno], \u201cizre\u0107i zabranu razmi\u0161ljanja\u201d<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/kultura\/protiv-denkverbota\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako otkazujete Palestinu, otka\u017eite i nas: Poku\u0161aji Njema\u010dke da uti\u0161a palestinske glasove za posljedicu \u0107e imati samo jo\u0161 vi\u0161e antisemitizma, terora i patnje.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":385674,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-385671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=385671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":385675,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385671\/revisions\/385675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/385674"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=385671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=385671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=385671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}