{"id":385456,"date":"2023-11-13T10:48:50","date_gmt":"2023-11-13T09:48:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=385456"},"modified":"2023-11-13T10:50:01","modified_gmt":"2023-11-13T09:50:01","slug":"objavljen-najopsezniji-izvjestaj-o-zlocinima-ljekara-u-sluzbi-nacisticke-rasne-higijene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/13\/objavljen-najopsezniji-izvjestaj-o-zlocinima-ljekara-u-sluzbi-nacisticke-rasne-higijene\/","title":{"rendered":"Objavljen najopse\u017eniji izvje\u0161taj o zlo\u010dinima ljekara u slu\u017ebi nacisti\u010dke &#8216;rasne higijene&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>Eutanazija i sterilizicija hendikepiranih, surovi eksperimenti na ljudima &#8211; to je dio upravo objavljenog najopse\u017enijeg izvje\u0161taja o medicinskim zlo\u010dinima nacista koji su na vlasti bili od 1933. do 1945. godine, prenio je danas njema\u010dki portal Doj\u010de vele (Deutsche Welle &#8211; DW).<\/p>\n<p>&#8220;\u010cesto je iznena\u0111uju\u0107e koliko je u dana\u0161njoj medicinskoj zajednici ograni\u010deno znanje o zlo\u010dinima nacista u medicini, osim mo\u017eda nejasne predstave o eksperimentima Jozefa Mengelea u Au\u0161vicu&#8221;, izjavio je Hervig \u010ceh sa Medicinskog univerziteta u Be\u010du, prenosi agencija Beta.<\/p>\n<p>Zbog toga su prije tri godine on i njegovi kolege predlo\u017eili glavnom uredniku stru\u010dnog \u010dasopisa Lanset osnivanje komisije koja bi pro\u0161irila znanje u ovoj oblasti i izvukla pouke za budu\u0107nost.<\/p>\n<p>Sada je komisija predstavila izvje\u0161taj koji se zasniva na 878 izvora.<\/p>\n<p>To je najopse\u017eniji izvje\u0161taj o ovim zlo\u010dinima do sada, prenio je Lanset i dodao da dokument bilje\u017ei razvoj medicinskih istra\u017eivanja u doba nacizma i portreti\u0161e pojedine po\u010dinioce i \u017ertve.<\/p>\n<p>U izve\u0161taju se detaljno opisuje kako su ljekari i zdravstveni stru\u010dnjaci pomogli izradu takozvanih &#8220;zakona o obaveznoj sterilizaciji&#8221; i bili aktivno uklju\u010deni u sterilizaciju vi\u0161e od 350.000 ljudi, koji su, po nacisti\u010dkim rasnim zakonima, klasifikovani kao &#8220;genetski inferiorni&#8221;.<\/p>\n<p>Veoma je mnogo onih koji nisu pre\u017eivjeli zahvat, a mnogi su kasnije imali ozbiljne fizi\u010dke i psihi\u010dke probleme.<\/p>\n<p>Najmanje 230.000 ljudi s mentalnim, kognitivnim i drugim te\u0161ko\u0107ama je ubijeno u takozvanim &#8220;programima eutanazije&#8221; u Njema\u010dkoj i na okupiranim podru\u010djima tokom Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Desetine hiljada su bili zlostavljani u eksperimentima u koncentracionim logorima.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina po\u010dinilaca i njihovih pomaga\u010da poslije rata nje odgovarali za te zlo\u010dine, ili je to u\u010dinjeno kasno. Tu nisu izuzetak ni nacisti\u010dki zlo\u010dinci medicinske struke &#8211; uklju\u010duju\u0107i i Jozefa Mengelea koji je umro u poznim godinama &#8211; na slobodi u Brazilu 1979.<\/p>\n<p>Nacistima je kao pseudo-nau\u010dno opravdanje za zlo\u010dine poslu\u017eila njihova teorija o ljudskim rasama i &#8220;rasnoj higijeni&#8221;.<\/p>\n<p>Osnova toga bila je anti\u010dka ideja &#8220;eugenika&#8221; o &#8220;pobolj\u0161avanju roda&#8221;, dopunjena pozivanjem na teoriju evolucije koju je Britanac \u010carls Darvin objavio sredinom 19. vijeka. Prema njoj, u procesu prirodne selekcije opstaju samo najsposobniji, dok ostali nestaju.<\/p>\n<p>Ideja &#8220;Eugenike&#8221; je oja\u010dala u Njema\u010dkoj, odakle su\u00a0 tvorci njenog tada\u0161njeg oblika &#8211; ljekari Alfred Ploc i Fridrih Vilhelm \u0160almajer koji su Darvinovu prirodnu selekciju primijeniili na savremeno ljudsko dru\u0161tvo.<\/p>\n<p>Tako &#8220;eugeni\u010dari&#8221; smatraju da treba podsticati reprodukciju ljudi s navodno dobrim genetskim materijalom, a ljude s navodno lo\u0161im genima sprije\u010diti da imaju potomstvo. U Njema\u010dkoj i nekim drugim zemljama, &#8220;eugenika&#8221; se razvila u &#8220;nauku&#8221; koja je bila prihvatljiva strankama, klasama, nauci i medicini &#8211; i bila uzrok stra\u0161ne patnje.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 20. vijeka, te ideje su nai\u0161le na posebno plodno tlo u Njema\u010dkoj. Masovna nezaposlenost otjerala je milione ljudi u bijedu, kriminal se dramati\u010dno pove\u0107ao, bolesti su se \u0161irile, a smrtnost je bila vrlo visoka.<\/p>\n<p>Za ovu bijedu je na osnovu &#8220;eugenike&#8221; okrivljena &#8220;inferiorna biolo\u0161ka supstanca&#8221;.<\/p>\n<p>Po toj mra\u010dnoj teoriji, samo drasti\u010dne &#8220;eugeni\u010dke mjere&#8221;, poput prisilne sterilizacije ili ubijanja ljudi &#8220;nedostojnih \u017eivota&#8221;, mogle su da zaustave propast dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Nacisti su, s jedne strane, radili na tome da uni\u0161te sve ljude koji &#8220;nisu vrijedni \u017eivota&#8221;, a to su na prvom mjestu bili Jevreji, Romi, Sinti, zatim hendikepirani ljudi, homoseksualci i drugi.<\/p>\n<p>S druge strane, podsticali su stvaranje takozvanih &#8220;\u010distih arijeavca&#8221;. Nacisti su 1935. osnovali udru\u017eenje &#8220;Lebensborn&#8221; (Izvor \u017eivota) da bi \u017eene i mu\u0161karci &#8220;nordijske krvi&#8221; i posebno &#8220;arijeveskog izgleda&#8221; (plavih o\u010diju i kose, i lijepo oblikovane lobanje i atletski gra\u0111eni) ra\u0111ali djecu koja \u0107e biti elita gospodara svijeta.<\/p>\n<p>&#8220;Nacisti\u010dki medicinski zlo\u010dini su me\u0111u najekstremnijim i dobro dokumentovnim primjerima medicinske upletenosti u kr\u0161enja ljudskih prava u istoriji&#8221;, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>&#8220;Moramo prou\u010davati najgore u istoriji \u010dovje\u010danstva kako bismo prepoznali i suprotstavili se sli\u010dnim uzorima u sada\u0161njosti, s ciljem podsticanja najboljeg&#8221;, ukazuje se u tekstu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eutanazija i sterilizicija hendikepiranih, surovi eksperimenti na ljudima &#8211; to je dio upravo objavljenog najopse\u017enijeg izvje\u0161taja o medicinskim zlo\u010dinima nacista koji su na vlasti bili od 1933. do 1945. godine, prenio je danas njema\u010dki portal Doj\u010de vele<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":222450,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-385456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=385456"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":385459,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385456\/revisions\/385459"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/222450"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=385456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=385456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=385456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}