Zbog vru\u0107ine, gladi, niskog pritiska, predugog stajanja, pogleda na iglu ili krv, postoji bezbroj razloga zbog kojih se svako od nas bar jednom u \u017eivotu onesvijestio, ali to \u0161ta ta\u010dno izaziva ove kratkotrajne gubitke svijesti koje nau\u010dnici nazivaju ‘sinkopama’ ve\u0107 je dugo nepoznanica za kardiologe i neurologe.<\/p>\n
Nedavno su istra\u017eiva\u010di otkrili nervnu putanju koja kontroli\u0161e taj proces, a uklju\u010duje i ranije nepoznatu grupu senzornih neurona koji povezuju srce s mo\u017edanim stablom. Studija, objavljena u \u010dasopisu Nature, ukazuje na to da aktiviranje spomenutih neurona \u010dini laboratorijske mi\u0161eve nepokretnima gotovo odmah, nakon \u010dega sledi manifestacija simptoma uo\u010denih i za vrijeme sinkope kod ljudi, poput brzog \u0161irenja zjenica i prevrtanja o\u010dima u o\u010dnim dupljama.<\/p>\n
Autori ukazuju na to da je upravo ovakva nervna putanja klju\u010dna za razumijevanje nesvjestice uz ranije saznanje po kojem je ona posljedica smanjenog protoka krvi u mozgu.<\/p>\n
“Dolazi do smanjenja protoka krvi, ali istovremeno postoje posebni dijelovi u mozgu koji to kontroli\u0161u”, pojasnio je nau\u010dnik s Kalifornijskog univerziteta u San Diegu i koautor studije Vineet Avgustin i dodao da prou\u010davanje ovih putanja moglo bi da podstakane nov pristup le\u010denju kardiolo\u0161kih uzroka sinkope.<\/p>\n
Novi neuroni<\/strong><\/p>\n Mehanizmi koji kontroli\u0161u kako i zbog \u010dega ljudi padaju u nesvest ve\u0107 su zagonetka za nau\u010dnike delom i zbog toga \u0161to se uglavnom fokusiraju na prou\u010davanje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a ili mozga, ali izolovano.<\/p>\n Autori ove studije razvili su nove alate koji ukazuju na koji na\u010din ova dva sistema deluju me\u0111usobno, odnosno kakva je njihova interakcija.<\/p>\n “Sada znamo da u srcu postoje receptori koji \u0107e, kada se aktiviraju, ‘isklju\u010diti’ rad srca”, kazao je Jan-Gert van Dijk, klini\u010dki neurolog iz Holandije.<\/p>\n Ljudi se obi\u010dno brzo oporave od sinkope.<\/p>\n “Neuroni u mozgu su poput vrlo razma\u017eene dece. Treba im kiseonik i \u0161e\u0107er, i to odmah”, pojasnio je van Dijk.<\/p>\n “Vrlo brzo prestaju da funkcioni\u0161u ako im uskratite dotok kiseonika ili glukoze”, dodao je.<\/p>\n Ove nervne \u0107elije po\u010dinju da umiru nakon otprilike dva do pet minuta bez kiseonika, ali sinkopa obi\u010dno traje manje od 60 sekundi.<\/p>\n “Ako ponovo dodate kiseonik, jednostavno \u0107e nastaviti s radom, i to jednako brzo”, pojasnio je van Dijk.<\/p>\n Prevencija<\/strong><\/p>\n Kada osjetite da \u0107ete se onesvjestiti \u0161to prije sednite ili legnite. Ako ste napolju i nemate gdje to da uradite, jednostavno \u010du\u010dnite. To \u0107e pomo\u0107i da se krv \u0161to prije transportuje do mozga.<\/p>\n Ujutru obavezno doru\u010dkujte i nikad ne ustajte naglo iz kreveta.(Izvor: index.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zbog vru\u0107ine, gladi, niskog pritiska, predugog stajanja, pogleda na iglu ili krv, postoji bezbroj razloga zbog kojih se svako od nas bar jednom u \u017eivotu onesvijestio, ali to \u0161ta ta\u010dno izaziva ove kratkotrajne gubitke svijesti koje nau\u010dnici nazivaju ‘sinkopama’ ve\u0107 je dugo nepoznanica za kardiologe i neurologe.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-385131","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=385131"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385131\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":385136,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/385131\/revisions\/385136"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=385131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=385131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=385131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}