Od po\u010detka modernog doba (oko 1500. godine nove ere) ljudske aktivnosti su uve\u0107ale koncentracije \u017eive sedam puta, prora\u010dunali su ameri\u010dki istra\u017eiva\u010di sa \u0160kole in\u017eenjerstva i primenjenih nauka pri presti\u017enom Univerzitetu Harvard. Njihova studija objavljena je u nau\u010dnom \u010dasopisu Geophysical Research Letters.<\/p>\n
Kako se procenjuje, prije nego \u0161to je \u010dovje\u010danstvo po\u010delo da ispu\u0161ta \u017eivu, atmosfera je, u prosjeku, sadr\u017eala 580 megagrama ovog toksi\u010dnog metala. Istra\u017eivanje je pokazalo da su do 2015. prosje\u010dne koncentracije atmosferske \u017eive sko\u010dile na 4000 megagrama, \u0161to je skoro sedam puta vi\u0161e u odnosu na uslove koji se u analizi sa Harvarda uzimaju kao prirodni, prenosi portal klima101.rs.<\/p>\n
Promjeni prethodnog stanja doprinijele su emisije \u017eive iz termoelektrana na ugalj, sagorijevanja otpada, industrije i rudarstva.<\/p>\n
Autori studije su svoje rezultate utemeljili na odnosu sumpor-dioksida i \u017eive u vulkanskim gasovima \u2013 na osnovu koncentracija sumpor-dioksida, oni su izra\u010dunali koliko se \u017eive mo\u017ee pripisati erupcijama vulkana, a zatim modelirali kako se ona kretala \u0161irom svijeta.<\/p>\n
\u017diva postoji u razli\u010ditim oblicima i ljudi su svakom od njih izlo\u017eeni na razli\u010dite na\u010dine. Na primjer, kroz konzumaciju ribe koja sadr\u017ei metil \u017eivu ili upotrebu proizvoda u \u010dijem se sastavu nalazi ovaj metal, kao i kroz udisanje vazduha sa \u017eivinom parom.<\/p>\n
Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je ovaj hemijski element na listu deset hemikalija (ili grupa hemikalija) koje ra\u0111aju najve\u0107u zabrinutost po javno zdravlje. Dodir sa \u017eivom, \u010dak i u malim koli\u010dinama, mo\u017ee izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice, posebno kada su u pitanju imunolo\u0161ki, probavni i nervni sistem. Tako\u0111e mo\u017ee o\u0161tetiti o\u010di, ko\u017eu, bubrege i plu\u0107a.<\/p>\n