{"id":384945,"date":"2023-11-08T07:51:53","date_gmt":"2023-11-08T06:51:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=384945"},"modified":"2023-11-08T07:51:53","modified_gmt":"2023-11-08T06:51:53","slug":"mirovnjakinje-i-neki-bolji-svijet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/08\/mirovnjakinje-i-neki-bolji-svijet\/","title":{"rendered":"Mirovnjakinje i neki bolji svijet"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Ka\u0161i\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

O izralesko-palestinskoj suradnji, uzajamnoj nadi i ljudskom nalogu:\u00a0Dana 4. listopada 2023. godine nekoliko stotina \u017eena na inicijativu organizacija, izraelske, \u017dene posve\u0107ene miru i palestinske, \u017dene sunca, okupile su se oko Spomenika tolerancije u Jeruzalemu. Bilo je to svega nekoliko dana prije negoli je Hamas izveo stra\u0161an masakr nad izraelskim civilima na glazbenom festivalu u pustinji Negev u ju\u017enom okrugu Izraela blizu granice s Pojasom Gaze i u obli\u017enjim kibucima, te prije negoli je brutalna \u201eodmazda\u201c dr\u017eave Izrael poprimila be\u0161\u0107utne oblike genocida nad palestinskim narodom.<\/p>\n

Dana 4. listopada 2023. godine bio je jedan od onih sun\u010danih dana u Jeruzalemu koji ni na koji na\u010din nije upu\u0107ivao na nadolaze\u0107u ratnu strahotu, a feministkinje, nanovo zakotrlja\u0161i hrpicu nade prema naprijed, organizirale su svoj mirovni susret. Nekoliko stotina \u017eena na inicijativu organizacija, one izraelske, \u017dene posve\u0107ene miru [Women Wage Peace, slu\u017ebeni naziv; na hebrejskom: \u05e0\u05e9\u05d9\u05dd \u05e2\u05d5\u05e9\u05d5\u05ea \u05e9\u05dc\u05d5\u05dd] i one palestinske, \u017dene sunca [na arapskom nisa\u2019 alshams, odnosno \u0646\u0633\u0627\u0621 \u0627\u0644\u0634\u0645\u0633], okupile su se oko Spomenika tolerancije u Jeruzalemu. Potom se u poslijepodnevnom mar\u0161u mira pro\u0161etale do kraja Goldmanove promenade u jeruzalemskoj \u010detvrti Armon Hanatziv, zatim autobusom otputovale do pla\u017ee Neveh Midbar na Mrtvom moru. Prostirka mira, \u010duveni quilt[1] koji je u razli\u010ditim formama bio razgrnut na morskim sprudima unutar netom postavljene izlo\u017ebe i prazni stol za mirovni sporazum, zapravo umjetni\u010dka instalacija Sigalite Landau, \u010duvene izraelske umjetnice, uokvirivali su sam doga\u0111aj. Uz to, dvije znakovite reference: Mrtvo more [al-Bahr al-Mayyit ili Y\u0101m HaM\u0101vet] kao zadnje odredi\u0161te dru\u017eenja, ta voda koja svojom slanom \u201esveto\u0161\u0107u\u201c zacjeljuje i stol za postizanje mirovnog sporazuma, odnosno nade za razrje\u0161enje konflikta[2], premda prazan, ispra\u017enjen od mogu\u0107nosti da ga zaposjednu \u017eene ali, \u010dini se, i od mogu\u0107nosti uop\u0107e.<\/p>\n

Taj dirljiv moment ljudskog prepoznavanja, taktilnost i zajedni\u010dki \u017eenski smijeh predstavljao je na tren \u010din humanizacije koji u sr\u017ei rasta\u010de nasilje kao kontekst i modus njihovog svakodnevnog \u017eivljenja, a ratne planove i podjele posve obesmi\u0161ljava<\/h3>\n

\u201eIzraelske i palestinske \u017eene su \u2018tihe heroine\u2019 u potrazi za mirom\u201c[3], kako ih je nazvala Stephanie Hallett, ameri\u010dka otpravnica poslova, dok je s drugim aktivistkinjama iz Izraela, Zapadne obale, Gaze i inozemstva kora\u010dala tog dana, zapravo je metafora jednog dugogodi\u0161njeg napora mnogih \u017eenskih, a napose feministi\u010dkih organizacija da svojim aktivnostima i subverzivnim \u010dinovima otpora poka\u017eu mogu\u0107nost zajedni\u010dkog (su)\u017eivota i ljudskog zajedni\u0161tva onkraj dugotrajnih ratnih sukoba, okupacije, nasilnih provokacija i antagoniziranja. Onkraj intencionalnog zaobila\u017eenja politi\u010dkog rje\u0161enja za sve gra\u0111ane\/ke Izraela\/Palestine, posebno stanovnike\/ce Gaze, koje se u nekoliko navrata tijekom sedamdeset i petogodi\u0161njeg \u017eivota u limbu \u010dinilo izvjesnim. Dakako, i traume koja je poput palimsesta u nakupinama izvirala svih ovih godina kristaliziraju\u0107i ljudsku patnju u neshvatljivim grani\u010dnim skutrenostima i gubicima. Taj dirljiv moment ljudskog prepoznavanja, taktilnost i zajedni\u010dki \u017eenski smijeh predstavljao je na tren \u010din humanizacije koji u sr\u017ei rasta\u010de nasilje kao kontekst i modus njihovog svakodnevnog \u017eivljenja, a ratne planove i podjele posve obesmi\u0161ljava. \u201eMo\u0107ne heroine\u201c, ispravljam netom citiranu izjavu.<\/p>\n

Bilo je to svega nekoliko dana prije negoli je Hamas izveo stra\u0161ni masakr nad izraelskim civilima na glazbenom festivalu u pustinji Negev u ju\u017enom okrugu Izraela blizu granice s Pojasom Gaze i u obli\u017enjim kibucima, te prije negoli je brutalna \u201eodmazda\u201c dr\u017eave Izrael poprimila be\u0161\u0107utne oblike genocida nad palestinskim narodom. Bombardiranjem, raketiranjem, usmr\u0107ivanjem, invazijom, izravnim sukobima na terenu kao i nasilnim deportiranjem Palestinaca s privremenom dozvolom za rad u Izraelu, na teritorij Gaze. I dok se sudbina taoca i taokinja koje Hamas i dalje dr\u017ei u zato\u010deni\u0161tvu \u010dini sve manje izvjesnom, razmjeri humane katastrofe u Gazi poprimaju kataklizmi\u010dke obrise. Kao da je \u201eMore u plamenu\u201c [\u201cThe Burning Sea\u201c], gotovo proro\u010danska umjetni\u010dka instalacija Sigalite Landau[4], donedavno prikazana u Izraelskom muzeju u Jeruzalemu u kojoj svi predmeti u Mrtvom moru postaju mrtve skulpture opto\u010dene solju, po\u010dela lebdjeti nad \u017eivotom civila u toj zemlji kroz optiku njegovih krhkih dualnosti: \u017eivota i smrti, rana i zacjeljenja, uni\u0161tenja i nade. U me\u0111uvremenu \u017eivot i na Zapadnoj obali i u Isto\u010dnom Jeruzalemu postaje sve nesigurniji i ranjiviji, ulice bivaju popri\u0161tem svakodnevnih nasilja, a broj poginulih u palestinskim enkalvama izvan je dosega ljudske pojamnosti.<\/p>\n

Unutar pro\u0161irenih zona neljudskosti kojima svakodnevno svjedo\u010dimo, zornim se pokazuje stajali\u0161te ameri\u010dke filozofkinje Judith Butler o razlikovnom na\u010delu o tome tko se smatra ljudskim bi\u0107em i tko jest u \u201enormativnom smislu ljudsko bi\u0107e\u201c jer \u201eneki su \u017eivoti vrijedni \u017ealovanja, dok drugi to nisu<\/h3>\n

Unutar invazijom probijenih zidova aparthejdskih sigurnosnih utvrda gomile neraspoznatljivih ljudskih tijela slijepljenih s ru\u0161evinama \u017eivotnih nastambi i\/ili \u0161atora, be\u0161\u0107utni su prizori tzv. ratnih operacija. Prizori neumnog prava na nekropolitiku kao izravno poni\u0161tenje onih koje je okupatorska praksa ve\u0107 izvje\u0161tila na bivanje u polu-\u017eivotu, odnosno onih koji, butlerijanski, \u017eive u stanju izme\u0111u suspenzije (civilnog) \u017eivota i smrti, dobivaju politi\u010dku potkrepu ili pokri\u0107e. Naturalizirano je pravo ja\u010deg, vladavina zakona dokinuta, a kriteriji me\u0111unarodnog ratnog prava su, uza svu ontolo\u0161ku dvojbenost, pritom posve arbitrarni i groteskni.<\/p>\n

Unutar pro\u0161irenih zona neljudskosti kojima svakodnevno svjedo\u010dimo, zornim se pokazuje stajali\u0161te ameri\u010dke filozofkinje Judith Butler o razlikovnom na\u010delu o tome tko se smatra ljudskim bi\u0107em i tko jest u \u201enormativnom smislu ljudsko bi\u0107e\u201c jer \u201eneki su \u017eivoti vrijedni \u017ealovanja, dok drugi to nisu.\u201c[5] Tko ovla\u0161\u0107uje primjenu ovog na\u010dela i s kojim ljudski nalogom, pitam se. Oko nas drugih i me\u0111u nama koji nismo izravno pogo\u0111eni ovim ratnim masakrom o\u010dite su sve ve\u0107e kli\u0161eizirane podjele, predrasudne ili funkcionalno-interesne, te one oko odabira \u201estrana\u201c, u pravilu popra\u0107ene rastu\u0107om atmosferom straha i zastra\u0161ivanjem, samo-cenzurom te suspendiranjem gra\u0111anskih sloboda, dok su \u2018antisemitizam\u2019 i islamofobija u svijetu u porastu.<\/p>\n

Svaki glas protiv rata kao \u010din otpora ratnom bezumlju i znak solidarnosti sa \u017ertvama ratnih strahota, svaki prosvjed protiv rata, a napose protiv okupacije Palestine, a ima ih svakodnevno diljem svijeta, prolazi kroz sito politi\u010dke i medijske cenzure. Glas protiv rata ne samo da nema rang va\u017enosti unutar sada\u0161njih geopoliti\u010dkih scenarija ve\u0107 ga se nastoji demonizirati onim istim kli\u0161eiziranim i isklju\u010divim pro i kontra ina\u010dicama kojima se zaziva ratni diskurs podjela i nastavak rata. Za\u0161to se zaprije\u010dava govor o bitnom, pitam se, za\u0161to se svaki poku\u0161aj kriti\u010dkog promi\u0161ljanja o mogu\u0107em politi\u010dkom rje\u0161enju stigmatizira, za\u0161to ljudska stradanja i neizrecive ljudske patnje ne shvatimo ozbiljno, za\u0161to zahtjev za trenutni prekid rata i ratovanja ne priglimo kao ultimativni prijedlog ljudskog zajedni\u0161tva te radimo na \u201evolji za mir\u201c, na tragu pregnantnog iskaza feministi\u010dke teologinje Ane Raffai? Rat je uvijek i ubijanje ljudi i poni\u0161tenje ljudskosti i pre\u0161utno odustajanje od ljudske zajednice, prizivam i Levinas i Butler i Saida.<\/p>\n

U zadnjih nekoliko desetlje\u0107a bilo je vi\u0161e poku\u0161aja u tom smjeru, u korist mira i traganja za mirovnim rje\u0161enjima na jednakopravnoj osnovi za sve stanovnike\/ce te zemlje, a u tome je sudjelovalo vi\u0161e mirovnih i feministi\u010dkih organizacija u Izraelu\/Palestini, a i \u0161ire. Od \u017dena u crnom [na hebrejskom: Nashim BeShahor, odnosno \u05e0\u05e9\u05d9\u05dd \u05d1\u05e9\u05d7\u05d5\u05e8][6], prve grupe izraelskih mirovnjakinja osnovane u Jeruzalemu 1988. nakon izbijanja Prve intifade, koja je protestima protiv zauzimanja palestinskih teritorija od strane dr\u017eave Izrael javno iskazivala solidarnost s Palestinkama\/cima, istodobno protive\u0107i se kr\u0161enju ljudskih prava na okupiranom teritoriju, konstruiranoj mr\u017enji spram drugih, nasilju nad \u017eenama, ali i militarizaciji izraelskog dru\u0161tva do \u017dena posve\u0107enih miru, trenutno najve\u0107e mirovne organizacije koja po osnutku nakon ratnog sukoba u Gazi 2014. radi pritisak na izraelsku vladu da se postigne \u201cbilateralno prihvatljiv politi\u010dki sporazum\u201d za okon\u010danje izraelsko-palestinskog sukoba. Tu su i Jeruzalemski centar za \u017eene [na hebrejskom: \u05de\u05e8\u05db\u05d6 \u05d9\u05e8\u05d5\u05e9\u05dc\u05d9\u05dd \u05dc\u05e9\u05dc\u05d5\u05dd], feministi\u010dka organizacija osnovana 1994. kao dio suradnje feministi\u010dkih napora Palestinki i Izraelki koje djeluju u Bat Shalomu [\u05d1\u05ea \u05e9\u05dc\u05d5\u05dd], feministi\u010dkoj organizaciji poznatoj i kao Jeruzalemska veza [The Jerusalem Link, slu\u017ebeni naziv; na hebrejskom: \u05d4\u05e7\u05d9\u05e9\u05d5\u05e8 \u05d4\u05d9\u05e8\u05d5\u05e9\u05dc\u05de\u05d9] s ciljem smanjivanja neprijateljstva izme\u0111u Palestine i Izraela i afirmacije feministi\u010dkog zagovaranja za mir i Novi profil [na hebrejskom:\u05e4\u05e8\u05d5\u05e4\u05d9\u05dc \u05d7\u05d3\u05e9] koja se kao feministi\u010dka antimilitaristi\u010dka grupa od 1998. godine aktivno zalagala za demilitarizaciju izraelskog dru\u0161tva. Me\u0111unarodno najpoznatija je Koalicija \u017eena za mir [Coalition of Women for Peace; na hebrejskom: \u05e7\u05d5\u05d0\u05dc\u05d9\u05e6\u05d9\u05d9\u05ea \u05e0\u05e9\u05d9\u05dd \u05dc\u05e9\u05dc\u05d5\u05dd ][7] koja se po osnutku od 2000. godine zala\u017ee protiv okupacije Palestine i za pravedan mir, te za uklju\u010divanje \u017eena u mirovne sporazume. Nastala je kao koalicija od dvadesetak \u017eenskih organizacija u Izraelu neposredno nakon izbijanja druge Intifade, a jedna od njezinih osnovnih zada\u0107a bila je poduprijeti borbe lokalnih Palestinki u Jaffi, Liddy i Ramallahi, gradovima sa \u017eidovsko-palestinskom populacijom u cilju rje\u0161avanja njihovih temeljnih prava uklju\u010duju\u0107i pitanja stanovanja, zaposlenja, ali i onih koja se ti\u010du nasilnog pro\u0161irivanja \u017eidovskih naselja u palestinska podru\u010dja.<\/p>\n

Na koji na\u010din \u201ebivati\u201c kako bismo mogle doprijeti do Palestine? Kako bismo mogle u\u010diti jedne od drugih ne bismo li odgovorile ovom izazovu na na\u010din da se dekonstruiraju kolonijalna i arogantna stajali\u0161ta koja u nama prebivaju?<\/h3>\n

Valja spomenuti jo\u0161 dvije \u017eenske mirovne organizacije koje djeluju od 2000.te: grupu Machsom Watch [na hebrejskom: \u05de\u05d7\u05e1\u05d5\u05dd \u05d5\u05d5\u05d8\u05e9], \u010dije su \u010dlanice neprestano bdjele na kontrolnim to\u010dkama, pred grani\u010dnim zidovima i na cestama aparthejda, odr\u017eavaju\u0107i kontakt s Palestinckama\/cima u njihovim domovima i na njihovim podru\u010djima, te podr\u0161kom i primjerima dokumentirale \u017ertve zanijekane okupacije i Nismo poslu\u0161ne [Lo Metsaytot], jedinstvenu aktivisti\u010dku inicijativu koja je, svjesno kr\u0161e\u0107i izraelske zakone, od 2000-tih odr\u017eavala suradnju sa \u017eenama koje \u017eive u Pojasu Gaze, dru\u017ee\u0107i se, odlaze\u0107i u palestinska sela, su\u010deljavaju\u0107i se s njihovom borbom za ekonomsko pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

Na koji na\u010din \u201ebivati\u201c kako bismo mogle doprijeti do Palestine? Kako bismo mogle u\u010diti jedne od drugih ne bismo li odgovorile ovom izazovu na na\u010din da se dekonstruiraju kolonijalna i arogantna stajali\u0161ta koja u nama prebivaju? Ve\u0107inu vremena nismo ni same toga svjesne. Na vi\u0161e na\u010dina, kada dolazimo u sela, mi smo jo\u0161 uvijek one iste povla\u0161tene \u017eene. Dolazimo s dobrim namjerama. Frustrirane smo i bijesne oko prisutne okupacije i porasta fa\u0161izma u Izraelu. Osje\u0107amo solidarnost s palestinskim narodom te, naravno, s Palestinkama. Ako ne obratimo pozornost na slo\u017eenost odnosa mo\u0107i izme\u0111u okupatora i okupiranog, tada ne mo\u017eemo nau\u010diti prepoznati ni na\u0161u internaliziranu aroganciju ni kolonizatorske stavove. (\u2026). \u010cinovi neposluha Izraelki pridonose novoj predanosti gra\u0111anskom neposluhu, zajedno s feministi\u010dkim projektima ponovne izgradnje; oni mogu poslu\u017eiti kao na\u010din za ru\u0161enje Zida aparthejda me\u0111u nama. Morale bismo, ipak, u isto vrijeme nau\u010diti dekonstruirati odnos mo\u0107i okupator \u2013 okupirani.\u201c[8]<\/p>\n

Ali tu je i \u010ditav niz organizacija izraelsko-palestinske suradnje poput organizacije Mir sada [na hebrejskom: Shalom Achshav, odnosno \u05e9\u05dc\u05d5\u05dd \u05d0\u05d7\u05e9\u05d1] koja djeluje jo\u0161 od kraja sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, B\u2019Tselem [\u05d1\u05e6\u05dc\u05dd], izraelska organizacija s ciljem podr\u0161ke Palestinaca i njihovih ljudskih prava u okupiranim dijelovima, Blok mira [Gush Shalom, odnosno \u05d2\u05d5\u05e9 \u05e9\u05dc\u05d5\u05dd], mirovna organizacija protiv izraelske okupacije od 1993. sa sjedi\u0161tem u Tel Avivu, \u017divjeti zajedno [Ta\u2019ayush, odnosno \u05ea\u05e2\u05d0\u05d9\u05d5\u05e9; na arapskom \u062a\u0639\u0627\u064a\u0634], koalicija koja se putem arapsko-\u017eidovske suradnje zala\u017ee za prava Palestinaca pod okupacijom, posebice u svrhu pobolj\u0161avanja uvjeta njihovog \u017eivljenja, afirmiraju\u0107i pritom nenasilne vidove solidarnosti.\u00a0Razobli\u010davanje brutalnosti okupacije i protivljenje zaposjedanja zemlje Palestincima, dostavljanje humanitarne pomo\u0107i u Pojase Gaze, suprostavljanje militarizaciji dr\u017eave Izrael i prakticiranje gra\u0111anskog neposluha, uz borbu protiv nasilja nad \u017eenama i za \u017eenska prava Izraelki i Palestinki sastavnice su dugotrajne borbe feministi\u010dkih mirovnih organizacija za pravedan mir onkraj podjela i zidova, pothranjivanja mr\u017enje i rasijalizacije dru\u0161tva. Ili, za neki bolji svijet. \u00a0U jednom od desetine zahtjeva za okon\u010danje \u201eratnog ludila\u201c koji su od 7. listopada 2023. godine uputile \u017dene posve\u0107ene miru stoji:<\/p>\n

\u201eTijekom ovih slo\u017eenih i depresivnih vremena, mi, \u017eidovske i arapske majke, zabrinute smo zbog pogor\u0161anja situacije. Stoga:
\n1. Pozivamo na dogovor o osloba\u0111anju 230 talaca. Moraju se osloboditi odmah.
\n2. Osu\u0111ujemo sve \u010dinove mr\u017enje, rasizma i nasilja protiv Arapa poput onih koji su se dogodili u Netanyi i Maalot Tarshihi, te pozivamo sigurnosne snage da djeluju protiv po\u010dinitelja. 3. Osu\u0111ujemo ekstremisti\u010dke desni\u010darske doseljenike koji su ubijali Palestince, krali i prijetili nevinim ljudima.
\n4. Boli nas ubijanje nevinih ljudi u Gazi, uklju\u010duju\u0107i 3000 djece, i humanitarna katastrofa koja se tamo razvija; pozivamo izraelsku vladu da dramati\u010dno pove\u0107a ovla\u0161tenja za humanitarnu pomo\u0107.
\n5. Osu\u0111ujemo i zabrinuti smo zbog dramati\u010dnog porasta antisemitizma protiv \u017didova diljem svijeta. Moramo stati na kraj ovom ludilu.\u201c[9]<\/p>\n

[1] Quilt, odnosno umije\u0107e stvaranja ovih posebno izra\u0111enih prostirki ili prekriva\u010da\u00a0 u mnogim\u00a0 kulturama simbolizira\u00a0 \u017eenski \u010din otpora obespravljenih, po\u010dev\u0161i od afri\u010dkih i afroameri\u010dkih do mnogih starosjedila\u010dkih\u00a0 kultura, a ujedno predstavlja na\u010din na koji \u017eene slave \u017eivot i zajedni\u010dke vrijednosti, izra\u017eavaju\u0107i svoja iskustva i emocije tijekom vremena preokreta, a i ratnih zbivanja.
\n[2] Stol je dio umjetni\u010dke instalacije Sigalite Landau\u00a0 prikazan na Venecijanskom bijenalu 2011. , a\u00a0 bio je postavljen u sredi\u0161tu pozornice, simboliziraju\u0107i tu zapretenu ambiguitetnost\u00a0 tijekom\u00a0 povijesti: mogu\u0107nost pregovaranja\u00a0 i nemogu\u0107nost da se pregovori uistinu dogode nehtijenjem\u00a0 politi\u010dkih\u00a0 mo\u0107nika.
\n[3] Lazaroff, Tovah, 2023.\u201cUS: Palestinian, Israeli women are silent heroines of quest for peace\u201c, The Jerusalem Post, od 4. listopada 2023. Usp. https:\/\/www.jpost.com\/israel-news\/article-761604
\n[4] Sigalit Landau, 2022 \u2013 Strand, Center for Israel Education. Usp. https:\/\/israeled.org\/2022-strand-sigalit-landau\/
\n[5] Butler, Judith. 2017 [2004.]. Neizvjesni \u017eivot. Mo\u0107 \u017ealovanja i nasilja.Zagreb:Centar za \u017eenske studije.
\n[6] \u017dene u crnom su danas me\u0111unarodna mre\u017ea \u017eena koje se zala\u017eu za mir aktivno se suprotstavljaju\u0107i ratu, militarizmu i drugim oblicima nasilja. Svojim\u00a0 sna\u017enim politi\u010dkim porukama artikuliraju odgovornost\u00a0 nacionalnih vlada za proizvodnju ratova i ratne zlo\u010dine, a performativnim djelovanjem kreiraju mo\u0107 javnog \u017ealovanja\u00a0 za sve \u017ertve ratnih sukoba.
\n[7]\u00a0 Valja napomenuti da od 2007. godine Koalicija tako\u0111er vodi istra\u017eiva\u010dki projekt \u201eTko profitira od okupacije\u201c, koji omogu\u0107uje jedinstvenu i sveobuhvatnu internetsku bazu podataka me\u0111unarodnih i izraelskih tvrtki koje izravno profitiraju zbog izraelske okupacije palestinskih teritorija i sirijske Golanske visoravni, te slu\u017ei kao izvor razotkrivanja korporativne i ekonomske umije\u0161anosti u okupaciju razli\u010ditih korporativnih aktera.\u00a0 Usp. Deutsch,Yvonne. 2011. \u201eMo\u017eemo li usred ratnog sukoba nadi\u0107i odnos okupirani-okupator? Razmi\u0161ljanja okupatorice koja pru\u017ea otpor\u201c, Tre\u0107a, vol.13, br.2, 11-27.
\n[8]\u00a0 Deutsch,Yvonne. Ibid, 24.
\n[9]\u00a0 Women Wage Peace, Izjava od 29. listopada 2023. Usp. https:\/\/www.facebook.com\/womenwagepeaceenglish\/<\/p><\/blockquote>\n

Mirovnjakinje i neki bolji svijet<\/a><\/p><\/blockquote>\n