Da li vas je nekad dijete pitalo “za\u0161to je nebo plavo”? Ako jeste, a niste znali odgovor, evo prilike da se pripremite za sljede\u0107u takvu situaciju, uz pomo\u0107 teksta koji je objavljen na LiveScience.<\/p>\n
Nadmorska visina, predeli i klima, sve se ovo mijenja dramati\u010dno u posljednje vrijeme, ali jedna stvar je ostala ista – sve ovo se de\u0161ava pod plavim nebom. A za\u0161to je nebo plavo? Ne, nije odsjaj od okeana i mora – za shvatanje pravog obja\u0161njenja potrebno je malo fizike \u010destica.<\/p>\n
“Mi vidimo plavo iznad nas zbog na\u010dina na koji svjetlost koja dolazi sa Sunca interaguje sa Zemljinom atmosferom. Spektar vidljive svjetlosti sadr\u017ei mno\u0161tvo boja, od crvene do ljubi\u010daste. Kad se sve boje pomije\u0161aju, svjetlost se \u010dini bijelom”, ka\u017ee za LiveScience Mark \u010cenard, meteorolog sa Nacionalnog vremenskog servisa.<\/p>\n
Ali kad jednom bijela svjetlost koja putuje sa Sunca dospije do Zemlje, neke do boja po\u010dinju da interaguju sa molekulima i malim \u010desticama u atmosferi, ka\u017ee on.<\/p>\n
“Svaka boja u vidljivom spektru svetlosti ima razli\u010ditu talasnu du\u017einu. Crveni i narand\u017easti svjetlosni talasi, na primjer, imaju ve\u0107e talasne du\u017eine, dok plava i ljubi\u010dasta svjetlost imaju kra\u0107e du\u017eine talasa. Upravo kra\u0107e talasne du\u017eine svjetlosti imaju ve\u0107e \u0161anse da budu ra\u0161trkane – ili apsorbovane i reemitovane u drugom smjeru – od strane vazduha i molekula gasa u atmosferi Zemlje”, ka\u017ee \u010cenard.<\/p>\n
Molekuli u atmosferi, uglavnom azot i kiseonik, \u0161alju plavu i ljubi\u010dastu svjetlost u svim smjerovima – ovo je fenomen koji se naziva Rejlijevo rasijanje, i zbog njega je nebo plavo.<\/p>\n
Iako je i ljubi\u010dasta svetlost na ovaj na\u010din “rasijana”, postoji nekoliko razloga \u0161to nam se nebo \u010dini plavim, a ne ljubi\u010dastim, ka\u017ee Ed Blumer, astronom iz Kraljevske opservatorije Grini\u010d. Prvo, Sunce ne proizvodi jednako osvjetljenje u svim bojama; tu ima vi\u0161e plavog nego ljubi\u010dastog svjetla, pa se zato i vi\u0161e plavog svjetla rasijava. Dodatno, na\u0161e o\u010di ne reaguju isto na sve boje, ka\u017ee Blumer za LiveScience – one su manje osjetljive na ljubi\u010dastu svjetlost, \u0161to zna\u010di da \u0107emo prije vidjeti plavi pigment nego ljubi\u010dasti.<\/p>\n
Ovo rasipanje plave svetlosti igra ulogu i prilikom izlaska i zalaska sunca. Pri izlasku sunca, kad je odre\u0111ena ta\u010dka sve dalje i dalje, Sun\u010deva svjetlost mora da putuje du\u017ee kroz atmosferu kako bi do\u0161la do na\u0161ih o\u010diju. Kad ona stigne do nas, svo plavo svjetlo se ve\u0107 rasejalo, a narand\u017easte, crvene i \u017eute talasne du\u017eine su jedine ostale i mi tako vidimo sunce.<\/p>\n
Veliko plavo nebo je proizvod kombinacije vi\u0161e faktora, ka\u017ee Blumer. Da smo na drugoj planeti, mo\u017eda bismo gledali u potpuno drugu boju, u zavisnosti od toga koji molekuli \u010dine atmosferu te planete, kakve su \u010destice pra\u0161ine u njoj i koji je spektar svetlosti koji dolazi sa obli\u017enje zvijezde. (Izvor:Telegraf.rs\/LiveScience)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Da li vas je nekad dijete pitalo “za\u0161to je nebo plavo”? Ako jeste, a niste znali odgovor, evo prilike da se pripremite za sljede\u0107u takvu situaciju, uz pomo\u0107 teksta koji je objavljen na LiveScience.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-384684","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384684"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384684\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":384687,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384684\/revisions\/384687"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}