{"id":384632,"date":"2023-11-05T07:42:56","date_gmt":"2023-11-05T06:42:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=384632"},"modified":"2023-11-05T07:44:02","modified_gmt":"2023-11-05T06:44:02","slug":"svrstani-planet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/05\/svrstani-planet\/","title":{"rendered":"Svrstani planet"},"content":{"rendered":"

Autor: Jerko Bakotin<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zajedni\u010dka povr\u0161ina Izraela i palestinskih teritorija manja je od polovine Hrvatske, pa ipak aktualna eksplozija nasilja na Bliskom istoku jo\u0161 jednom je ilustrirala koliko izraelsko-palestinski sukob djeluje polariziraju\u0107e na cijeli planet. Osim \u0161to pojedine dr\u017eave tradicionalno zastupaju proizraelske ili propalestinske pozicije, sa suprotstavljenim stranama u sedam i pol desetlje\u0107a dugom konfliktu odavno se identificiraju, odnosno barem sna\u017eno opredjeljuju javnosti ili dijelovi javnosti duga\u010dkog niza zemalja. Pri tome \u010desto, upozoravao je veliki ameri\u010dki-palestinski intelektualac Edward Said jo\u0161 1974. godine, do izra\u017eaja dolaze najgore ljudske osobine: postoji “osje\u0107aj da se u promatranju \u017didova i Arapa kako se ubijaju gleda zabavni gladijatorski okr\u0161aj, kako postoje ‘na\u0161a’ i ‘njihova’ strana, i tako dalje.”<\/p>\n

Linije podjele su vi\u0161estruke. Kulturno-civilizacijske, mogu\u0107e i rasne, dobrim dijelom zasnovane na projekcijama: Zapad personificiran u Izraelu nasuprot Orijenta utjelovljenog u Palestincima kao ve\u0107inom muslimanskim Arapima. Potom, politi\u010dko-ideolo\u0161ke. Konzervativci i vjerojatno ve\u0107i broj liberala se svrstavaju uz Izrael kao “jedinu bliskoisto\u010dnu demokraciju”. U tome im se pridru\u017euje znatan dio desnice, uslijed islamofobije, ksenofobije prema izbjeglicama i migrantima s Bliskog istoka, pa i golog uzbu\u0111enja uspje\u0161nim vojnim strojem koji se i\u017eivljava nad slabijima. Osim toga, tu je i prilika za osloba\u0111anje historijske hipoteke antisemitizma. Kona\u010dno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je ulo\u017eio ozbiljan trud u povezivanje s desnopopulisti\u010dkim srednjeeuropskim vladama kao \u0161to su ona u Ma\u0111arskoj Viktora Orb\u00e1na ili (formalno jo\u0161 uvijek vladaju\u0107a) poljska vlada Prava i pravde. Naizgled bizarno s obzirom na antisemitski karakter tih politi\u010dkih snaga, me\u0111utim te politi\u010dke snage i aktualnu izraelsku vladu osim zajedni\u010dkog rasizma povezuje i prezir prema prosvjetiteljstvu, ljudskim pravima i jednakosti.<\/p>\n

Ljevica, pak, uglavnom podr\u017eava borbu za oslobo\u0111enje Palestine, nerijetko u hladnoratovskoj tradiciji shva\u0107enu kao antikolonijalnu i antiimperijalisti\u010dku, \u0161to je i razlog zbog \u010dega velika ve\u0107ina nekada\u0161njeg takozvanog Tre\u0107eg svijeta, danas zvanog “Globalni jug”, podupire Palestinu. Me\u0111utim, na protuizraelskoj strani ipak se jo\u0161 uvijek nalazi i dio desnice \u010diji antisemitizam je toliko dubok da kao objekt mr\u017enje uzima i Dr\u017eavu Izrael.<\/p>\n

Edward Said pisao je jo\u0161 1974. godine da postoji “osje\u0107aj da se u promatranju \u017didova i Arapa kako se ubijaju gleda zabavni gladijatorski okr\u0161aj, kako postoje ‘na\u0161a’ i ‘njihova’ strana”<\/h3>\n

Ukratko, dok svjetska javnost posljednjih tjedana u real-timeu prati izraelsko mrvljenje Gaze, paralelno na gradskim ulicama i dru\u0161tvenim mre\u017eama te u medijima i nebrojenim kulturnim, obrazovnim i ostalim institucijama traju ogor\u010deni sukobi: ratuje se prosvjedima, izjavama, tekstovima, deklaracijama i otvorenim pismima. U planetarnoj raspravi – nerijetko vo\u0111enoj argumentima u stilu “a \u0161to su oni njima radili” – do to\u010dke pucanja rastu tenzije u politi\u010dkim strankama, sveu\u010dili\u0161nim i studentskim tijelima, tvrtkama, udrugama, prijateljstvima i obiteljima. Netrpeljivost je eskalirala do fizi\u010dkog nasilja: policija u, primjerice, Londonu je nakon 7. listopada prijavila 14 puta vi\u0161e antisemitskih i gotovo tri puta vi\u0161e islamofobnih incidenata nego li u istom periodu prethodne godine, u francuskom Arrasu je imigrant iz \u010ce\u010denije ubio srednjo\u0161kolskog nastavnika, u Maha\u010dkali, glavnom gradu ruske ve\u0107inom muslimanske republike Dagestan, bijesna masa je krenula u pogrom putnika pristiglih avionom iz Tel Aviva te je dvadesetak ljudi ozlije\u0111eno, u Tunisu je zapaljena sinagoga, a u Chicagu ubijen \u0161estogodi\u0161nji Palestinac.<\/p>\n

Iako u najva\u017enijim zemljama zapada reakcije javnosti nipo\u0161to nisu unisone, isprva je najve\u0107i dio najva\u017enijih politi\u010dkih mo\u0107nika u toj which side are you on igri iskazao gotovo bezrezervnu podr\u0161ku Izraelu, a isto va\u017ei za znatan dio mainstream javnosti. S obzirom da izraelsko “pravo na obranu” u praksi zna\u010di tisu\u0107e i tisu\u0107e ubijenih Palestinaca i u\u017easno kolektivno ka\u017enjavanje vi\u0161e od dva milijuna ljudi te s obzirom na povijest okupacije i represije, takav stav zna\u010di namjerno moralno sljepilo i podr\u0161ku masovnim ratnim zlo\u010dinima. Tek nedavno pojavile su se ozbiljnije naznake njegove promjene uslijed neprestane poplave video-snimki pretvaranja Gaze u pakao. Sam biv\u0161i izraelski premijer (ranije i na\u010delnik general\u0161taba) Ehud Barak je po\u010detkom ovog tjedna izjavio kako je Izrael svjestan da \u0107e kroz “tjedan ili dva” izgubiti podr\u0161ku javnog mnijenja u mnogim zemljama zapada, a nedugo potom vjerojatno i podr\u0161ku brojnih zapadnih vlada.<\/p>\n

Istovremeno, dok su arhitektonske znamenitosti New Yorka, Berlina, Pariza, Londona, Rima, Var\u0161ave i drugih gradova bile osvijetljene bojama izraelske zastave, iskazivanje potpore Palestini nerijetko se gu\u0161i zakonskom zabranom, financijskim ucjenama, otkazivanjem, cenzurom i policijskom \u010dizmom: radi se o sustavnoj kampanji zatiranja slobode govora. Istovremeno, dijelovi ljevice u potpori palestinskoj borbi iskazuju duboko nerazumijevanje aktualne situacije i povijesti, \u0161to rezultira moralno proma\u0161enim stavovima koji se mogu tuma\u010diti kao zagovaranje uni\u0161tenja Izraela, pa i kao antisemitizam. U narednih nekoliko tekstova donosimo pregled zanimljivijih reakcija u va\u017enijim dr\u017eavama zapada, bez pretenzija na sveobuhvatnost.<\/p>\n

\n

Joe Biden: ugro\u017eavanje drugog mandata<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Aktualni predsjednik Sjedinjenih Dr\u017eava Joe Biden kroz duga je desetlje\u0107a u politici odr\u017eavao bliske odnose s izraelskim vo\u0111ama. Sada je javno uputio sna\u017enu retori\u010dku, vojnu i svaku drugu podr\u0161ku Izraelu, Hamas usporedio s takozvanom Islamskom dr\u017eavom te negirao mu\u010dne brojke palestinskih \u017ertava koje prijavljuje Hamasovo ministarstvo zdravstva u Gazi, premda im stru\u010dnjaci i organizacije poput Human Rights Watcha vjeruju. Iako iza zatvorenih vrata ameri\u010dki diplomati vjerojatno nastoje donekle ograni\u010diti izraelsku osvetu koja je dovela do enormne humanitarne, a lako bi se mogla pretvoriti i u vojnu te diplomatsku katastrofu, Bijela ku\u0107a se do sada opire i samom spomenu primirja. Ve\u0107ina \u010dlanova i Republikanske i Demokratske stranke \u010dvrsto podupire Izrael \u2013 odnosno njih 77 i 69 posto. No taj udio je bitno manji me\u0111u mla\u0111im Amerikancima – manje od polovice njih vjeruje da SAD treba javno podr\u017eavati Izrael. Nedavno Gallupovo istra\u017eivanje pokazuje da je potpora Bidenu me\u0111u demokratima pala na 75 posto, \u0161to je najmanje u \u010ditavom mandatu.<\/p>\n

Sve vi\u0161e se pojavljuju naga\u0111anja da bi jednostrana potpora Izraelu mogla Bidena stajati potpore mla\u0111ih, lijevih i muslimanskih bira\u010da na predsjedni\u010dkim izborima 2024. godine, \u0161to bi moglo presudno odlu\u010diti rezultat izbora u Trumpovu korist. Ameri\u010dki muslimani \u010dine 1 posto stanovni\u0161tva, dok oko 3,7 posto Amerikanaca potje\u010de iz arapskih dr\u017eava. Me\u0111utim, koncentrirani su u klju\u010dnim saveznim dr\u017eavama kada je o izborima rije\u010d. “Gospodine predsjedni\u010de, Michigen je va\u017ena dr\u017eava za vas. Kao i Pennsylvania. Kao i Georgija. I znate \u0161to, gospodine predsjedni\u010de? Ne\u0107emo zaboraviti da smo do\u010dekani ti\u0161inom onda kada smo \u017ealovali, plakali i molili na\u0161u zemlju da zaustavi nasilje”, poru\u010dila je tako Bidenu demokratska kongresnica palestinskog porijekla Rashida Tlaib. Na predsjedni\u010dkim izborima 2020. glasalo je 1,1 milijun muslimana, od \u010dega 64 posto njih za Bidena, a sada\u0161nje ankete pokazuju da potpora tog korpusa aktualnom predsjedniku rapidno pada. Organizacije muslimanskih i arapskih Amerikanaca su, \u0161tovi\u0161e, prije nekoliko dana uputile otvoreno pismo u kojem su Bidena upozorile da \u0107e mobilizirati to glasa\u010dko tijelo protiv njega ukoliko ne pokrene odlu\u010dne korake da osigura primirje u Gazi. “Je li mogu\u0107e da 2, 3, 4 milijuna progresivnih bira\u010da ne iza\u0111e na izbore, ne glasa za Bidena zbog ovoga? Apsolutno je mogu\u0107e”, komentirao je analiti\u010dar Matthew How iz think-tanka Eisenhower Media Network.<\/p>\n

Dok su arhitektonske znamenitosti svjetskih gradova bile osvijetljene bojama izraelske zastave, iskazivanje potpore Palestini nerijetko se gu\u0161i zakonskom zabranom, financijskim ucjenama, otkazivanjem, cenzurom i policijskom \u010dizmom<\/h3>\n

Posljednjih dana vidljiv je poku\u0161aj administracije da ubla\u017ei \u0161tetu, pa je Biden tako poru\u010dio da je uspostava palestinske dr\u017eave nu\u017enost te da se stanovnike Gaze ne smije prognati u Egipat, \u0161to nije dobro sjelo znatnom ekstremisti\u010dki raspolo\u017eenom dijelu izraelskog establishmenta i javnosti. Glavni savjetnik Bijele ku\u0107e za sigurnost Jake Sullivan dodao je i da “(palestinski civili) nisu zaslu\u017eili umrijeti”, a Washington Post pi\u0161e kako je ameri\u010dki pritisak prisilio Izrael da Gazi ponovno uklju\u010di elektroni\u010dke komunikacije. U srijedu, 1. listopada, kona\u010dno se sam Biden javno zalo\u017eio za humanitarnu pauzu, napraviv\u0161i odmak od dotada\u0161njeg stava kako ne\u0107e biti “crvenih linija” za Izrael. Slaba je to utjeha za rodbinu pribli\u017eno deset tisu\u0107a do sada ubijenih Palestinaca, od \u010dega su gotovo \u010detiri tisu\u0107e djeca, kako je izvijestilo Ministarstvo zdravstva u Gazi.<\/p>\n

\n

Europska unija: podjele, glavinjanje i nebitnost<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Posljednji put kada su europske sile \u2013 i to neuspje\u0161no – poku\u0161ale biti stvaran faktor na Bliskom istoku bilo je daleke 1956. godine tijekom Sueske krize, podsjetio je nedavno Dario \u0160peli\u0107 na HRT-u. Sve otada Europa je u ovoj regiji uglavnom nebitna, a po svemu \u0161to smo vidjeli posljednjih tjedana tako \u0107e biti i nadalje. Nakon Hamasovog napada, povjerenik za pro\u0161irenje i odnose sa susjedstvom Oliv\u00e9r V\u00e1rhelyi najavio je suspenziju financijske pomo\u0107i Palestincima, na \u0161to je niz nacionalnih vlada reagiralo gnjevno, pa od suspenzije nije bilo ni\u0161ta. Sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen reagirala je sramotno: u vi\u0161e odlu\u010dnih javnih istupa o ratu Izraela i Hamasa nijednom nije zucnula o palestinskoj dr\u017eavi, a kamoli spomenula okupaciju ili represiju nad Palestincima.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, prilikom posjeta Izraelu 13. listopada je uspjela izgovoriti kako “zna da \u0107e na\u010din na koji \u0107e Izrael odgovoriti pokazati da je rije\u010d o demokraciji”, \u0161to retrospektivno zvu\u010di sve perverznije. Povjerenik za vanjske poslove Josep Borrell je ve\u0107 sljede\u0107i dan de facto ustvrdio kako von der Leyen ne predstavlja EU po ovom pitanju te podsjetio kako rje\u0161enje sukoba le\u017ei u uspostavi palestinske dr\u017eave, a bitno druga\u010dije od predsjednice EK je istupio i \u0161ef Europskog vije\u0107a Charles Michel, izjaviv\u0161i kako “potpuna opsada Gaze nije u skladu s me\u0111unarodnim zakonom”. Stavovi von der Leyen bili su previ\u0161e \u010dak i za zaposlenike europske birokracije, pa je njih vi\u0161e od 800 potpisalo prosvjedno pismo u kojem se nju opravdano optu\u017euje za pristranost. Zaklju\u010dno, EU je uspjela ponovno dokazati valjanost cini\u010dne primjedbe pripisivane Henryu Kissingeru \u2013 “Koga da nazovem ukoliko \u017eelim razgovarati s Europom?”.<\/p>\n

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen reagirala je sramotno: u vi\u0161e odlu\u010dnih javnih istupa o ratu Izraela i Hamasa nijednom nije zucnula o palestinskoj dr\u017eavi, a kamoli spomenula okupaciju ili represiju nad Palestincima<\/h3>\n

\u0160to se vladaju\u0107ih politi\u010dara na nacionalnim razinama ti\u010de, me\u0111u rijetkima koji su otpo\u010detka kritizirali izraelsku odmazdu nalaze se irski i \u0161panjolski premijeri Leo Varadkar i Pedro S\u00e1nchez te hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107. Nakon mnogo natezanja EU je pro\u0161li tjedan uspjela donijeti zajedni\u010dku deklaraciju: u njoj se ne spominje primirje nego tek humanitarni koridori i “pauze”. Jedinstvo Unije trajalo je ne\u0161to vi\u0161e od 24 sata, do glasanja u Generalnoj skup\u0161tini Ujedinjenih naroda o rezoluciji koju je podnio Jordan. Dokument koji inzistira na primirju poduprlo je osam \u010dlanica, petnaest je bilo suzdr\u017eano, a \u010detiri su bile protiv. Da se klima ipak mijenja pokazuje \u010dinjenica da je Francuska rezoluciju podr\u017eala, dok je Njema\u010dka bila suzdr\u017eana. U ponedjeljak je izraelsko kr\u0161enje pravila ratovanja i nesrazmjernu odmazdu osudio i premijer Norve\u0161ke, koja, dodu\u0161e, nije \u010dlanica EU.<\/p>\n

No koliko vanjski svijet ozbiljno shva\u0107a Uniju, pokazuju i reakcije na njen poziv na me\u0111unarodnu mirovnu konferenciju. Izraelski predstavnici izjavili su da ne znaju ho\u0107e li na njoj sudjelovati, s obzirom da se ne zna \u0161to bi bio njen cilj. Razne \u010dlanice Unije se, prema pisanju Politica, nadme\u0107u za ulogu doma\u0107ina konferencije. “No toliko dugo dok nije jasno da li sama regija to \u017eeli, cijela rasprava o lokaciji je glupa i irelevantna”, rekao je neimenovani diplomat. Naslov teksta na Politicu dovoljno govori: “Tko treba EU-ov ‘nebitni’ mirovni plan za Gazu? EU, naravno”. Isti\u010de se da izraelski lijevo-liberalni dnevni list Harec izjave europskih \u010delnika \u010dak nije niti prenio. Sve u svemu, rat Izraela i Hamasa izgledno je ve\u0107 ozbiljno uru\u0161io i tako ne pretjerano velik utjecaj EU kao geopoliti\u010dkog aktera. \u0160teta \u0107e biti i ve\u0107a ukoliko rat potraje, a podjele eskaliraju.<\/p>\n

\n

Muke lijevog centra i ljevice<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Britanska konzervativna vlada Rishija Sunaka stoji, naravno, \u010dvrsto uz Izrael. London je posljednjih godina do te mjere zanemario izraelsko-palestinski sukob da je istragu o tome \u010dak najavio parlamentarni vanjskopoliti\u010dki odbor. Istovremeno u laburisti\u010dkoj stranci bukti nezadovoljstvo proizraelskim stavovima strana\u010dkog vo\u0111e Keitha Starmera, koji je iz stranke izbacio prista\u0161e svog prethodnika, uvjerenog ljevi\u010dara Jeremya Corbyna. Neposredno nakon po\u010detka sukoba Starmer je u intervjuu LBC-u “u skladu s me\u0111unarodnim zakonom” podupro isklju\u010divanje vode i struje Gazi, da bi potom reterirao od tih izjava. Poneki lokalni vije\u0107nici iz protesta su napustili stranku, a desetine laburisti\u010dkih parlamentarnih zastupnika zatra\u017eilo je hitni prekid vatre, uklju\u010duju\u0107i sve vi\u0161e strana\u010dkih vo\u0111a poput londonskog gradona\u010delnika Sadiqa Khana. U petak, 3. studenog, kona\u010dno je i sam Starmer zatra\u017eio “humanitarnu pauzu”. U me\u0111uvremenu, britanski mediji naga\u0111aju koliko su laburisti izgubili muslimanskih bira\u010da.<\/p>\n

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poku\u0161ava poslati vi\u0161e razli\u010ditih poruka, pa je tako jo\u0161 prije vi\u0161e dana zatra\u017eio “humanitarno primirje” i istovremeno predlo\u017eio formiranje me\u0111unarodne koalicije za borbu protiv Hamasa. Za to se vrijeme raspada \u0161iroka lijeva koalicija Nupes. Nekoliko njenih sastavnica, uklju\u010duju\u0107i Komunisti\u010dku partiju, zgro\u017eeno je stavovima Jean Luca M\u00e9lenchona, vo\u0111e najsna\u017enije \u010dlanice koalicije Nepokorena Francuska (LFI). Stranka je pokolj izraelskih civila opisala kao “oru\u017eanu palestinsku ofenzivu”, a Hamas odbila proglasiti teroristima, dok ga neki \u010dlanovi LFI-a nazivaju “pokretom otpora”. Mediji upozoravaju da francuska ljevica o\u010dito ima problem s antisemitizmom: prema jednom istra\u017eivanju \u017eidovski studenti u Francuskoj vi\u0161e se boje krajnje ljevice, nego li krajnje desnice. M\u00e9lenchona to o\u010dito ne zabrinjava, \u0161tovi\u0161e, napao je zastupnika Nupesa iz lijevo centristi\u010dke stranke koji je u Europskom parlamentu podupro rezoluciju kojom se osu\u0111uje Hamasov napad od 7. listopada. U javnosti se sve vi\u0161e \u010duju glasovi kako M\u00e9lenchon sa svojim rigidno antizapadnim pogledima postaje ogroman teret ljevici i \u010ditavoj francuskoj politi\u010dkoj sceni. Prema anketama, vi\u0161e Francuza bi na predsjedni\u010dkim izborima glasalo za predstavnicu krajnje desnice Marine Le Pen no za njega. \u0160to se spomenute ti\u010de, ona je u ovom sukobu uo\u010dila priliku za promjenu imid\u017ea. Le Pen je kao predsjednica Nacionalnog okupljanja od svog oca Jean-Mariea naslijedila antisemitsku ba\u0161tinu te stranke, no politi\u010darka poznata po islamofobnim i ksenofobnim stavovima sada je zauzela sna\u017enu proizraelsku poziciju.<\/p>\n

U javnosti se sve vi\u0161e \u010duju glasovi kako M\u00e9lenchon sa svojim rigidno antizapadnim pogledima postaje ogroman teret ljevici i \u010ditavoj francuskoj politi\u010dkoj sceni<\/h3>\n

\u0160ef \u0161panjolskih socijalista i premijer S\u00e1nchez osudio je Hamas i kritizirao Izrael, ali neki njegovi ministri iz lijeve koalicije Sumar oti\u0161li su i bitno dalje, ustvrdiv\u0161i da Izrael provodi genocid u Gazi. Ministrica socijale Iole Bellara izjavila je da bi Benjamina Netanjahua trebalo zbog ratnih zlo\u010dina izvesti pred Me\u0111unarodni kazneni sud. Gensek Komunisti\u010dke partije i parlamentarni zastupnik Sumara Enrique Santiago odbio je osuditi Hamas te podsjetio da ne mo\u017ee postojati “jedno me\u0111unarodno pravo za Ukrajinu, a drugo za Palestinu”. Do\u0161lo je i do diplomatskog sukoba: izraelsko veleposlanstvo optu\u017eilo je ministre da podr\u017eavaju “terorizam ISIL-ovog stila”, no vlada je odbacila optu\u017ebe. U me\u0111uvremenu, pak, kriti\u010dari isti\u010du da je S\u00e1nchezov o\u0161tar nastup prema Izraelu vi\u0161e izraz njegovih unutarpoliti\u010dkih potreba, odnosno pridobijanja potpore propalestinskih stranaka \u0161panjolske ljevice.<\/p>\n

Zbog svoje pro\u0161losti i specifi\u010dne javne kulture Njema\u010dka je slu\u010daj za sebe te zaslu\u017euje zasebni tekst. Ukratko, vladaju\u0107a koalicija izrazito je svrstana na stranu Izraela. Zemlju su u tjednu nakon Hamasovog napada posjetili kancelar Olaf Scholz (ina\u010de socijaldemokrat) koji je govorio o njema\u010dkom “vje\u010dnom zadatku” da se zala\u017ee za postojanje i sigurnost Izraela, te ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (iz Zelenih) te poru\u010dila kako smo “ovih dana svi Izraelci”. U me\u0111uvremenu je ipak do\u0161lo do evolucije \u010dak i njema\u010dke pozicije, pa je pri pro\u0161lotjednom glasanju o spomenutoj UN-ovoj rezoluciji Berlin (za razliku od SAD, Hrvatske i jo\u0161 svega 12 zemalja) bio suzdr\u017ean, a Baerbock u javnim nastupnima spominje kako je jedini jamac mira i sigurnosti uspostava palestinske dr\u017eave. Vrijedi spomenuti da je Ljevica – ina\u010de u procesu podjele stranke uzrokovanom odlaskom Sahre Wagenknecht i jo\u0161 devet zastupnika u Bundestagu – zauzela poziciju za svaku pohvalu. Stranka je o\u0161tro osudila Hamas zbog pokolja izraelskih civila i suodgovornosti za pakao izraelske osvete, podsjetila na njegov fanati\u010dni antisemitizam i potporu koju mu pru\u017ea brutalni iranski re\u017eim, ali i na izraelsku represiju i okupaciju kao strukturne razlog teku\u0107eg u\u017easa te se zalo\u017eila za prekid vatre i palestinsku dr\u017eavu s isto\u010dnim Jeruzalemom.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izraelsko-palestinski sukob odavno polarizira cijeli planet tako da su brojne dr\u017eave, politi\u010dke stranke, tvrtke, dru\u0161tvene organizacije i pojedinci opredijeljeni za jednu ili drugu stranu. Donosimo prvi od \u010detiri teksta o reakcijama u va\u017enijim dr\u017eavama zapada od Joa Bidena kojem beskompromisna podr\u0161ka Izraelu ugro\u017eava novi predsjedni\u010dki mandat preko EU koja opet dokazuje geopoliti\u010dku irelevantnost do lutanja vi\u0161e europskih stranaka ljevice<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":384635,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[3485,1765,1195,1766,1198,639],"class_list":["post-384632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-cionizam","tag-hamas","tag-izrael","tag-jerusalim","tag-palestina","tag-rat"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384632"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":384637,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384632\/revisions\/384637"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/384635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}