{"id":384485,"date":"2023-11-03T14:45:42","date_gmt":"2023-11-03T13:45:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=384485"},"modified":"2023-11-03T14:45:42","modified_gmt":"2023-11-03T13:45:42","slug":"dolazi-vrijeme-u-kojem-ce-zemlja-zdrava-hrana-cisti-voda-i-vazduh-biti-najskuplji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2023\/11\/03\/dolazi-vrijeme-u-kojem-ce-zemlja-zdrava-hrana-cisti-voda-i-vazduh-biti-najskuplji\/","title":{"rendered":"Dolazi vrijeme u kojem \u0107e zemlja, zdrava hrana, \u010disti voda i vazduh, biti najskuplji"},"content":{"rendered":"

Cjelodnevni edukativno \u2013 ekolo\u0161ko – umjetni\u010dki doga\u0111aj u organizaciji Crnogorskog dru\u0161tva ekologa, uz podr\u0161ku UN-ovog GEF 7 projekta, koji se realizuje sa Ministarstvom ekologije i turizma, odr\u017ean je 1.novembra 2023. godine u eko selu Nevidio, u selu Po\u0161\u0107enje, Op\u0161tina \u0160avnik.<\/p>\n

Cilj doga\u0111aja bio je pokretanje dijaloga izme\u0111u lokalnog stanovni\u0161tva, nezavisnih eksperata iz razli\u010ditih oblasti i donosioca odluka, u vezi sa potencijalima, preprekama i rje\u0161enjima za razvoj \u0160avnika, ali i drugih ruralnih podru\u010dja Crne Gore.<\/p>\n

Na ovom doga\u0111aju u\u010desnici su imali priliku najprije da se upoznaju sa posebnostima \u0161avni\u010dkog regiona, zatim da od lokalnog stanovni\u0161tva \u010duju o izazovima koji ote\u017eavaju odr\u017eivi razvoj \u0160avnika i lokalnih zajednica, a na kraju da zajedno konstrui\u0161u zaklju\u010dke o koracima koje je potrebno preduzeti kako bi jedno od najvrijednijih podru\u010dja na\u0161e dr\u017eave zapravo prigrlilo svoje atribute, i uz simultano ulaganje u lokalnu zajednicu i u o\u010duvanje prirode, uspjelo da kreira pobjedni\u010dku pri\u010du o pravom razvoju u skladu sa
\npostulatima ekolo\u0161ke Crne Gore. Kao \u0161to je deklaracija o ekolo\u0161koj Crnoj Gori ve\u0107 decenijama primjer drugim dr\u017eavama nalik Kostariki koja je zapravo uspjela da primijeni ove postulate i poka\u017ee svijetu \u0161ta zna\u010di ekolo\u0161ka, odr\u017eiva, prosperitetna dr\u017eava, tako i \u0160avnik mo\u017ee postati uspje\u0161an primjer razvoja ruralnog podru\u010dja.<\/p>\n

Med iz Bukovice je progla\u0161en najboljim medom na svijetu<\/h2>\n

Me\u0111u u\u010desnicima bilo je predstavnika lokalnog stanovni\u0161tva, eksperata iz razli\u010ditih oblasti (turizam, ekologija, poljoprivreda, komunikacije, odr\u017eivi razvoj, novinarstvo\u2026), predstavnika donosioca odluka ispred Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.<\/p>\n

Na\u017ealost, iako su bili pozvani, predstavnici Op\u0161tine \u0160avnik nijesu izrazili interesovanje da prisustvuju ovom doga\u0111aju, iako je, po rije\u010dima lokalnog stanovni\u0161tva, ovo prvi doga\u0111aj ovog tipa koji je organizovan u \u0160avniku.<\/p>\n

Doga\u0111aj su uljep\u0161ali umjetnici i kreatori, \u010diji su radovi oplemenili atmosferu i na drugi na\u010din prisutnima pokazali ljepote ovog kraja.<\/p>\n

Kirsi Hyvaerinen<\/strong>, ekspertkinja za turizam iz Finske koja se jo\u0161 2006. godine zaljubila u Crnu Goru i ovdje tada i preselila, podsjetila nas je da razvoj nekog podru\u010dja, ako nije odr\u017eiv, onda to nije razvoj\u201d, jer odr\u017eivost zna\u010di: ,,zdrava \u017eivotna sredina za sve, danas, i sjutra\u201d.<\/p>\n

Podsjetili smo se i toga da je Crna Gora za sada imala pogre\u0161nu strategiju procjenjivanja uspje\u0161nosti turisti\u010dke sezone – brojanjem ljudi i kreveta, imaju\u0107i u vidu, izme\u0111u ostaloga, da masovni turizam od ukupnih prihoda dr\u017eavi ostavi 14%, dok aktivan-turizam, odnosno ruralni turizam dr\u017eavi ostavi \u010dak 65% ukupnih prihoda, a ruralni turisti tro\u0161e u prosjeku 312 eura.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Va\u017eno je da razumijemo, dodaje Kirsi, da na\u0161i dana\u0161nji gosti nisu vi\u0161e oni koji su to bili 80-ih godina, te da su danas pravilno osmi\u0161ljene ponude ruralnog turizma (\u0161to naj\u010de\u0161\u0107e zna\u010di posmatranje i u\u017eivanje u divljoj, zdravoj, \u010distoj prirodi, vodi, vazduhu i hrani, kao i tradicionalnim i kulturolo\u0161kim vrijednostima jednog podru\u010dja) upravo ono \u0161to najve\u0107i broj turista tra\u017ei i o\u010dekuje.<\/p>\n

Ruralni predjeli, koji zapravo zauzimaju najve\u0107u povr\u0161inu na\u0161e dr\u017eave, upravo nude savr\u0161ene mogu\u0107nosti za ovaj vidi turizma, ali od nas zahtijevaju da budemo pa\u017eljivi pri kreiranju sadr\u017eaja i smje\u0161tajnih kapaciteta koji treba da reflektuju na\u0161u istoriju i autenti\u010dnost na\u0161eg naroda, a ne da ih na bilo koji na\u010din naru\u0161e.<\/p>\n

Mirjana \u0110undi<\/strong>\u0107, ekspertkinja za poljoprivredu koja je iz \u0160avnika, upoznala nas je sa posebnostima ove regije, o kojima malo ko zna.<\/p>\n

Da li ste znali da je med iz Bukovice progla\u0161en za najbolji svjetski med? Ovo dovoljno govori o bogatstvu floristi\u010dkog sastava po kvadratnom metru ove regije, koje garantuje vrhunski kvalitet i drugih proizvoda, kao \u0161to su mlije\u010dni proizvodi, zbog \u010dega durmitorski skorup ima za\u0161ti\u0107enu oznaku porijekla (PDO). Taj stepen za\u0161tite daje mu ve\u0107u vrijednost od, na primjer, dobro poznate njegu\u0161ke pr\u0161ute.<\/p>\n

Upitno je zbog \u010dega lokalno stanovni\u0161tvo ove regije vi\u0161e ne koristi ove i sli\u010dne \u0161eme kvaliteta, da li zbog neinformisanosti ili zbog nedovoljne podr\u0161ke onih koji su za svoju misiju preuzeli razvoj ovog podru\u010dja.<\/p>\n

Ruralni turisti tro\u0161e u prosjeku 312 eura dnevno<\/h2>\n

Mirjana podsje\u0107a da je, i u ovoj oblasti, osnovni segment koji treba da bude ispo\u0161tovan o\u010duvana \u017eivotna sredina bez koje, ka\u017ee, ne mo\u017ee da postoji mogu\u0107nost bavljenja organskom poljoprivredom, koja ide ruku pod ruku sa zdravim biodiverzitetom i mikrobiomom zemlji\u0161ta. Za kraj napominje da je potrebno uraditi istra\u017eivanje potreba lokalnog stanovni\u0161tva, te da \u0107e tek tada biti mogu\u0107e zapravo uraditi dobar plan i strategiju razvoja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nada Vemi\u0107<\/strong>, diplomirana dizajnerka, pokazala nam je kako tradicionalne motive na\u0161e kulturne ba\u0161tine danas mo\u017eemo prikazati u novom svjetlu, i pa\u017eljivo ih kombinuju\u0107i sa novim dizajnerskim tehnikama, sa ponosom predstaviti cijelom svijetu. Upozorila je na to da tradicionalna znanja, koja su zapravo sr\u017e na\u0161eg identiteta, razvoja i posebnosti, danas ubrzano nestaju nestankom starijih generacija, jer je malo onih koji su odlu\u010dili da rade na o\u010duvanju i preno\u0161enju ovih tehnika i znanja mla\u0111im generacijama.<\/p>\n

U prilog tome, Ivan Mali\u0161i\u0107<\/strong> iz Regionalne razvojne Agencije Bjelasica, Komovi i Prokletije, koji se ve\u0107 dvadeset godina bavi razvojem lokalnih zajednica u ruralnim podru\u010djima na\u0161e dr\u017eave, izra\u017eava zabrinutost jer smatra da za desetak godina u Crnoj Gori ne\u0107e vi\u0161e postojati sela, jer ne\u0107e biti ljudi koji \u0107e \u017eivjeti u njima.<\/p>\n

Tamara Brajovi\u0107<\/strong>, direktorica direktorata Ministarstva ekologije i turizma, ipak je optimisti\u010dna i iako ukazuje na probleme nalik nekooperaciji i nedovoljnoj sinergiji me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavnim organima, smatra da \u0107e trenutni program koji vodi MET pokazati kako lokalna zajednica mo\u017ee da ima benefite u o\u010duvanim i za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. Podsje\u0107a da \u0107e vrlo brzo da do\u0111e vrijeme kada \u0107e biti bogati samo oni koji imaju par\u010de svoje zemlje, \u0161to se, napominje, ve\u0107 de\u0161ava u razvijenim i prerazvijenim dr\u017eavama.
\nDodaje: ,,Mi imamo prednost u odnosu na svijet, jer razvijene dr\u017eave moraju da rade na restauraciji svoje prirode i svojih resursa, a Crna Gora to jo\u0161 uvijek ne mora jer je u velikoj prednosti po\u0161to jo\u0161 uvijek ima netaknutu prirodu, \u010distu vodu, vazduh.\u201d<\/p>\n

Danijel Gari\u0107<\/strong>, urednik emisije Ekovizija, RTCG smatra da se ekolo\u0161ke teme u Crnoj Gori ne vide, ne dolaze do izra\u017eaja, dok u svijetu teme kao \u0161to su ,,klimatske promjene\u201d i ,,\u017eivotna sredina\u201d spadaju u top 4 naj\u010ditanijih.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Milija \u0106erani\u0107<\/strong>, predstavnik lokalnog stanovni\u0161tva iz sela Du\u017ei, poru\u010duje da je osnovno \u0161to im trenutno fali: narod. Ka\u017ee da posjeduje vo\u0107njak koji daje nadprosje\u010dne prinose, te da je ovo podru\u010dje savr\u0161eno mjesto za \u017eivot, ali da u nekim podru\u010djima i dalje nedostaju: dobra struja, dobri putevi, signal za telefon, vodovod i druga infrastruktura. A povrh svega, ka\u017ee, fale kvalitetni projekti koji bi zaista podr\u017eali \u017eivot \u010dovjeka na selu, a istovremeno i prirodu od koje kvalitet \u017eivota najprije i zavisi. Podsje\u0107a da je on za za\u0161titu prirode, ali i za za\u0161titu \u010dovjeka, te ukazuje na to da mehanizmi pomo\u0107i stanovni\u0161tvu ruralnih oblasti koji su zapravo toliko komplikovani da predstavljaju \u010desto ,,om\u010du oko vrata\u201d, zapravo ne predstavljaju pravu pomo\u0107, i da je to razlog za\u0161to nisu \u010dest izbor ljudi sa sela.<\/p>\n

Milija poru\u010duje: ,,Htio sam da pitam Op\u0161tinu, ali nije do\u0161la, da li je nama budu\u0107nost da potopimo kanjon Komarnice, ili da mo\u017eda naplatimo to \u0161to je kanjon o\u010duvan. Ovaj kraj nudi brojne neiskori\u0161tene blagodeti nalik ljekovitom bilju, stotinama vrsta gljiva i jestivog bilja, koje predstavljaju osnove za najljep\u0161e tipove turisti\u010dke ponude.\u201d<\/p>\n

Anka Kujovi\u0107<\/strong> iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma ka\u017ee da se u Crnoj Gori i dalje dovoljno ne prepoznaje zna\u010daj razvoja ruralnog turizma.<\/p>\n

Nakon cjelodnevnog u\u010denja, razmjene iskustava, mi\u0161ljenja i ideja, iz diskusije proizi\u0161li su sljede\u0107i zaklju\u010dci:<\/p>\n

Crnogorsko dru\u0161tvo ekologa nastavlja da daje podr\u0161ku razvoju ovog predjela, a posebno \u0107e nastaviti da radi na o\u010duvanju kako Komarnice tako i na pobolj\u0161anju \u017eivota sela na njenim obroncima. Nastavi\u0107e da inicira sastanke u \u0160avniku sa lokalnom zajednicom, predstavnicima donosioca odluka i razli\u010ditim ekspertima, pa je slede\u0107i ve\u0107 zakazan za kraj novembra mjeseca.<\/p>\n

Kirsi ka\u017ee da smo ovim doga\u0111ajem svi zajedno pru\u017eili ruku, a kada je neko prihvati tada \u0107emo uspjeti da napravimo korak naprijed. Nadamo se da \u0107e narednom okupljanju prisustvovati kako ve\u0107i broj gra\u0111ana \u0160avnika, tako i njihovi donosioci odluka.<\/p>\n

Tamara Brajovi\u0107<\/strong> isti\u010de da \u0107e MET nastaviti da podr\u017eava sli\u010dne ideje, te da \u0107e da nastave da rade na unaprije\u0111enju zakona i strategija \u010diji je cilj za za\u0161tita biodiverziteta.<\/p>\n

Milija \u0106erani\u0107<\/strong> na kraju poentira da su planovi za O\u0161tinu \u0160avnik zbunjuju\u0107i, jer je u Prostornom planu i drugim strate\u0161kim i planskim dokumentaima ovaj predio predstavljen kao podru\u010dje za razvoj energetike, ali i kao podru\u010dje koje \u0107e biti posve\u0107eno o\u010duvanju prirode i razvoju turizma. S obzirom na to da fokusiranje na energetske projekte nikako ne mo\u017ee da ide ruku pod ruku sa razvojem turizma, predla\u017ee brisanje plana za formiranje energetskog \u010dvori\u0161ta, te uvezivanju lokalne poljoprivrede i turizma, kako bi turisti
\nnapokon bili ohrabreni da kupuju lokalne proizvode, a ne one iz Arome i Volija.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na kraju, Ivan<\/strong> poru\u010duje da dok god rije\u010d ,,seljak\u201d ne bude imponovala, ne\u0107e biti razvoja ruralnog turizma. Jo\u0161 barem deceniju ne\u0107e biti lako, ali \u0107e onda cijeli svijet da se okrene u pravcu razvoja sela, ukoliko, u me\u0111uvremenu, ne nestanu\u201d.<\/p>\n

Jelena Pavi\u0107evi\u0107<\/strong> se sla\u017ee da je potrebno ljude sa sela u javnom diskursu predstavljati kao junake, treba redovno da im se ukazuje zahvalnost, jer su to upravo ljudi koji \u010duvaju na\u0161u prirodu, koji proizvode na\u0161u hranu, i koji \u010duvaju i odr\u017eavaju na\u0161u zemlju \u010dijoj se ljepoti i gostoprimstvu svi dive. Po njoj, ostanak mladih i povratak ljudi u \u0160avnik mo\u017ee postati stvarnost. ,,Ekologija je ne\u0161to \u0161to mo\u017ee pametno da se valorizuje. Potvrda za to su nam i stranci poput Kirsi koji odlu\u010duju da ostanu da \u017eive u na\u0161oj predivnoj zemlji. Veliki broj stranaca nam svakodnevno sugeri\u0161u na to.\u201d<\/p>\n

Tokom cijelog doga\u0111aja, u\u010desnici su imali priliku da u\u017eivaju u fotografijama prekrasnih predjela \u0161avni\u010dke op\u0161tine, zatim u slikama i drugim umjetninama nalik kreacijama napravljenim od vune u umjetni\u010dkim kolonijama odr\u017eanim u \u0160avniku, a dodatan ugo\u0111aj obezbijedio je guda\u010dki trio Neda Tadi\u0107 & Maja Anti\u0107 Kalezi\u0107.<\/p>\n

Ovaj doga\u0111aj organizovan je u okviru projekta ,,Ekolo\u0161ke mre\u017ee – klju\u010d razvoja na temeljima o\u010duvane prirode\u201d koji realizuje Crnogorsko dru\u0161tvo ekologa. Projekat je podr\u017ean je od strane Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), u okviru programa ,,OCD u Crnoj Gori \u2013 od osnovnih usluga do oblikovanja politika \u2013 M\u2019BASE\u201d koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.Organizacija ovog doga\u0111aja dodatno je podr\u017eana od strane Ministarstva ekologije i turizma, u okviru projekta ,,Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i ja\u010danje za\u0161tite kriti\u010dnih ta\u010daka biodiverziteta u Crnoj Gori.\u201d<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Potencijali za razvoj \u0160avnika: Razgovor sa lokalnim stanovni\u0161tvom organizovan 1. novembra 2023. godine u eko selu Nevidio (\u0160avnik)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":384488,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-384485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384485","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384485"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384485\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":384493,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384485\/revisions\/384493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/384488"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}